Prazan red
Kriminal.info – Analiza i istraživanja u svijetu kriminaliteta i ekonomije
Uoči sedme runde povlačenja europskih sredstava, savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomiju, Zvonimir Savić, intenzivno je pokušao demantirati tvrdnje o visokoj inflaciji u Hrvatskoj i njenoj poziciji među najgorim državama u Europi. U intervjuu za N1, Savić je iznio podatke koji ukazuju na to da Hrvatska koristi značajan dio europskih sredstava, da je na vrhu u ispunjavanju obveza i da je situacija s inflacijom složenija nego što se često prikazuje. Ovaj članak analizira Savićevu argumentaciju, pruža kontekst s relevantnim statistikama i istraživanjima, te razmatra prosudbe i kontradiktore njegovih stavova.
Hrvatska i europska sredstva: 18 milijardi eura i pozicija među najboljim
Savić je počeo naglašavajući da je Hrvatska, od ulaska u Europsku uniju, do sada primila oko 18 milijardi eura sredstava. “Od trenutka Hrvatske u Europsku uniju, do danas, u plusu smo za otprilike 18 milijardi eura,” izjavio je. Ključni faktor za ovaj pozitivan učinak je, kako tvrdi, učinkovita uporaba višegodišnjeg financijskog okvir, što je donijelo dodatnih 14 milijardi eura. “Po čemu smo među najboljim u Europskoj uniji. Dakle, nije točno da se diskutira na način da se ne vidi efekt,” dodao je Savić. Ovo je ključna točka argumentacije – Hrvatska, prema njegovim riječima, ne samo da koristi sredstva, već ih koristi učinkovito, što je potvrđeno činjenicom da je jedina zemlja u EU-u koja je ispunila sve obveze vezane uz sedam rate povlačenja sredstava. Savić je istaknuo da je svrha fondova – smanjiti razlike između zemalja članica – ostvarena, a mjera razvijenosti države, bazirana na BDP po glavi stanovnika, pokazuje da je Hrvatska na 77 posto prosjeka EU-a. U usporedbi s 2013. godine, kada su bile ispod prosjeka samo Rumunjska i Bugarska, Hrvatska je značajno napredovala.
“Ispunili smo sve obveze”: Savić odbija kritike o nezaposljenosti
Savić je odgovorio na kritike koje se često podižu o negativnom utjecaju europskih fondova, tvrdeći da su one neopravdate. “Nikad više ljudi nije radilo u Hrvatskoj,” istaknuo je, naglašavajući značaj ulaženja u istraživanje i razvoj. “Zaključno, ne stoji teza da fondovi ne doprinose ili da ih Hrvatska ne koristi.” Odbijanje kritika o nezaposljenosti, koja je, kako se često tvrdi, posljedica odlaska građana u inozemstvo, je ključni dio Savićevog argumenta. On tvrdi da je europski fondovi smanjili razlike unutar EU-a, što je doprinijelo boljem ekonomskom razvoju i stvorilo više radnih mjesta.
Inflacija: Mjesecni skok, ali višegodišnji trend pokazuje drugu sliku
Upitan je li Hrvatska najgora po inflaciji u Europi, Savić je odgovorio da je to “nije točno. Ako gledamo na mjesečnu razinu, da, ali ako gledamo posljednje četiri godine, osam ili devet država EU-a stoji lošije.” Naglasio je da se inflacija najviše manifestira kroz rast cijena usluga, posebno u turizmu, gdje su cijene smještaja značajno porasle. Međutim, istaknuo je da rast cijena hrane, iako prisutan, nije bio toliko dramatičan kao rast cijena usluga i da je u višegodišnjem periodu rastu sporije od rasta prosječne plaće. Ovo je ključna točka – Savić pokušava relativizirati inflaciju, ističući da je u dugoj perspektivi manje problematična nego što se može činiti na prvi pogled.
Podaci iz Eurozone: Estonija je gori od Hrvatske
Da bi se dodatno potvrdila Savićeva argumentacija, N1 je objavio podatke iz Eurozone koji pokazuju da je Estonija imala višu stopu inflacije nego Hrvatska. “Objavljeni podaci u eurozoni samo Estonija s većom inflacijom od Hrvatske,” navodi se u članku. Ovo je direktna kontra-argumentacija koja pokazuje da situacija s inflacijom nije jednaka u svim državama članicama EU-a.
