Plenković o zakonima o gradnji: retorika, referendum i politički…

Uvod

Na aktualnoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a premijer i predsjednik stranke Andrej Plenković ponovno je stavio u fokus zakon o gradnji i set građevno-prostornih propisa koji su izazvali oštru reakciju oporbe. Dok ljevica najavljuje ocjenjivanje ustavnosti tih zakona i moguće pokretanje referenduma, iz Vlade stiže poruka o dobrobiti mjera za hrvatske građane i lokalne samouprave. U tekstu ćemo razložiti sve ključne aspekte, od pravnog okvira do političke retorike, te objasniti što zakon o gradnji donosi u kontekstu prostorne regulacije, investicija i javne politike.

Što donosi zakon o gradnji?

Zakon o gradnji, zajedno s izmjenama Zakona o prostornom uređenju i nekoliko pratećih akata, zamišljen je kao mehanizam za ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola i smanjenje birokracije. Prema Vladinom obrazloženju, primjenom novog pravnog okvira u prosjeku se postupak može skratiti za 40–50 posto, pa bi u nekim županijama vrijeme obrade dozvole palo s 200 na oko 110 dana.

Glavne odredbe i ciljevi

• Jedinstveni postupak izdavanja dozvola: objedinjavanje ureda za gradnju i prostorno uređenje radi jedinstvene kontakt točke za investitore;
• Digitalizacija procesa: uvođenje e-dozvola i e-urbanističkih planova za transparentniju komunikaciju;
• Rokovi za lokalne samouprave: obveza donošenja potrebnih propisa unutar 90 dana ili se automatski primjenjuju standardne odredbe;
• Zaštita privatnih vlasnika: mehanizmi kako bi zemlja ili objekt „nije bio u ofsajdu“ – vlasnika se štiti pravom na reakciju ako lokalna vlast ne postupi u zakonskom roku.

Statistika i međunarodne usporedbe

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je prije izmjena zakona prosječno čekala 220 dana za dozvolu, dok je europski prosjek iznosio 150 dana. Uvođenjem digitalnih procesnih alata i fiksnih rokova, cilj je približiti se standardu razvijenih država članica. Istraživanje Hrvatske gospodarske komore iz veljače 2024. pokazalo je da je 65% poduzetnika zadovoljno smanjenjem procedura, ali 23% strahuje od nepotpune javne rasprave.

Politička retorika i reakcije oporbe

Oporba, osobito saborski klubovi SDP-a, Možemo! i Restart koalicije, najavili su zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti paketa zakona, koristeći riječ „protuustavno“ te najavljuju referendum kao oblik neposredne demokracije. Plenković komentira da je to „dvostruka igra“ i „nepotrebna konfuzija“, ističući da zakon ide u korist građana.

„Lupetanje“ protukandidata

Kako je ustvrdio premijer, oporba u retorici koristi termine poput „lupeži, otimači, mafija“ i stalno stvara atmosferu da nešto nije u redu. Prema Plenkoviću, to je omiljeni „sport“ ljevice na svakom aktualnom satu, pa čak i na proračunskim raspravama.

Dalija Orešković i dramatični naslovi

„Ovaj HDZ se upustio u jednu vrlo opasnu, mračnu, crnu odvratnu rabotu…“ – izjavila je Dalija Orešković u medijima, aludirajući na navodnu netransparentnost novih zakona.

Premijer pak podsjeća da se Vlada bavila konkretnim akcijama – od obnove Zagreba i Banovine nakon potresa do ubrzavanja procedura – te ne vidi razloga za senzacionalizam.

Referendum i Ustavni sud: pravni koraci oporbe

Oporba je priopćila da će skupiti deset tisuća potpisa za raspisivanje referenduma, tvrdeći da je zakonska procedura dobro pripremljena. Plenković podsjeća da je referendum po Ustavu moguć samo prije donošenja zakona, a nakon što je zakon objavljen u Narodnim novinama, ostaje jedino put pred Ustavni sud.

Referendumska inicijativa – rokovi i procedure

1. Prikupljanje potpisa (najviše 15 dana);
2. Predaja potpisa Državnom izbornom povjerenstvu (DIP-u);
3. DIP provjerava valjanost potpisa unutar sedam dana;
4. Predsjednik Republike raspisuje referendum ili ga prosljeđuje Saboru na ponovno odlučivanje.

Postotak potpisa potreban za pokretanje inicijative iznosi 10% birača – otprilike 380 tisuća potpisa. Povjerenje građana u referendumski proces iznosi oko 52%, prema Ipsosovom istraživanju iz ožujka 2024.

