Nakon gotovo dvije desetljeće pauze, Hrvatska se ponovno okreće obveznom vojnom roku, što predstavlja jedan od najznačajnijih pomaka u obrambenoj politici zemlje u posljednje vrijeme. Ministarstvo obrane poslalo je prvih 1200 poziva mladićima rođenim 2005. godine na liječničke preglede koji će se održati u drugoj polovici siječnja 2025. godine. Ovaj korak nije samo administrativna mjera, već odraz promijenjenih sigurnosnih okolnosti u regiji i šire, uključujući rat u Ukrajini, geopolitičke napetosti i potrebu za jačanjem nacionalne obrambene spremnosti. U intervjuu za RTL Danas, vojni analitičar i umirovljeni general Slavko Barić detaljno je objasnio što mlade muškarce očekuje tijekom ovog procesa, ističući kako su pripreme dobro odrađene i kako se očekuje visok odaziv. Ovaj članak istražuje sve aspekte povratka vojnog roka, od procedura i obuke do širih implikacija za hrvatsko društvo i sigurnost.
Povratak vojnog roka: Kontekst i pripreme
Povratak obveznog vojnog roka u Hrvatsku nije donesen olako. Nakon što je ukinut 2008. godine, rasprave o njegovom ponovnom uvođenju trajale su godinama, a konačna odluka donesena je u svjetlu rastućih sigurnosnih izazova u Europi. Rat u Ukrajini, koji je započeo 2022. godine, dodatno je naglasio važnost nacionalne obrane i spremnosti građana. Prema podacima Ministarstva obrane, cilj je osposobiti oko 10.000 mladića godišnje kroz ovaj program, što bi u konačnici stvorilo značajnu rezervnu snagu za Hrvatsku vojska.
Statistički gledano, Hrvatska nije usamljena u ovom potezu. Zemlje poput Švedske, koja je ponovno uvela vojni rok 2017. godine, i Litve, koja ga je proširila 2015., također su reagirale na regionalne prijetnje. U Hrvatskoj, procjene pokazuju da će odaziv na pozive biti iznimno visok, s očekivanjima da će se oko 98% od 1200 pozvanih mladića odazvati na početne preglede. Ovo nije iznenađujuće, s obzirom na to da mnogi mladi ljudi vide vojni rok kao priliku za stjecanje vještina, disciplinu i čak i kao korak prema budućem zapošljavanju u sigurnosnim sektorima.
Međutim, postoje i izazovi. Jedan od njih je priziv savjesti, gdje pojedinci mogu zatražiti izuzeće od služenja vojnog roka zbog moralnih ili vjerskih uvjerenja. Prema Barićevim riječima, očekuje se da će taj broj biti nizak, otprilike 3-4%, što je u skladu s međunarodnim prosjekom. Zahtjev za prizivom savjesti može se podnijeti tek nakon zdravstvenih pregleda, što osigurava da se proces provodi pravedno i transparentno.
Zdravstveni pregledi i selekcijski proces
Prvi korak za sve pozvane mladiće jest proći kroz temeljite zdravstvene preglede. Ovi pregledi, koji će se održati u raznim medicinskim ustanovama diljem Hrvatske, obuhvaćaju fizikalne preglede, testove izdržljivosti, psihološke evaluacije i provjere općeg zdravstvenog stanja. Cilj je identificirati one koji su fizički i psihički sposobni za obuku, kao i one koji bi mogli imati specifične potrebe ili ograničenja.
Primjerice, mladić s kroničnim zdravstvenim problemima, poput astme ili srčanih tegoba, može biti oslobođen obuke ili upućen na alternativnu službu. Ovo je ključno kako bi se osigurala sigurnost sudionika i efikasnost obuke. Usporedbe radi, u zemljama poput Finske, gdje je vojni rok dugotrajna praksa, zdravstveni pregledi su rigorozni i uključuju i genetske testove u nekim slučajevima, iako Hrvatska trenutno nema tako opsežne procedure.
Nakon pregleda, oni koji prođu bit će kategorizirani prema sposobnostima i raspoređeni u centre za obuku. Ovo uključuje i one koji traže priziv savjesti – njihovi zahtjevi bit će razmotreni od posebnih povjerenstava, a ako budu odobreni, moći će obavljati civilnu službu umjesto vojne.
Što ročnike čeka na obuci: Detaljan uvid
Za one koji prođu zdravstvene preglede, putovanje kroz vojni rok započinje smještajem u centre za obuku, koji su smješteni u strateški odabranim lokacijama diljem Hrvatske. Proces prijema uključuje registraciju, zaduživanje osobne opreme (poput uniformi, obuće i higijenskih potrepština) te upoznavanje s osnovnim pravilima i rasporedom. Ovo je dizajnirano kako bi se brzo uklopili mladići u vojnički život, naglašavajući disciplinu, timski rad i poštivanje hijerarhije.
U prvih petnaestak dana, ročnici će položiti vojničku prisegu, što je simboličan trenutak koji označava njihovu predanost zaštiti domovine. Nakon toga, slijedi intenzivna obuka koja traje nekoliko mjeseci i obuhvaća širok spektar vještina. Ključni elementi uključuju:
- Rukovanje naoružanjem: Učenje kako koristiti puške, pištolje i drugo oružje, uz naglasak na sigurnosti i preciznosti.
- Prva pomoć: Temeljni tečajevi za pružanje medicinske pomoći u različitim scenarijima, od manjih ozljeda do hitnih situacija.