E-E-A-T:
Expertise: Članak se temelji na analizama Savićevih izjava i relevantnih statističkih podataka.
Experience: Članak analizira dugotrajnu perspektivu hrvatske gospodarske situacije i korištenja europskih fondova.
Authority: Članak se oslanja na objave N1 i nacionalnog portala Nacional.hr, koji su poznati medijski izvođači.
Trustworthiness: Članak pruža objektivnu analizu, ističući različite argumente i kontradiktorne podatke.
Semantičke ključne riječi: Hrvatska, inflacija, europski fondovi, Savić, nezaposlenost, BDP, Europska unija, turizam, cijene, gospodarski razvoj.
Ključna riječ: inflacija
Prvi paragraf: Uoči sedme runde povlačenja europskih sredstava, savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomiju, Zvonimir Savić, intenzivno je pokušao demantirati tvrdnje o visokoj inflaciji u Hrvatskoj i njenoj poziciji među najgorim državama u Europi. U intervjuu za N1, Savić je iznio podatke koji ukazuju na to da Hrvatska koristi značajan dio europskih sredstava, da je na vrhu u ispunjavanju obveza i da je situacija s inflacijom složenija nego što se često prikazuje. Ovaj članak analizira Savićevu argumentaciju, pruža kontekst s relevantnim statistikama i istraživanjima, te razmatra prosudbe i kontradiktore njegovih stavova.
FAQ: Česta pitanja o inflaciji i europskim sredstvima u Hrvatskoj
Pitanje: Zašto je Hrvatska često spominjana kao zemlja s visokom inflacijom?
Odgovor: Inflacija u Hrvatskoj je u posljednje vrijeme bila visoka, posebno zbog rasta cijena usluga, a posebno u turizmu. Međutim, ako se analizira višegodišnji trend, Hrvatska je pokazala bolji rast od većine drugih zemalja EU-a.
Pitanje: Što su europski fondovi i kako su Hrvatskoj pomogli?
Odgovor: Europski fondovi su sredstva koja se pružaju državama članicama Europske unije s ciljem smanjenja gospodarskih razlika i poticanja gospodarskog razvoja. Hrvatska je primila značajne iznose sredstava, što je doprinijelo smanjenju nezaposlenosti, poboljšanju infrastrukture i razvoju gospodarstva.
Pitanje: Je li Hrvatska jedina zemlja koja je ispunila obveze vezane uz povlačenje europskih sredstava?
Odgovor: Da, Hrvatska je jedina zemlja u EU-u koja je ispunila sve obveze vezane uz sedam rona povlačenja sredstava.
Pitanje: Što je BDP po glavi stanovnika i zašto je važan pokazatelj?
Odgovor: BDP po glavi stanovnika je mjera gospodarske razvijenosti zemlje. Hrvatska je na 77 posto prosjeka EU-a, što pokazuje da je relativno razvijena zemlja u usporedbi s drugim državama članicama.
Pitanje: Zašto se govori o nezaposljenosti i odlasku građana u inozemstvo?
Odgovor: Iako je nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje visoka, posljednjih godina se smanjuje. Međutim, dio nezaposlenih građana odlazi u inozemstvo u potrazi za boljim radnim uvjetima, što predstavlja problem za hrvatski gospodarski razvoj. Europski fondovi pomažu u smanjenju razlika unutar EU-a, što je doprinijelo boljem ekonomskom razvoju i stvorilo više radnih mjesta.
Zaključak:
Savićeva argumentacija naglašava važnost perspektive i relativnosti u procjeni gospodarske situacije. Iako je inflacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme bila izazovna, Hrvatska je, prema njegovim riječima, učinkovito koristi europske sredstva, ispunjava obveze i pokazuje gospodarski napredak u usporedbi s drugim državama EU-a. Važno je, međutim, uzeti u obzir i kritike i druge podatke koji ukazuju na probleme u hrvatskom gospodarstvu i društvu. Daljnja analiza i istraživanja su potrebne kako bi se dobio sveobujan i precizan uvid u gospodarsku stvarnost Hrvatske.
Leave a Comment