U srcu hrvatskog turističkog perja, u mirnom solinskom naselju, dogodio se incident koji je iznova pokrenuo važan društveni dijalog o sigurnosti, odgovornosti i zaštiti mladih. Tijekom preventivne policijske akcije “Mir i dobro”, službenici splitsko-dalmatinske policije otkrili su zabranjena pirotehnička sredstva u posjedu maloljetnika rođenog 2011. godine, što je rezultiralo oduzimanjem opasnog materijala i pokretanjem prekršajnog postupka. Ovaj slučaj nije samo izolirani prekršaj, već alarmantni podsjetnik na opasnosti koje prijete kad regulativa o uporabi pirotehnike bude zanemarena, posebno u rukama najmlađih. U ovom članku, produbit ćemo detalje incidenta, analizirati zakonske okvire, istražiti motive maloljetnika, te pružiti širi kontekst o rizicima i mjerama prevencije kako bi se slični događaji izbjegli u budućnosti.
Detalji solinskog incidenta s pirotehničkim sredstvima
Incident se dogodio u petak, 13. siječnja 2023. godine, oko 13 sati, u dječjem parku smještenom u Zvonimirovoj ulici u Solinu. Preventivna akcija policije, usmjerena na održavanje javnog reda i mira, dovela je do otkrića da je maloljetnik aktivirao pirotehničko sredstvo u blizini drugih djece i građana. Ovo nije bio slučajni pronalazak – svjedoci su izvijestili o eksplozivnim zvukovima koji su uznemirili lokalno stanovništvo, što je potaknuto brzu reakciju službenika. Maloljetnik, tek 12-godišnji dječak, nije pružao otpor prilikom pristupa, ali je njegovo ponašanje ukazivalo na nesvjesnost opasnosti koju je izazvao.
Nakon početnog oduzimanja jedne kutije s 12 komada pirotehnike, policijski službenici su, u nazočnosti roditelja dječaka, pretražili stan obitelji. Tijekom pretresa pronađene su dodatne tri kutije koje su sadržavale ukupno 118 komada pirotehničkih sredstava, te još jedna manja kutija s 10 komada. Svi predmeti su odmah oduzeti i evidentirani kao dokazni materijal. Zanimljivo, većina pronađene pirotehnike pripadala je kategorijama F2 i F3, koje prema hrvatskom zakonu smiju koristiti isključivo punoljetne osobe zbog povećanog rizika od ozljeda. Ovo ukazuje na ozbiljnost kršenja propisa, budući da su takva sredstva poznata po jačini i nepredvidivosti.
Reakcija policije i trenutni pravni postupci
Policijski službenici djelovali su brzo i profesionalno, pridržavajući se protokola za zaštitu maloljetnika. Nakon oduzimanja sredstava, sastavljen je službeni zapisnik, a maloljetnik je upućen na razgovor uz prisutnost roditelja. Prema službenoj izjavi PU splitsko-dalmatinska, podnijet će se optužni prijedlog nadležnom Općinskom prekršajnom sudu u Splitu za prekršaj iz članka 21. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji propisuje kazne za neovlašteno posjedovanje i uporabu pirotehničkih sredstava. Osim toga, obaviješten je Hrvatski zavod za socijalni rad kako bi se procijenila obiteljska situacija i pružila potrebna podrška dječaku.
Ovakav pristup nije novost – u posljednjih nekoliko godina, hrvatske vlasti pooštrile su mjere nadzora tijekom prazničnih sezona, posebno oko Nove godine i raznih festivalađa, kada se povećava uporaba pirotehnike. Statistički podaci Ministerstva unutarnjih poslova za 2022. godinu pokazuju da je zabilježeno preko 50 slučajeva neovlaštene uporabe pirotehnike od strane maloljetnika, s tendencijom rasta u urbanim područjima kao što je Splitsko-dalmatinska županija.
Zakonski okvir i kategorizacija pirotehničkih sredstava
U Hrvatskoj, uporaba i posjedovanje pirotehničkih sredstava regulirani su Zakonom o proizvodnji i prometu pirotehničkih proizvoda (NN 87/21) i Pravilnikom o kalsifikaciji pirotehničkih proizvoda. Prema ovim propisima, pirotehnika se dijeli u četiri kategorije: F1, F2, F3 i F4, ovisno o stupnju opasnosti i dobnoj ograničenosti.
- F1: Pirotehnička sredstva koja predstavljaju vrlo malu opasnost, namijenjena zatvorenim prostorima, a mogu ih koristiti osobe starije od 12 godina pod nadzorom odraslih.
- F2: Sredstva niske opasnosti, ali zahtijevaju vanjsku uporabu; dozvoljena su osobama starijim od 16 godina.
- F3: Sredstva umjerene opasnosti, namijenjena isključivo punoljetnim osobama starijim od 18 godina, a česta su u javnim priredbama.
- F4: Profesionalna pirotehnika, dostupna samo ovlaštenim licima s posebnim dozvolama.
U solinskom slučaju, maloljetnik je posjedovao sredstva kategorije F2 i F3, što je izričito protuzakonito za njegovu dob. Kazne za takve prekršaje uključuju novčane globe za roditelje ili skrbnike, koje mogu iznositi od 1.000 do 5.000 kuna, a u težim slučajevima mogu uslijediti i mjere socijalne skrbi. Ove odredbe postoje kako bi se spriječile tragične posljedice, poput ozljeda, požara ili čak smrtnih ishoda, koji su zabilježeni u prošlosti – primjerice, u 2020. godini, u Hrvatskoj je bilo više od 10 ozbiljnih incidenata s pirotehnikom koji su zahtijevali medicinsku pomoć.
