Pravni aspekti širenja lažnih informacija o napadu na časnu sestru

U svjetlu nedavnih događaja u Zagrebu, gdje je policija utvrdila da časna sestra nije bila napadnuta, već da je sama sebi nanijela ozljedu nožem, postavlja se pitanje odgovornosti onih koji su širili lažne informacije o ovom incidentu. Ova situacija otvara važna pravna pitanja o mogućoj kaznenoj ili prekršajnoj odgovornosti pojedinaca koji su objavljivali netočne informacije o napadu, uključujući i identitet časne sestre, koja se suočava s psihičkim problemima.

Širenje lažnih informacija u javnosti

U razgovoru s pravnicima, doznajemo da postoji mogućnost kaznene ili prekršajne odgovornosti za one koji su širili uznemirujuće vijesti. Iako su neki od njih bili oprezni u svojim izjavama, drugi su bez oklijevanja objavljivali lažne informacije. Primjerice, Velimir Bujanec i Ivan Pokupec, koji su poznati po svojim kontroverznim izjavama, našli su se u središtu ovog skandala. Bujanec, poznati TV voditelj, i Pokupec, vjeroučitelj, objavili su informacije koje su dodatno potaknule strah i paniku u društvu.

U ovom kontekstu, važno je napomenuti da su neki pojedinci, poput Marin Vlahovića, koji se naziva istraživačkim novinarom, također doprinijeli širenju lažnih vijesti. Njihove objave su izazvale zabrinutost među građanima, a neki su otišli toliko daleko da su pozivali na “reimigraciju” kao odgovor na navodni napad.

Pravna odgovornost za širenje lažnih vijesti

Pravnici ističu da postoji mogućnost da se protiv širitelja lažnih informacija pokrene postupak zbog širenja uznemirujućih glasina. Međutim, teško je očekivati da će svi biti izvedeni pred sud. Mnogi od njih mogu se braniti tvrdnjom da su samo prenosili informacije koje su čuli, a ne da su ih sami izmislili. Ova situacija dodatno komplicira pitanje odgovornosti, jer se neki od njih doista ograđivali u svojim izjavama.

Psihički bolesne osobe i zaštita njihovih prava

Odvjetnica Sandra Marković, stručnjakinja za ustavna i ljudska prava, naglašava da su osobe s psihičkim problemima ranjiva skupina koja zaslužuje posebnu pažnju prilikom izvještavanja. “Vrlo brzo nakon objave prve informacije pojavile su se sumnje u njezino psihičko stanje, a pojavilo se i više oprečnih informacija o samom događaju”, objašnjava Marković. Ona ističe da bi novinari trebali postupati obazrivije i imati na umu ljudska prava osoba o kojima izvještavaju.

U ovom slučaju, identitet časne sestre je otkriven, što dodatno narušava njezina prava kao pacijenta. “Umjesto da ju se zaštiti, njezino ime postalo je dostupno široj javnosti”, dodaje Marković.

Odgovornost društvenih mreža

Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja jest odgovornost društvenih mreža za širenje lažnih informacija. Odvjetnica Marković ističe da je teško utvrditi kaznenu odgovornost pojedinaca koji objavljuju neistine, ali moralna odgovornost ne može se izbjeći. “Skrivaju se iza masovnih komunikacija, a širenje informacija putem društvenih mreža predstavlja izazov za pravni sustav”, zaključuje Marković.

Širenje lažnih vijesti i pravne posljedice

Odvjetnik Fran Olujić smatra da širitelji lažnih vijesti moraju odgovarati za svoje postupke. “Ovo je posebno osjetljiva tema koja utječe na vjerske osjećaje građana i prava stranih radnika”, naglašava Olujić. On također ističe da bi se širenje lažnih informacija moglo podvesti pod kršenje GDPR-a i prava pacijenata.

U ovom slučaju, postoji mogućnost da se prekršaji podvedu pod Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao i pod članak 325. Kaznenog zakona, koji se odnosi na javno poticanje na nasilje i mržnju. “Objave koje sugeriraju da je časna sestra napadnuta od strane migranta mogle su potaknuti mržnju prema toj skupini ljudi”, objašnjava Olujić.

Zaključak

Ova situacija otvara važna pitanja o odgovornosti pojedinaca i medija u širenju informacija. U vremenu kada su društvene mreže postale glavni izvor vijesti, važno je da se svi uključeni u proces izvještavanja pridržavaju etičkih standarda i zakonskih propisa. Širenje lažnih informacija može imati ozbiljne posljedice, ne samo za pojedince koji su izloženi tim informacijama, već i za društvo u cjelini.

Najčešća pitanja (FAQ)

1. Koje su pravne posljedice širenja lažnih informacija?

Širenje lažnih informacija može dovesti do kaznenih ili prekršajnih prijava, ovisno o težini prekršaja i utjecaju na javnost.

2. Kako se štite prava psihički bolesnih osoba u medijima?

Prava psihički bolesnih osoba trebaju se štititi posebnom pažnjom prilikom izvještavanja, a novinari bi trebali biti obazrivi u objavljivanju informacija koje se odnose na njih.