Prije 1944. otok Hvar bio je podsredina talijanske, a potom njemačke okupacije. Središnje poveznice tog razdoblja oblikovali su se kroz nacionalne interese, ratne strategije i rastući antifašistički pokret.
Italijanska okupacija
Od 1941. do rujna 1943. Italijani su upravljali Hvarom, uspostavili lokalne straže te pokušali kontrolirati ribarsko i pomorsko gospodarstvo. Unatoč strogoj cenzuri i represiji, mještani su njegujući stari dalmatinski ponos podržavali prve partizanske odrede koji su se skrivali u planini.
Njemačko preuzimanje kontrole
Rasapom talijanskog fašističkog režima u rujnu 1943. uslijedilo je brzo zauzimanje Dalmacije od strane Nijemaca. Uprava je pooštrila mjere: uspostavljeni su stražarski punktovi na svakih desetak kilometara, a lokalne vlasti prisilno su surađivale u otkrivanju partizana. U Hvaru, 1944. postrojbe Wehrmachta izvele su nekoliko pokoljnih akcija usmjerenih na domoljubne seljake i ribare.
Partizanski pokret i otpor
Organizacija Narodnooslobodilačkog pokreta na otoku bila je tajna i mobilna. Često su uloge improvizirane, a komunikacija se temeljila na usmenim porukama i pouzdanim kuririma.
Organizacija i ciljevi
Partizanske ćelije sastojale su se od lokalnih domobrana, mladića i žena koji su poznavali svaki kamen na otoku. Njihova zadaća nije bila samo oružani napad, već i distribucija novih novina, širenje progresa i okupljanje potruge za krijumčarenje hrane.
Ključne operacije u 1944.
- Operacija Sveta Nedjelja: napad na njemačku stražarnicu u selu Sveta Nedjelja, u kojem je neutralizirano 12 puntaša, a otetooružje preusmjereno u obližnju planinu.
- Sabotaža Pomorske luke: partizanske diverzantske grupe uništile su nekoliko motornih čamaca i opskrbni brod u hvarskoj luci, otežavši opskrbu vojnika sustava.
- Mostarska koordinacija: uspostavljena ilegalna radioveza s partizanskim centrima u Hercegovini, ključna za koordinaciju napada na obližnje otoke.
Ratni zločini i represalije
Reakcija okupatora na otpor bila je brutalna. Ratni zločini postali su svakodnevnica, dok su sela spaljivana, a stanovništvo prisiljavano na rad.
Nijemčke prijetnje i strahote
Na proljeće 1944., njemački oficiri zaprijetili su masovnim kažnjavanjem ukoliko se ne preda skupina od deset partizana, u suprotnom će svaki dan biti smaknuto troje civila. U znak protesta, neki su mještani organizirali neradne dane, no okupator je opet demonstrirao svu surovost – u masakru kod Gdinj 15. svibnja poginulo je 27 civila.
Kolaboracionisti i domaći izdajnici
Suzbijanje partizana pomogli su i kolaboracionističke skupine predvođene lokalnim fašistima. Imena poput Marka Mihaljevića i Pavla Grgurića ostala su zapamćena zbog izdaje vlastitih susjeda, što je neizbježno dovelo do krvavih okršaja.
Leave a Comment