Andrej Plenković, premijer Hrvatske i jedan od glavnih političkih igrača u regiji, predstavio je svoju personalnu europsku doktrinu putem prestižne publikacije Le Grand Continent. Ovaj tekst nije samo diplomatska izjava — to je programatski dokument koji oslikava Plenkovićev pogled na ulogu Hrvatske u Europskoj uniji, kako se bori za sigurnost, modernizaciju i geopolitički položaj u susret promjenama koje oblikuju današnji svijet.
U svom tekstu, koji je objavljen u ponedjeljak, premijer se ne samo osvrta na dosadašnje uspjehe hrvatske vanjske i unutrašnje politike, već i iznosi smjernice budućnosti. Ključna poruka? Europa stoji pred izazovima, ali ti izazovi su prilika za rast, a Hrvatska je spremna biti dio rješenja — ne samo problema.
U nastavku donosimo detaljan pregled najvažnijih tema koje Plenković ističe u svom tekstu, analiziramo što je stvarno postignuto, a što ostaje samo rečima — i što to sve znači za Hrvate.
S kojim se uspjesima Plenković hvali?
Poeni koje Plenković navodi kao velike hrvatske uspjehe zapravo su ozbiljna mjerila međunarodnog priznanja i ekonomske stabilnosti. Evo koja su najvažnija dosegnuća po premijerovom mišljenju:
- Ulazak u eurozunu i Schengen istovremeno — prema njegovim riječima, nikada do sada niti jedna nova država članica nije ovoliko brzo ušla u dvije najznačajnije integracije EU-a na isti dan.
- Skok u kreditnom rejtingu za pet razina u samo sedam godina — Hrvatska je i danas jedino A-rated država u regiji, što je među najbržim poboljšanjima u EU-u, posebno u kontekstu pandemije i energijske krize.
- Dinamika rasta Hrvatske ekonomije — u zadnje četiri godine ušla je među tri najbrže rastuće ekonomije regije.
- Investicije u obrambeni sektor — udio hrvatskog obrambenog proračuna u BDP-u poskupio je tri puta u proteklih deset godina.
Kako su to zapravo ocjenili stručnjaci?
Neke od ovih tvrdnji teške su za osporavanje, osobito ona o ulasku u eurozunu i Schengen istovremeno. To je zaista bio presedan u povijesti EU-a koji oslikava administrativnu učinkovitost hrvatske vlade 2013. godine.
Međutim, postoji i zanimljiv kontrast između ovih riječi i brojaka iz stvarnog života. Kreditni rejting, iako stvarni napredak, dolazi uz određene rezerve. Hrvatska još uvijek nosi tešku bačvu javnog duga i, kao što kaže bivša ministrica Vesna Pusić, znanje o stvarnim strukturama politike nije sasvim u skladu s javnim izjavama.
Također, „najbrži rast ekonomije” je statistika koja zavisi o kojem se periodu govori — u usporedbi sa zemljama kao što su Albanija ili Crna Gora. Ali u odnosu na najveće europske ekonomije, Hrvatska i dalje zaostaje i statistički.
Hrvatska kao regionalni lider i strateški čimbenik
Još jedna velika tema koju Plenković uzima u obzir — Hrvatska kao regionalni lider i zemlja od koje Srednja Europa očekuje sigurnosne rješenja. Evo što sve Plenković uzdiže u značajke nacionalnog uspjeha:
- Jadranski naftovod (JANAF) — Hrvatska omogućava distribuciju nafte u Srbiji, Mađarskoj i Slovačkoj bez ruskih izvora, što je ključno u trenutku kada se svi trude smanjiti energetsku ovisnost o Rusiji.
- FPV dronovi — Hrvatska vodi u razvoju bespilotnih letjelica koje ne koriste kineske komponente.
- Strojevi za razminiranje — razvijeni tijekom decenijama kako bi se osigurala Hrvatska, danas proizvode 80% svjetskog tržišta tog sektora.
Je li Hrvatska doista regionalna sila?
Premda je riječ o tehnološkim uspjesima, potrebno je naglasiti da je Hrvatska i dalje zemlja s relativno niskim BDP-om, ograničenim ljudskim potencijalom u STEM područjima i stalnim pitanjima o stabilnosti javnih financija. Međutim, kada se pogledaju specifični segmenti poput vojne industrije, inženjeringa ili obrambenog sektora, Plenkovićev ton počinje imati sve više podrške.
Dodatna snaga dolazi iz činjenice da se Hrvatska ne posmatra samo kao dio regije, već kao potencijalna mostograditeljka između sjeverne i jugozapadne Europe. Time se pridodajemo konceptu „Centralna Europa plus“, koji sve češće šire političari na Zapadu.
„Hrvatska daje jasne signale da želi igrati ulogu sigurnosnog čimbenika u regiji” – izjava iz Berlinse Zeitung
Stav o Ukrajini i europskoj sigurnosti
U tekstu za Le Grand Continent, Plenković ne izbjegava ni temu rata na Ukrajini. Ističe da, unatoč vojnim izazovima, Ukrajina se još uvijek drži, što potvrđuje njihovu unutrašnju snagu, ali i značenje europske podrške.
