U svijetu mirovinskog osiguranja sve se češće spominje posao u starosti kao alat za produljenje životnog standarda, ali isto tako i kao prilika za novi izračun mirovine. Ovaj fenomen privlači pažnju kako ekonomskih stručnjaka, tako i samih umirovljenika, koji žele razumjeti mogu li kroz dodatni rad u trećoj životnoj dobi ostvariti veće mirovinsko primanje.
Kako dodatni rad utječe na mirovinu
Kada umirovljenik zakorači u svijet posla u starosti, otvara se mogućnost prikupljanja novog staža i vrijednosnih bodova. No, sama činjenica da netko radi nakon odlaska u mirovinu ne znači automatski i značajan skok isplaćene svote. Razlog krije se u kompleksnom načinu izračuna starosne mirovine, koji uključuje razdoblje radnog staža, realizirane bruto plaće i vrijednosne bodove, odnosno europske bodovne parametre.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svom javnom priopćenju navodi da se novi izračun mirovine temelji na zbroju bodova ostvarenih prije i nakon umirovljenja. Stoga dodatni rad u vidu pola radnog vremena ili ugovora o djelu utječe na broj bodova, ali zbog promjene vrijednosnih koeficijenata nije neophodno da rezultat bude značajan porast.
Pravni okvir i pravo na dodatni rad
Zakonski okvir koji regulira posao u starosti u Republici Hrvatskoj ustrojen je tako da potiče aktivno starenje, a istovremeno štiti prava umirovljenika. Od 2014. godine omogućeno je zapošljavanje umirovljenika do četiri sata tjedno uz zadržavanje pune mirovine, a pravo je naknadno prošireno na sve oblike umirovljeničkog rada.
Zakonske odredbe o radu umirovljenika
Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje da umirovljenik može raditi u nepunom radnom vremenu ili putem ugovora o djelu bez ukidanja starosne mirovine. Prema odredbama, treba voditi računa o sljedećem:
- Najviše četiri radna sata tjedno ili dogovorena satnica
- Prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje
- Mogućnost podnošenja zahtjeva za novi izračun mirovine nakon navršenih 12 mjeseci radnog staža
Praktična primjena i postupak zahtjeva
Umirovljenik koji stekne dodatnu godinu radnog staža mora podnijeti zahtjev HZMO-u. Dokumentacija obuhvaća:
- Izjavu o vrsti i trajanju ugovora o radu ili djelu
- Potvrdu poslodavca o ostvarenim bruto primanjima
- Dosadašnje rješenje o mirovini
Nakon što HZMO utvrdi nove bodove i vrijednosni koeficijent, donosi se rješenje o promjeni iznosa mirovine. Ako bi izračun pokazao manju svotu, zadržava se povoljnija ranija mirovina.
Primjeri iz prakse i statistike
Prema podacima HZMO-a iz sredine godine, oko 38 tisuća umirovljenika bilo je zaposleno na pola radnog vremena, dok je otprilike 50 tisuća sklapalo ugovore o djelu. Ti brojčani pokazatelji ukazuju na sve veću zainteresiranost za posao u starosti u Hrvatskoj.
Umirovljenici na pola radnog vremena
Primjerice, gospođa Marija (67) iz Zagreba radi tri sata dnevno kao administratorica u lokalnoj ustanovi za kulturu. Nakon 12 mjeseci skupljenog radnog staža i prosječne mjesečne bruto plaće od 4.000 kuna, podnijela je zahtjev za novi izračun. Rezultat: povećanje mirovine od 35 kuna mjesečno, što joj je donijelo dodatnu kavicu ili dvije u kafiću s prijateljicama.
Ugovori o djelu i izračun mirovine
Gospodin Ivan (72) iz Rijeke već drugu godinu zaredom radi na ugovor o djelu kao mentor u udruzi za mlade. Sa zaradom od 25.000 kuna godišnje kumulativno, očekivao je četrdesetak eura više mirovine. No, zbog nižeg vrijednosnog koeficijenta u toj godini, njegov je rezultat iznosio simboličnih petnaestak kuna više. Takvi primjeri naglašavaju da posao u starosti ne donosi uvijek očekivane isplate.
Prednosti i nedostaci dodatnog rada
Prije nego umirovljenik krene u potragu za poslom u starosti, dobro je razmotriti sve aspekte. Dodatni rad donosi određene koristi, ali i opasnosti koje ne treba zanemariti.
