Otkrivanje okolnosti prijestupa pomaže razumjeti motive i posljedice. U ovom slučaju, sustav je reagirao ne samo kroz kazneni postupak nego i psihijatrijsku dijagnostiku.
Mjesto i vrijeme incidenata
Službeni podaci pokazuju da je 53-godišnji strojobravar iz mjesta u okolici Imotskog, tijekom jeseni 2025., priveden nakon što je na Facebooku objavio snimku paljenja hrvatske zastave i policijske kape s grbom. Incidenat se dogodio kasno popodne, u trenutku kada je sam upalio peć u kojoj je gorjelo nekoliko simbola državne i policijske vlasti.
Predmeti zapaljenja i njihovo simboličko značenje
- Hrvatska zastava: simbol državnog integriteta, nacionalnog jedinstva i povijesne borbe.
- Policijska kapa s grbom: simbol izvršne vlasti, javnog reda i sigurnosti.
U društvenom kontekstu, paljenje takvih simbola često se doživljava kao ekstremni oblik protesta ili kazneno djelo protiv Republike Hrvatske.
Neposredan kontekst: Zapalio hrvatsku zastavu i policijsku kapu. Poslali ga na psihijatriju
Ovaj slučaj ilustrira kako mogućnost proglašenja neubrojivim u trenucima počinjenja djela utječe na kazneni postupak. Dakle, radnja – zapalio hrvatsku zastavu i policijsku kapu – dovela je do odluke o prisilnom psihijatrijskom smještaju, a ne do izdržavanja klasične zatvorske kazne.
Pravni postupak i dijagnostički nalaz
Svakom optuženiku u Hrvatskoj jamči se pravo na pravično suđenje. No kada je u igri psihičko stanje, sud angažira stručnjake iz mentalnog zdravlja.
Optužnica i podizanje iste
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo je optužnicu protiv 53-godišnjaka zbog kaznenog djela protiv Republike Hrvatske – ruganja grbu i zastavi. Zakon predviđa za takvo djelo maksimalno godinu dana zatvora. Međutim, optuženi se javno branio iznoseći tvrdnje o “masonskim zakonima” i “lažnim svjedocima”, što je smanjilo vjerodostojnost tvrdnji pred sucem.
Psihijatrijski nalaz: neubrojivost usred djela
Sud je prihvatio nalaz sudske psihijatrice koja je utvrdila:
“U trenutku počinjenja djela, okrivljenik nije bio sposoban razlikovati dobro od zla niti upravljati svojim postupcima.”
Na temelju tog nalaza određen mu je prisilni psihijatrijski smještaj u trajanju od šest mjeseci. Braniteljica je predložila ambulantno liječenje, ali stručnjakinja je ocijenila kako bi liječenje izvan bolnice moglo povećati rizik ponavljanja težih kaznenih djela.
Psihijatrijski smještaj vs. ambulantno liječenje
Razlika između institucionalnog i ambulantnog pristupa liječenju često određuje sigurnost zajednice, ali i kvalitetu života pacijenta.
Kriteriji za prisilni psihijatrijski smještaj
- Dokazana neubrojivost u trenutku počinjenja djela.
- Opasnost za okolinu ili vlastiti život ako ostane bez stručnog nadzora.
- Neadekvatnost ambulantnih uvjeta za kontrolu i terapiju.
Prednosti i nedostaci institucionalnog liječenja
- Prednosti:
- Stalne medicinske intervencije i nadzor.
- Pristup multidisciplinarnom timu (psihijatri, psiholozi, socijalni radnici).
- Smanjenje rizika od ponavljanja kaznenih djela.
- Nedostaci:
- Ograničena sloboda kretanja i privatnost.
- Mogući osjećaj stigme i socijalne izolacije.
- Rizik institucionalizacije ako se zabrane promjene statusa.
Optuženi i njegove tvrdnje
Nije rijetkost da optuženici koriste javne platforme kako bi obrazložili svoje postupke. Ovaj muškarac je odbacivao gotovo sve navode policije i pravosuđa.
Žalbe na policiju i pravosudni sustav
Okrivljenik je tvrdio da ga policija “stalno plaši” i “nezakonito oduzima vozila”. Do danas mu je, prema njegovim riječima, oduzeto 12 automobila, uz oko 280 kaznenih prijava za krađe i teške krađe te stotinjak prekršajnih. Na sudu je naglašavao:
“Nikada nisam prvi nekoga uvrijedio, ali me gonili oni koji imaju svoje dilere i krijumčare.”