Međutim, više nego slaviti hladno ratno jedinstvo, premijer osvaja pažnju svojim naglaskom na stratešku autonomiju Europe:
- Ekipa okolo Plenkovića sve više zagovara ideju o manje zavisnosti EU-a od SAD-a i Kine.
- Isti pravac gledanja vidi se i kod Macrona, Scholza i čak Orbanana.
- Hrvatska se pozicionira kao stabilan član koji može pridonijeti sigurnosti i energetskoj stabilnosti regije.
Koliko je to realistično?
Europska autonomija je cilj, ali i dalje san. Kada se pogledaju strukture NATO-a, američka je podrška i dalje ključna. Kada se pogleda i Hrvatska vojska — s obzirom na broj vojnika, opremu i treniranost — situacija je daleko od razine Njemačke, Francuske ili Italije. Ipak, napori su vidljivi.
„Ako Europa želi da je netko posluša, prvo mora imati zubi” – nizozemski stručnjak za sigurnosnu politiku
Suvremena vojna doktrina i unapređenje pripadnosti NATO-u
Zanimljiv dio Plenkovićeve izjave govori o novom sistemu civilne obveze mladića:
- Od siječnja 2025. uvodi se obvezna dvomjesečna vojna obuka za sve mladiće starije od 19 godina.
- Cilj je povećati razinu spremnosti stanovništva na slučaj vojne prijetnje.
- Ova inicijativa uspravna je s onima u Njemačkoj, Poljskoj i Švedskoj, koje su povećale obrazovanje mladih u vojnim pitanjima.
Koji je kontekst odluke?
Odluka o obveznoj vojnoj obuci javlja se u kontekstu rasta nesigurnosti u regiji i opće vojne tenzije između Zapada i Rusije. Premijer je istakao kako danas većina mladih kao jedino oružje poznaje pametni telefon — što je simboličan komentar na izgubljenu vezu s pojmom fizičke odbrane.
Paralelno s time ide i velika modernizacija oružanih snaga. Mornarica dobiva nova sredstva u okviru NATO partnerstva, a i Hrvatska zrakoplovna snaga postala je najmodernija u regiji.
Također, Hrvatska je primila 1,7 milijardi eura pozajmice putem SAFE programa, što pomaže u pokretanju većih sigurnosnih investicija u naredne dvije godine.
Što je stvarno, a što PR?
Plenković u svom tekstu koristi kombinaciju faktičkih podataka i političke retorike. Neki dijelovi — kao što je ekonomski rast, kreditni rejting i ulaganje u sigurnost — imaju temelje u stvarnosti. No, neke tvrdnje zahtijevaju bliži pogled:
| Tvrdnja | Činjenica | Komentar |
|---|---|---|
| „Najbrži skok rejtinga” | Da | U usporedbi s EU, ali ne globalno |
| „Hrvatska među tri najdinamičnije ekonomije” | U granicama istinitosti | Ovisi o periodu promatranja |
| „FPV dronovi bez kineskih komponenti” | Da | Vrhunac domaćeg kapaciteta |
| „Obvezna vojna obuka” | Uskoro | Zakon spreman na provedbu |
Zaključak
Andrej Plenković u svom članku za Le Grand Continent pokazuje ambiciju za Hrvatskom koja ne samo da se drži, već i diktira smjer rasta na Balkanu i šire. Tekst je političkog karaktera, ali s jasno formuliranom vizijom: Hrvatska kao siguran partner u sigurnosnom, gospodarskom i strateškom kontekstu Europe.
Između hvaljenja javne uprave i stvarnih izazova — poput korupcije, odljeva kadrova i socijalnog nezadovoljstva — ostaje praznina. No, ako se suditi riječima koje se štampaju i pokušajima izvoza naših sigurnosnih, vojnih i tehnoloških rješenja, Plenković zna što želi – i kako to želi prezentirati svijetu.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Je li Hrvatska zaista među najbržim ekonomijama u Europi?
Hrvatska se po rastu BDP-a u posljednjih nekoliko godina rangira među najbržim ekonomijama u regiji Jugozapadne Europe. Međutim, u usporedbi s cijelom EU, takvi podaci ovisi o okvirima promatranja — obično se odnose na raniji period (npr. 2021–2023).
Što je to SAFE program?
SAFE je europski mehanizam zajmovnih sredstava koji omogućuje zemljama kandidatkama i članicama EU-u dodatno financiranje infrastrukturnih i ekonomskih projekata. Hrvatska je dobila 1,7 milijardi eura kao jedan od najvećih primatelja u regiji.
Zašto je važan JANAF?
Jadranski naftovod je kritična infrastruktura energent u regiji. Hrvatska kao tranzitna zemlja može osigurati dotok energenata Srbiji, Mađarskoj i Slovačkoj, bez ruskih izvora, što povećava regionalnu sigurnost i smanjuje energetsku ovisnost.
Što znači obvezna vojna obuka za mlađe?
Od siječnja 2025. svi mladići stariji od 19 godina morat će proći dvomjesečnu obuku iz odbrane i civilne zaštite. Cilj je jačanje osjetljivosti prema sigurnosnim prijetnjama.
Leave a Comment