Uvod
Prošla je točno pet godina otkako je Banovinu zatresao jedan od najjačih potresa u suvremenjoj povijesti Hrvatske. Onih trenutaka punih straha i neizvjesnosti sjećaju se mnogi, a posebno stanovnici pogođenih područja. Od tada, Hrvatska je u okviru obnove i sanacije napravila značajne korake, no nalazi li se sada Banovina na putu prema uključivoj i dugoročno održivoj revitalizaciji? U nastavku vam donosimo detaljnu analizu najnovijih podataka, rezultata i izazova vezanih uz obnovu pogođenih područja, s posebnim fokusom na Petrinju, Sisak i okolna sela.
Stanje obnove pet godina nakon potresa
Ukupne investicije i financijska sredstva
Hrvatska je do danas za obnovu oblasti Banovine utrošila gotovo 1,77 milijardi eura, što je znatno više od početnih projekcija. Točniji podaci kazuju da je tijekom tih pet godina završeno preko 10.000 postupaka obnove, te je obnovljeno gotovo 15.000 stambenih jedinica. Ove brojke uključuju i obnovu obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, te zamjenskih objekata koje je država podigla za najugroženije obitelji.
Kapacitet i modernizacija stambenog fonda
U okviru obnove, izgrađeno je ukupno 449 zamjenskih obiteljskih kuća, a dodatnih 69 kuća kupljeno je od privatnih vlasnika, čime se pokušava nadoknaditi gubitak starih i oštećenih objekata. Posebno je važan povećani broj višestambenih zgrada – u planu je povećanje za čak 1.024 dodatne stambene jedinice, čime se postiže veća stabilnost i sigurnost cjelokupnog stambenog fonda u regiji.
Hibridni modeli obnove i pomoć građanima
Uz modernizaciju infrastrukture, Vlada je aktivirala različite mjere potpore stanovništvu. Radi se o otpisima troškova za električnu energiju, toplinu, RTV pristojbu, te raznim pogodnostima poput oslobađanja od cestarina ili besplatnog željezničkog prijevoza. Sve to ima za cilj olakšati svakodnevni život i ubrzati povratak na staro ili, bolje rečeno, na novo, sigurnije moguće stanje.
Glavni izazovi i problemi
Rani problemi i zastoje u obnovi
Unatoč velikim ulaganjima, realnost na terenu pokazuje da je proces obnove i dalje spor. Neki od glavnih problema su neučinkovita administracija, poteškoće u pronalasku izvođača radova, te neriješeni imovinsko-pravni odnosi na određenim lokalitetima. Nadalje, pandemija COVID-19 dodatno je usporila cijeli proces, izazvala nove financijske pritiske i povećala dugotrajnu nesigurnost stanara.
Statistika i prosječno vrijeme obnove
Statistički gledano, prosječno vrijeme za obnovu jedne obiteljske kuće od trenutka inicijalnog zahtjeva do završetka radova danas je oko 18 mjeseci. Međutim, u nekim slučajevima, posebno onima s administrativnim problemima, proces traje i do tri godine. Ove statistike reflektiraju izazove s kojima se država suočava u ubrzavanju procesa, ali i napore koji se ulažu kako bi se te brojke smanjile.
Planovi i projekcije za budućnost
Obnova do 2027. i 2030.
Premijer Andrej Plenković nastavlja s najavama kako će do sredine 2027. godine sve zamjenske obiteljske kuće biti izgrađene i useljene, dok će do kraja 2030. biti završena i obnova ostalih infrastrukturnih objekata, školskih, zdravstvenih i kulturnih. Ove brojke ukazuju na ambiciozan, ali realan plan, koji je već sada izazvao mješavinu optimizma i skeptičnosti među stanovnicima.
Strategija održivosti i dugoročne sigurnosti
U tijeku je implementacija politika koje ciljaju na održivu gradnju i korištenje ekološki prihvatljivih materijala. Kroz zelene projekte i upotrebu obnovljivih izvora energije, Hrvatska želi ne samo obnoviti ono što je bilo prije potresa, već i napraviti korak prema ekološkoj održivosti i energetskoj nezavisnosti.
Zaključak
Pet godina nakon petrinjskog potresa, situacija na terenu i dalje je izazovna, ali se vide jasni pomaci. Investicije su velike, a planovi ambiciozni. Međutim, ostaju problemi s rokovima, administracijom i financijskim učinkom. Ako žele ostvariti zacrtane ciljeve, vlasti će morati dodatno ubrzati procese, osigurati transparentnost i uključiti građane u sve faze obnove. Pred nama je dugotrajan, ali nužan proces izgradnje sigurnije i otpornije Hrvatske.
Najčešće postavljana pitanja (FAQ)
Koliko je ukupno potrošeno na obnovu Banovine?
Ukupno je do sada u obnovu područja Banovine utrošeno gotovo 1,77 milijardi eura, a taj iznos će se s vremenom povećavati s novim projektima i dodjelom sredstava.
Kada će biti završena kompletna obnova?
Prema najnovijim najavama, očekuje se da će do kraja 2030. godine biti završena kompletna obnova svih objekata i infrastrukture, no to će ovisiti o provedbi projekata i moguće će biti određena odgađanja zbog nepredviđenih okolnosti.
Koliko je obnovljenih kuća i zgrada do sada?
Zaključno sa sadašnjim podacima, obnovljeno je gotovo 10.000 obiteljskih kuća i 392 višestambene zgrade, što je veliki postotak u odnosu na ukupni broj oštećenih objekata.
Koje mjere potpore građanima postoje?
Građani mogu koristiti različite poticaje poput otpisa troškova za energente, besplatnog željezničkog prijevoza, oslobađanja od cestarina te drugih financijskih olakšica. Cilj je olakšati svakodnevni život dok traje proces obnove.
Je li obnova dovoljno brza?
Nažalost, proces je još uvijek spor i često je predmet kritika. Glavni razlozi su složenost administracije, imovinsko-pravni odnosi i globalni izazovi poput pandemije. Ipak, vlasti najavljuju da će se ubrzati radovi u narednim godinama.
—





Leave a Comment