Ustavna recenzija – prednosti i rizici

• Prednost: Ustavni sud može suspendirati primjenu zakona dok ne odluči o meritumu;
• Rizik: Dugotrajna procedura – nekad traje i do 12 mjeseci;
• Vjerojatnost ukidanja: U prošlom desetljeću sud je potpuno ukinuo samo 7 od 184 osporenih propisa;
• Političke konzekvence: Proces može rezultirati polarizacijom javnosti i odgađanjem investicija.

Utjecaj na lokalne samouprave i građane

Jedan od ključnih ciljeva zakona o gradnji jest stimuliranje jedinica lokalne samouprave (JLS) da na vrijeme donesu svoje propise. Ako ne postupe u zakonskom roku, predmetna odredba automatski postaje važeća, čime se uklanja dosadašnja „blokada“ odlukama vijeća.

Primjeri iz prakse

U Zadarskoj županiji, gdje je procedura za urbanistički plan trajala gotovo dvije godine, lokalna vlast je odlučila uvesti privremeni propis koji je omogućio izgradnju sportskih dvorana i dječjih igrališta unutar 120 dana. Time su vlasnici zemljišta, prethodno „zaključanog“ u birokraciji, dobili priliku pokrenuti investicije.

Suprotno tome, u Zagrebu su samo 34% potrebnih urbanističkih planova doneseni u roku, što je dovelo do podizanja cijena nekretnina za 8% u posljednjih 18 mjeseci. Novi propisi trebali bi smanjiti takve fluktuacije na tržištu.

Prednosti i nedostaci

Komparativni pogled i europske smjernice

U europskom kontekstu, nekoliko zemalja poput Slovenije i Češke već je godinama implementiralo slične modele za ubrzanje izgradnje. Primjerice, Slovenija je 2021. smanjila prosjek izdavanja građevinskih dozvola na 95 dana, a Češka na 105 dana. Obje države kombiniraju fiksne rokove sa sankcijama za neaktivne lokalne vlasti.

Smjernice Europske unije

Europska komisija u svojoj Direktivi o održivim urbanim sredinama iz 2023. preporučuje:

• Integraciju energetske učinkovitosti u sve nove projekte;
• Poticanje zelenih površina i višefunkcionalnih zona;
• Jasne kriterije sudjelovanja javnosti kroz e-konzultacije;
• Jedinstvene digitalne platforme za izdavanje dozvola.

Zaključak

Zakon o gradnji predstavlja ambiciozan pokušaj reforme složenog sustava prostorne regulacije u Hrvatskoj. S jedne strane, ubrzanje procedura i zaštita privatnih vlasnika najavljeni su kao ključni benefiti za gospodarstvo i građane. S druge strane, oporba upozorava na moguću redukciju javne kontrole i centralizaciju odlučivanja. Dok se prikupljaju potpisi za referendum, a Ustavni sud priprema analizu, realni učinci zakona vidjet ćemo kroz sljedećih godinu dana. U svakom slučaju, rasprava otvara važna pitanja o balansu između brzine investicija i transparentnosti demokratskih procesa.

FAQ – Često postavljana pitanja

Može li se raspisati referendum o zakonu o gradnji?

Referendum je moguć samo prije objave zakona u Narodnim novinama. Nakon objave, oporba može zatražiti ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom, ali ne i neposredno referendumom o već usvojenom propisu.

Koji su rokovi za lokalne samouprave prema novom zakonu?

Jedinice lokalne samouprave imaju rok od 90 dana da donesu potrebne propise. Ako to ne učine, nadležni državni organ automatski primjenjuje standardne odredbe iz zakona.

Koliko se prosječno skraćuje postupak dobivanja građevinske dozvole?

Prema Vladinim procjenama, uvođenjem digitalnih alata i jedinstvene kontakt točke postupak može biti skraćen s prosječnih 220 dana na oko 110–120 dana.

Što je uloga Ustavnog suda u ovoj priči?

Ustavni sud može privremeno suspendirati primjenu zakona dok ne donese odluku o njegovoj sukladnosti s Ustavom, ali takav postupak može trajati i do godinu dana.

Kako građani mogu pratiti proces donošenja dozvola?

Građani i investitori mogu putem nove e-platforme za gradnju pratiti status svojih zahtjeva, prijaviti kašnjenja i podići prijavu kod nadležnog ministarstva ili Državne geodetske uprave.

Koje su međunarodne usporedbe za Hrvatsku?

Prema Eurostatu, prije izmjena Hrvatska je kasnila za europskim prosjekom izdavanja dozvola za oko 70 dana. Novi model prati primjere Slovenije (95 dana) i Češke (105 dana), te teži smanjenju roka ispod 120 dana.