Težina kaznenih djela u dosjeu
Podaci iz policijskih spisa govore o dugotrajnom nizu prijava, što ukazuje na kroničnu problematiku s poštivanjem zakona. Ipak, tek se u ovom postupku utvrdila neubrojivost, dok su sve prijašnje prijave vodile ka klasičnim prekršajnim i kaznenim procesima.
Širi društveni i pravni aspekti
Paljenje zastava i državnih simbola izaziva snažne reakcije. U demokratskom društvu, nekad je riječ o mirnom prosvjedu, a nekad o nezakonitom činu.
Značenje paljenja zastave u demokratskom društvu
U zemljama EU, poput Njemačke, paljenje zastave je ponekad zaštićeno slobodom izražavanja, no svaka članica određuje svoje granice. U Hrvatskoj se to smatra kaznenim djelom ako se radi o simbolima Republike.
Usporedba s drugim slučajevima u Hrvatskoj i EU
- U Njemačkoj (2024.) zabilježeno je 15 slučajeva javnog paljenja zastave – uglavnom kao politički protest, bez kaznenih sankcija ako nije bilo poticanja nasilja.
- U Italiji, spaljivanje državne zastave može biti kažnjivo novčano ili zatvorom do šest mjeseci.
- U Hrvatskoj je od 2022. do 2025. prijavljeno 8 slučajeva ruganja grbu i zastavi, a samo je u dva slučaja utvrđena neubrojivost.
Moguće posljedice i prevencija
Kako umanjiti rizik ponavljanja sličnih incidenata? Osim pravne sankcije, važno je adresirati mentalno zdravlje i sustav podrške.
Prevencija eskalacije kaznenih djela
Primjena alternativnih mjera može obuhvatiti:
- Rana dijagnostika i uključivanje psihosocijalnih timova.
- Radionice za kontrolu impulsa i upravljanje bijesom.
- Suradnja policije s centrima za mentalno zdravlje.
Pitanje mentalnog zdravlja u kaznenom pravu
Statistike pokazuju da je oko 10–15% osoba u kaznenim spisima dijagnosticirano s ozbiljnim psihijatrijskim poremećajem. Ključna je ravnoteža između javne sigurnosti i prava na adekvatno liječenje.
Zaključak
Slucaj u Imotskom – kada je 53-godišnjak zapalio hrvatsku zastavu i policijsku kapu – otvara raspravu o granicama slobode izražavanja, ulozi simbolike i pristupima mentalnom zdravlju unutar pravosudnog sustava. Dok pojedinci koji čine takve čine izazivaju osudu javnosti, sustav mora pažljivo procijeniti je li riječ o kaznenom činu ili simptomu psihičkog poremećaja. Prisilni psihijatrijski smještaj znak je da se pravosuđe sve više okreće multidisciplinarnom modelu, no važno je razvijati i alternative koje umanjuju stigmu i institucionalizaciju.
Često postavljena pitanja (FAQ)
Što znači proglašenje neubrojivim?
Proglašenje neubrojivim znači da okrivljenik u trenutku počinjenja djela nije bio sposoban shvatiti posljedice svojih postupaka niti upravljati vlastitim ponašanjem zbog mentalnog poremećaja. U takvim slučajevima ne izriče se klasična zatvorska kazna, već se određuje liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.
Kako se definira prisilni psihijatrijski smještaj?
Prisilni psihijatrijski smještaj predviđa smještaj osobe u bolničku jedinicu zbog opasnosti koju može predstavljati sebi ili drugima, kao i potrebe za konstantnom terapijom. Sud na temelju stručnog nalaza psihijatra odlučuje o trajanju i uvjetima.
Koja je maksimalna kazna za ruganje grbu i zastavi RH?
Zakon propisuje do jedne godine zatvora za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske u obliku ruganja grbu i zastavi, ako se utvrdi ubrojivost počinitelja.
Mogu li obitelji tražiti alternativu ambulantnog liječenja?
Obitelji mogu zatražiti ambulantnu skrb, no konačnu odluku donosi sudska vlast u suradnji sa psihijatrom. Ključni kriterij je sigurnost pacijenta i zajednice.
Kako se postupa s oštećivanjem državnih simbola?
Oštećivanje ili ruganje državnim simbolima klasificira se kao kazneno djelo protiv Republike Hrvatske. Ovlašteno državno odvjetništvo pokreće istragu, a županijski sud donosi presudu prema težini djela i uvjetima počinitelja.
Koliko često se u Hrvatskoj utvrđuje neubrojivost?
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, godišnje se u prosjeku 2–3 posto slučajeva u klasičnim kaznenim postupcima zaključi proglašenjem neubrojivosti ili umanjene ubrojivosti.
Autor: Kriminal.info – Pratite nas za najnovije vijesti iz svijeta kriminala, pravosuđa i sigurnosti.
Leave a Comment