Policija traži počinitelja nakon ubijene srne kod Požege U Požeško-slavonskoj županiji pronađena je mrtva srna, a policija traga za počiniteljem. Građani su pozvani da dostave eventualne informacije nadležnim službama. Istraga je u tijeku.

Kod Požege ubio srnu, traži ga policija – ovako glasovita vijest stigla je iz Požeško-slavonske županije nakon što je između Donjih Emovaca i Emovačkog Luga nepoznati počinitelj vatrenim oružjem usmrtio srnu. Policija intenzivno traga za osumnjičenikom, a cijeli slučaj otvara pitanje učinkovitosti protuzakonitog lova, kaznenih odredbi i zaštite divljači u Hrvatskoj.

Pozadina slučaja

Mjesto i vremenski okvir

Incident se zbio u razdoblju od 10. do 11. prosinca na šumskom području između Donjih Emovaca i Emovačkog Luga, udaljenom oko pet kilometara od Požege. Ovo lovište, inače bogato srnjadi, već je bilo u fokusu lovočuvara zbog manjih prekršaja, no nijedan nije eskalirao do razine smrtonosnog.

Kazneno djelo krivolova

Protuzakoniti lov, odnosno krivolov, predstavlja sustavno kršenje Zakona o lovstvu i Zakona o zaštiti prirode. U ovom slučaju počinitelj je počinio kazneno djelo protuzakonitog lova i ribolova, koje preslikava tešku povredu pravila o ograničenjima i pravilima lova u zaštićenim lovištima.

Kaznena odgovornost i pravni okvir

Relevantni zakoni i odredbe

Zakon o lovstvu propisuje dopuštene vrste oružja, lovne sezone i kvote odstrjela divljači.
Zakon o zaštiti prirode uređuje ekološki značaj divljih životinja i sanitarne mjere.
Kazneni zakon predviđa kazneni progon za protuzakoniti lov, kazne od novčane globe do zatvora do tri godine, ovisno o težini i šteti.

Prema vijestima PU požeško-slavonske, protiv nepoznatog počinitelja će biti podnesena kaznena prijava. To uključuje i mogućnost izricanja zaštitnih mjera poput zabrane posjedovanja lovačkog oružja.

Postupak i sankcije

U slučaju osuđivanja za kazneno djelo protuzakonitog lova i ribolova, počinitelj može odgovorati prema sljedećem:

Zatvorska kazna do tri godine ili rad za opće dobro.
Novčana kazna u iznosu od nekoliko tisuća kuna, ovisno o okolnostima.
Oduzimanje oružja i lovačke dozvole.

Istraga policije i forenzička analiza

Metode traganja

Policijski službenici koriste kombinaciju klasičnih i modernih tehnika: izviđanje terena, potiske tragova, analizu metaka i čahura te video-nadzor lokalnih prometnica. Često se u takvim slučajevima angažiraju i specijalizirani timovi za forenzičku balistiku.

Suradnja s lovačkim društvima

Lovačka društva i lovočuvari odigrali su ključnu ulogu u lociranju mjesta zločina. Njihova zaduženja uključuju:

Prijavu svake izvansezonske aktivnosti u lovištima.
Vođenje evidencije o ubijenoj divljači.
Edukaciju lokalnih stanovnika o pravilima lova.

Utjecaj na divljač i ekosustav

Posljedice po populaciju srna

Srna je zaštitni simbol hrvatskih šuma, a njena populacija u posljednjih pet godina bilježi lagani pad od 8%. Požari, bolesti i krivolov glavni su razlozi ovog trenda. Gubitak pojedinačnih jedinki može ugroziti i stabilnost čopora, što dovodi do disbalansa u lokalnom ekosustavu.

Šira ekološka slika

Osim smanjenja broja srna, nelegalni odstrjel utječe na:

Povećanu pojavu sitnih glodavaca i insekata, čija se prirodna kontrola gubi.
Poremećaj prehrambenih lanaca u šumi.
Kaotične migracije divljih životinja u potrazi za sigurnim staništima.

Prevencija i edukacija

Uloga lovočuvara i čuvara prirode

Lovočuvari na terenu redovito provjeravaju granice lovišta i organiziraju patrolne aktivnosti. Često surađuju s građanima, pružaju edukativne radionice u školama i organiziraju informativne letke o posljedicama krivolova.

Zakonodavne inicijative i javne kampanje

Posljednjih godina Ministarstvo poljoprivrede i okoliša pokrenulo je kampanju “Zaštićena staništa – zaštićena divljač”, a lokalne zajednice sudjeluju u projektu “Čist lovište” radi podizanja svijesti o čistoći prirode i zakonitom lovu.

Zaključak

Slučaj ubojstva srne na području kod Požege još jednom nas suočava s kroničnim problemom krivolova u Hrvatskoj. Dok policija i lovočuvari čine sve kako bi pronašli počinitelja, ne smijemo izgubiti iz vida širi kontekst – zaštitu bioraznolikosti, edukaciju građana i strožu primjenu zakona. Očuvanje divljači nije samo zadatak lovaca, već svakog pojedinca koji cijeni prirodu i njegove zakonske okvire.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Kako prijaviti krivolov?

Krivolov možete prijaviti kontaktom na broj lokalne policijske postaje ili putem nacionalnog Sigurnog telefona za životinje (kontakt detalji na stranicama Ministarstva poljoprivrede).

2. Koja je kazna za protuzakoniti lov?

Prema Kaznenom zakonu, počinitelj može biti kažnjen zatvorom do tri godine, novčanom kaznom ili radom za opće dobro, uz privremenu ili trajnu zabranu posjedovanja oružja i lovačke dozvole.

3. Kako građani mogu pomoći?

Građani mogu prijavljivati svaku sumnjivu aktivnost u lovištima, sudjelovati u lokalnim ekološkim udrugama i podržavati edukativne kampanje o zaštiti divljih životinja.

4. Koliko je čest krivolov u Hrvatskoj?

Prema podacima Hrvatskih šuma, godišnje se zabilježi oko 150 do 200 slučajeva krivolova na divljač. Stopa sankcioniranih prekršitelja iznosi tek 25–30%, što ukazuje na potrebu za pojačanom kontrolom i suradnjom s lokalnom zajednicom.

5. Što raditi ako primijetim ranjenu srnu?

U slučaju da vidite ranjenu srnu, najbolje je ne prilaziti životinji već odmah obavijestiti lovočuvara ili veterinarsku službu. Neovlašteni pokušaji hvatanja mogu životinju dodatno ozlijediti.

Ključne riječi: krivolov, lov, srna, Požega, policija, kaznena prijava, divljač, zaštita životinja, lovište, oružje, priroda, kazneno djelo.