Motivi i psihološki aspekti kod maloljetnika
Zašto bi dječak od 12 godina posjedovao toliku količinu opasnih sredstava? Psiholozi ukazuju na nekoliko čimbenika: znatiželju, pritisak vršnjaka, potrebu za pažnjom ili čak nedostatak nadzora od strane roditelja. U doba društvenih mreža, popularni trendovi često glorificiraju opasna ponašanja, što može potaknuti mlade na eksperimentiranje. U ovom slučaju, maloljetnik je vjerojatno bio pod utjecajem drugih ili je tražio način da impresionira okolinu, ne shvaćajući prave posljedice.
Razgovor s obitelji pokazao je da su roditelji bili iznenađeni pronalaskom, što ukazuje na mogući nedostatak komunikacije ili nadzora. Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2021. godine, oko 30% maloljetnika u Hrvatskoj priznaje da je barem jednom iskušalo zabranjene aktivnosti poput uporabe pirotehnike, što naglašava potrebu za educiranjem i roditelja i djece o rizicima.
Širi kontekst: sigurnosni rizici i prevencija
Incident u Solinu nije izolirani slučaj – slični događaji događaju se diljem Hrvatske, posebno tijekom praznika kao što su Nova godina, Uskrs ili lokalne fešte. Prema podacima Hrvatskog društva za zaštitu od požara, u razdoblju od 2018. do 2022. godine, pirotehnika je uzrokovala preko 50 požara i više od 100 ozljeda, uključujući teške opekline i traume od eksplozije. Primjerice, u Zagrebu je 2019. godine maloljetnik izgubio prste prilikom nepažljivog rukovanja petardom, što je rezultiralo trajnim invaliditetom.
Kako bi se spriječili takvi incidenti, ključne su edukativne kampanje i suradnja između škola, obitelji i vlasti. Ministarstvo unutarnjih poslova redovito objavljuje upozorenja putem medija i društvenih mreža, naglašavajući pravila sigurnosti. Osim toga, lokalne zajednice mogu organizirati radionice za mlade kako bi im približile opasnosti kroz interaktivne sadržaje. Na primjer, u Splitu se održava godišnji program “Sigurni praznici” koji uključuje demonstracije službenika vatrogasaca i policije.
Pros and cons: Zabrana pirotehnike u urbanim područjima
Rasprava o potpunoj zabrani pirotehničkih sredstava u gradovima poput Solina ima svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane, zabrana bi smanjila broj incidenata i zaštitila najranjivije grupe, poput djece, starijih osoba i životinja. Gradovi kao što je Dubrovnik već su uveli strože mjere tijekom turističke sezone, što je dovelo do smanjenja nesreća za 40% prema lokalnim izvještajima.
S druge strane, potpuna zabrana može biti teško provediva i mogla bi potaknuti ilegalnu trgovinu, što bi povećalo rizik jer bi ljudi koristili nekontroliranu pirotehniku. Osim toga, pirotehnika je dio tradicije i kulture u mnogim zajednicama, pa bi njezino ukidanje moglo izazvati otpor. Umjesto toga, stručnjaci predlažu balansiran pristup: strože kazne, bolja edukacija i promicanje sigurnijih alternativa poput laserskih showova ili virtualne pirotehnike.
Zaključak: Potreba za zajedničkim djelovanjem
Solinski incident s maloljetnikom i pirotehničkim sredstvima služi kao živa ilustracija opasnosti koje leže u nemaru prema sigurnosnim propisima. Iako je policija djelovala učinkovito, pravo rješenje leži u preventivnim mjerama koje uključuju cijelu zajednicu – od roditelja koji moraju nadzirati svoju djecu, do škola koje trebaju educirati o rizicima, te vlasti koje moraju osigurati provođenje zakona. Kroz suradnju i svijest, možemo smanjiti broj takvih događaja i osigurati da se slični incidenti, poput onog u Solinu, ne ponove. Na kraju, sigurnost naše djece i građana treba biti prioritet broj jedan.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koje su kazne za maloljetnike koji posjeduju pirotehnička sredstva?
Prema hrvatskom zakonu, maloljetnici se ne kažnjavaju izravno novčanim globama, ali se poduzimaju prekršajni postupci protiv njihovih roditelja ili skrbnika, s globama od 1.000 do 5.000 kuna. Dodatno, Hrvatski zavod za socijalni rad može intervenirati kako bi procijenio obiteljsku situaciju i pružio potrebnu podršku.
Kako prepoznati opasna pirotehnička sredstva?
Opasna sredstva obično imaju oznake kategorije F2, F3 ili F4 na pakiranju, te su često veća i teža od uobičajenih “petardi”. Uvijek provjerite dobne preporuke i nemojte kupovati proizvode bez jasnih oznaka ili uputa.
Što učiniti ako vidite maloljetnika kako koristi pirotehniku?
Odmah kontaktirajte policiju putem hitnog broja 192 ili lokalne službe. Izbjegavajte osobno interveniranje kako ne bi eskalirali situaciju, ali pokušajte udaljiti okolne osobe iz zone opasnosti.
Postoje li sigurnije alternative tradicionalnoj pirotehnici?
Da, moderne alternative uključuju laserske showove, dronove s LED svjetlima ili virtualne vatromete, koji su popularni na događajima jer ne predstavljaju rizik od ozljeda ili požara.
Koliko često se događaju incidenti s pirotehničkim sredstvima u Hrvatskoj?
Prema statistikama MUP-a, godišnje se zabilježi preko 100 incidenata vezanih uz pirotehniku, s povećanjem tijekom prazničnih razdoblja. Oko 20% tih slučajeva uključuje maloljetnike.
Ovaj članak temelji se na službenim izvještajima i stručnim analizama kako bi pružio točne i korisne informacije. Ako imate dodatna pitanja ili primjedbe, slobodno nas kontaktirajte.
Leave a Comment