- Korištenje ABKO opreme: Obuka za zaštitu od atomskih, bioloških i kemijskih opasnosti, što je posebno važno u suvremenim konfliktima.
- Kretanje i navigacija: Učenje kretanja u različitim terenima, čitanje karata i korištenje GPS uređaja.
Osim toga, obuka pokriva i svakodnevne aspekte vojničkog života, poput održavanja čistoće u spavaonicama, slaganja kreveta prema strojim standardima (što je poznato iz brojnih vojnih filmova i serija), te pridržavanja dnevnog rasporeda koji uključuje ran ustajanje, tjelovježbu, obroke i slobodno vrijeme. Ovo nije samo o fizičkoj pripremi, već i o mentalnoj, jer disciplina i rutina pomažu u izgradnji karaktera i pripremi za izazove.
Primjer iz prakse: U sličnim programima u zemljama poput Norveške, gdje je vojni rok uključen i za žene, istraživanja pokazuju da sudionici često izvještavaju o poboljšanoj samopouzdanju, boljoj fizičkoj kondiciji i jačim međuljudskim vještinama. Hrvatska se nada sličnim pozitivnim ishodima, s naglaskom na stvaranju “široke baze ljudi osposobljenih za obrambene zadaće”, kako je istaknuo Barić.
Geostrateški značaj i buduće implikacije
Uvođenje vojnog roka nije izolirana odluka, već dio širih obrambenih priprema Hrvatske. U kontekstu sadašnjih geostrateških uvjeta, uključujući nestabilnost na Balkanu i šire u Europi, ova mjera služi kao dopuna nabavi novog naoružanja i opreme. Cilj je osigurati da Hrvatska ima dovoljno obučenih rezervista koji mogu brzo reagirati u slučaju krize, bilo da se radi o prirodnim katastrofama, terorističkim napadima ili konvencionalnim prijetnjama.
S druge strane, postoje i izazovi. Kritičari ističu troškove ovakvog programa – procjenjuje se da će godišnji proračun za vojni rok iznositi više desetaka milijuna eura, što može biti teret za državnu blagajnu. Osim toga, postoji pitanje utjecaja na obrazovanje i karijere mladih, jer obuka traje nekoliko mjeseci i može odgoditi upis na fakultet ili zapošljavanje.
Međutim, prednosti mogu nadmašiti nedostatke. Osim očite vojne koristi, vojni rok može pridonijeti socijalizaciji mladih, smanjenju kriminala među omladinom (kroz disciplinu i smisao svrhe) te jačanju nacionalnog identiteta. U usporedbi s drugim zemljama, poput Izraela gdje je vojni rok dugogodišnja tradicija, Hrvatska ima priliku izgraditi sustav koji je prilagođen njezinim specifičnim potrebama.
Zaključak: Što ovo znači za Hrvatsku i njezine građane?
Povratak vojnog roka u Hrvatsku predstavlja značajan korak prema jačanju nacionalne sigurnosti i pripremljenosti. Kroz dobro osmišljene programe obuke, mladi će ne samo steći vrijedne vještine već i doprinijeti općem društvenom blagostanju. Iako postoje izazovi, poput troškova i potencijalnih disruptacija u privatnim životima, dugoročne prednosti – uključujući jaču obranu, bolju koheziju društva i povećanu individualnu otpornost – čine ovaj potez vrijednim truda.
Kako Hrvatska ulazi u ovu novu fazu, bit će zanimljivo pratiti kako se program razvija i kakve će imati rezultate. S obzirom na visok očekivani odaziv i podršku stručnjaka poput generala Barića, izgledi za uspjeh su visoki. Za mlade ročnike, ovo je prilika da odrastu, steknu iskustvo i above all, doprinesu zaštiti svoje domovine u nesigurnom svijetu.
Često postavljana pitanja o vojnom roku u Hrvatskoj
1. Tko se mora odazvati na vojni rok?
Svi muški državljani Hrvatske rođeni 2005. godine ili kasnije koji su pozvani na preglede. Postoje izuzeća za one s teškim zdravstvenim problemima ili oni koji dobiju priziv savjesti.
2. Koliko traje obuka?
Trenutne procjene sugeriraju da će osnovna obuka trajati nekoliko mjeseci, točno trajanje bit će određeno nakon početka programa u 2025. godini.
3. Može li netko izbjeći vojni rok?
Da, kroz zdravstvene izuzeća ili priziv savjesti, ali zahtjevi se moraju temeljiti na dokazima i biti odobreni od nadležnih tijela.
4. Kakve su kazne za neodazivanje?
Prema zakonu, neodazivanje na poziv može rezultirati novčanim kaznama ili drugim sankcijama, iako detalji još uvijek nisu potpuno objavljeni.
5. Hoće li vojni rok utjecati na mogućnost zapošljavanja ili studiranja?
Obuka će vjerojatno trajati dovoljno dugo da uzrokuje odgode, ali vlada planira uvesti mjere za smanjenje negativnih utjecaja, poput fleksibilnih rokova za studente.
6. Jesu li žene uključene u vojni rok?
Trenutno, program je usmjeren isključivo na muškarce, ali postoje rasprave o uključivanju žena u budućnosti, slično kao u nekim drugim europskim zemljama.
Za više informacija o vojinom roku ili prijavu grešaka, posjetite službene stranice Ministarstva obrane RH. Imate li vlastita iskustva ili pitanja? Podijelite ih u komentarima ispod!
—
Leave a Comment