U noći 24. prosinca 2023., Zagrebačka katedrala doživjela je povijesni trenutak – prvu božićnu polnoćku nakon višegodišnje obnove uzrokovane razornim potresom iz 2020. godine. Ovaj događaj nije bio samo vjerska ceremonija, već i simbol nadogradnje, zajedništva i nade za cijelu Hrvatsku. Nadbiskup Dražen Kutleša, u srcu još uvijek djelomično obnovljene katedrale, predvodio je misu koja je okupila tisuće vjernika, predstavnike Vlade i medije, stvarajući nezaboravnu atmosferu jedinstva u vrijeme kada je to najpotrebnije.
Kontekst i pozadina: Šteta od potresa i put prema obnovi
Potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine ostavio je značajne posljedice na kulturnu baštinu grada, a Zagrebačka katedrala bila je među najteže oštećenim objektima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, šteta na katedrali procijenjena je na preko 50 milijuna eura, uz brojne strukturne pukotine, oštećene vitraje i urušene dijelovė krova. Obnova je zahtijevala strpljivost, visoke financijske izdatke i stručnost brojnih konzervatora, inženjera i građevinskih radnika.
Faze obnove katedrale
Obnova katedrale protekla je kroz nekoliko faza, uključujući:
- Početnu procjenu štete (2020.) – Stručnjaci su detaljno dokumentirali sve nedostatke kako bi se osigurala sigurnost i autentičnost obnove.
- Strukturalna jačanja (2021.-2022.) – Uključivala su postavljanje potpornih stupova i sanaciju temelja kako bi se spriječilo daljnje urušavanje.
- Restauraciju umjetničkih djela i vitraja (2022.-2023.) – Konzervatori su pažljivo obnavljali freske, kipove i ostale dragocjene elemente.
- Djelomično otvaranje za javnost (2023.) – Katedrala je postepeno vraćena u uporabu, s polnoćkom kao jednim od prvih velikih događaja.
Poruka nadbiskupa Kutleše: Nada iz ruševina
U svojoj propovijedi, nadbiskup Kutleša istakao je kako obnovljena, ali još uvijek nedovršena katedrala služi kao snažna metafora za ljudski život i društvo. On je usporedio stanje katedrale s noći Kristova rođenja, naglašavajući kako ni Isus nije rođen u savršenim uvjetima, već u poniznosti i neizvjesnosti. “Iz ruševina može niknuti nada, iz tame svjetlo, a iz poniznosti spasenje,” rekao je, dodajući kako su i potres i pandemija koronavirusa pokazali krhkost materijalnog svijeta, ali istaknuli važnost zajedništva, vjere i međuljudskih odnosa.
Zahvale sudionicima obnove
Nadbiskup je posebno zahvalio svima ukļjučenima u proces obnove, uključujući:
- Vladu Republike Hrvatske za financijsku potporu i organizaciju.
- Građevinski fakultet u Zagrebu za stručno vodstvo i tehnička rješenja.
- Konzervatore i restauratore koji su radili na očuvanju povijesnih detalja.
- Izvođače radova i građevinske radnike na predanom radu.
- Vjernike na strpljenju, molitvi i vjernosti tijekom cijelog procesa.
Ove zahvale naglašavaju kako je obnova bila zajednički pothvat, što je ključno za uspjeh projekta ovog opsega.
Značaj događaja za zajednicu i društvo
Prva polnoćka u obnovljenoj katedrali imala je dubok društveni i emocionalni odjek među građanima. Prema anketama provedenim tijekom 2023., preko 70% Zagrepčana izjasnilo se kako smatraju katedralu simbolom grada i važnim dijelom nacionalnog identiteta. Ovaj događaj nije bio samo vjerska manifestacija, već i prilika za oživljavanje povjerenja u budućnost nakon teških razdoblja.
Usporedbe s prošlošću i budućim izazovima
Katedrala je kroz povijest preživjela brojne izazove, uključujući potrese, ratove i političke promjene. Usprkos tome, uvijek je bila mjesto okupljanja i nade. Sada, s obnovom u tijeku, postavljaju se pitanja o dugoročnom održavanju i zaštiti od budućih katastrofa. Stručnjaci upozoravaju kako je potrebno kontinuirano ulaganje u preventivne mjere, poput seizmičkog nadogradnje i redovitih pregleda, kako bi se osigurala trajnost ovog spomenika.
Zaključak: Katedrala kao most između prošlosti i budućnosti
Prva polnoćka u Zagrebačkoj katedrali nakon potresa ostavila je snažan dojam nadogradnje i zajedništva. Kroz poruke nadbiskupa Kutleše i angažman zajednice, ovaj događaj podsjeća nas kako iz teških razdoblja možemo izaći jači, uz naglasak na vjeri, strpljenju i međusobnoj podršci. Katedrala, i dalje u procesu obnove, ostaje živi simbol nade koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koliko je koštala obnova Zagrebačke katedrale do sada?
Prema službenim izvještajima, do kraja 2023. godine, uloženo je preko 40 milijuna eura u obnovu, s predviđenim dodatnim troškovima do konačnog dovršetka.
Je li katedrala u potpunosti obnovljena nakon polnoćke?
Ne, obnova je još uvijek u tijeku. Polnoćka je održana u djelomično obnovljenom prostoru kako bi se simbolično obilježio povratak vjerskih aktivnosti.
Tko je financirao obnovu katedrale?
Financiranje je osigurala Vlada Republike Hrvatske, uz doprinose Europske unije i privatnih donatora kroz fondove za zaštitu kulturne baštine.
Kakve su bile reakcije javnosti na ovaj događaj?
Reakcije su bile izrazito pozitivne, s naglaskom na emocionalnom značaju događaja za zajednicu. Mnogi su ga doživjeli kao korak prema normalnosti nakon teških razdoblja.
Koji su sljedeći koraci u obnovi katedrale?
Sljedeći koraci uključuju dovršetak restauracije unutrašnjosti, popravak vanjskih fasada i implementaciju modernih sigurnosnih mjera protiv potresa.
Za više informacija o napretku obnove i budućim događajima, posjetite službene stranice Zagrebačke nadbiskupije ili pratite ažuriranja na društvenim mrežama.





Leave a Comment