Prednosti za umirovljenike
- Financijska nadopuna: čak i skroman rast mirovine pokriva troškove za režije ili lijekove.
- Očuvanje radnih navika: psihološki je poticajno ostati aktivan i društveno uključen.
- Povećanje socijalne mreže: novi kolege i projekti obogaćuju svakodnevicu.
- Mogućnost rekvalifikacije: rad u starosti potiče stjecanje i primjenu suvremenih vještina.
Nedostaci i rizici
- Minimalni novčani učinak: često je rast mirovine zanemariv, nerijetko od 0 do 20 eura.
- Kompleksnost postupka: papirologija i čekanje na rješenje mogu obeshrabriti umirovljenike.
- Administrativni troškovi: putni troškovi i eventualna potreba za nastavnicima prava ili računovodstvenim savjetnicima.
- Mogućnost otpisa bodova: pad vrijednosnih koeficijenata može anulirati ostvarene bodove.
Mogućnosti poboljšanja sustava
Dok posao u starosti trendovski dobiva na značenju, sve je više prijedloga kako modernizirati pravila i zaštititi umirovljenike. Brojni stručnjaci pozivaju na zakonodavne izmjene kako bi se rad nakon mirovine vrednovao pravednije.
Zakonodavne inicijative
Jedna od preporuka Ekonomskog instituta Zagreb predvođena Danijelom Nestićem jest da se staž stečen radom nakon umirovljenja pribraja postojećem mirovinskom stažu bez diskontiranja bodova. Takva gridna reforma omogućila bi stvarni porast mirovine proporcionalno radu.
Očekivane promjene
- Uvođenje transparentnih koeficijenata za bodove prikupljene nakon mirovine
- Jednostavnija procedura podnošenja zahtjeva putem online portala HZMO-a
- Dodatni poticaji za samozapošljavanje umirovljenika
- Povećanje maksimalnog radnog vremena kako bi se povećao i minimalni porast mirovine
Zaključak
Za mnoge umirovljenike posao u starosti predstavlja vrijednu priliku za očuvanje društvenog života i blago poboljšanje financijske situacije. Ipak, u praksi je porast mirovine skroman i često se gubi u eroziji vrijednosnih bodova. Stručnjaci ističu da bi nova pravila trebala valorizirati svaki radni sat u trećoj životnoj dobi, umjesto da dodatno kompliciraju sustav. Dok Vlada ne usvoji prijedloge za reformu, umirovljenicima savjetujemo da prije prihvaćanja posla u starosti detaljno provjere moguće financijske i administrativne implikacije.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Tko ima pravo na posao u starosti?
Svaki umirovljenik u Hrvatskoj može raditi do četiri sata tjedno ili sklapati ugovore o djelu uz zadržavanje pune mirovine.
2. Koliko se mora raditi da bi se tražio novi izračun mirovine?
Potrebno je skupiti godinu dana radnog staža nakon umirovljenja, bez obzira radi li se o nepunom radnom vremenu ili ugovoru o djelu.
3. Je li zagarantiran porast mirovine?
Ne, novi izračun može rezultirati i istom ili nižom mirovinskom svotom zbog promjene vrijednosnih bodova. U takvim slučajevima zadržava se dosadašnja mirovina.
4. Koliko iznosi prosječan porast mirovine?
Najčešće se radi o 10 do 20 eura mjesečno, što varira ovisno o visini dodatne bruto plaće i važećim koeficijentima.
5. Mogu li majke koje nisu koristile majčinski dodatak tražiti bolji izračun?
Da, one koje prilikom odlaska u mirovinu nisu iskoristile majčinski dodatak za djecu (12 mjeseci staža) mogu ostvariti dodatne bodove i značajniji porast mirovine.
6. Kako se podnosi zahtjev za novi izračun?
Zahtjev se predaje HZMO-u uz dokaz o ostvarenim primanjima i radnom stažu u protekloj godini, a rješenje se donosi u roku nekoliko mjeseci.
7. Postoje li planirane promjene u zakonu?
Trenutno se razmatraju izmjene koje bi omogućile da se svaki bod stečen radom nakon umirovljenja pribroji osnovnom mirovinskom stažu, čime bi se osigurao pravedniji iznos mjesecne isplate.





Leave a Comment