Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izazvao je veliku raspravu u javnosti kad je komentirao online peticiju protiv molitelja na glavnim trgovima i predložio premještanje Gay Pridea u šume kako „ne bi iritirali većinu naroda“. Ova izjava ubrzo je potaknula raspravu o javnom prostoru, slobodi vjerskog okupljanja, pravima LGBT+ zajednice i granicama diskursa „woke ideologije“. U nastavku članka otkrivamo pozadinu spora, ključne argumente, statistike o femicidu u 2025. te analiziramo moguće posljedice takvih prijedloga.
Uvod u spornu peticiju i reakciju
U siječnju 2025. aktivistica za prava žena Sanja Sarnavka pokrenula je peticiju pod nazivom „Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena u 2025.“. Cilj peticije bio je premjestiti molitelje koji kleče na trgovima tijekom Šeste molitvene osmine za žrtve femicida. Peticija je do danas prikupila više od 60 tisuća potpisa, a podržali su je brojni pokreti za prava žena i sigurnost u javnom prostoru.
Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta i nekadašnji gradonačelnik Vukovara, oštro se usprotivio tom prijedlogu, nazivajući ga „totalitarnim“. U svom je istupu predložio: ako netko ima pravo zabraniti molitelje na javnim prostorima, tom logikom bi trebalo „gejeve i Gay Pride“ premjestiti „negdje po šumama i gorama na periferiju“. Njegova je izjava brzo postala glavna tema na društvenim mrežama, medijima i unutar političkih stranaka.
Pozadina spora: peticija protiv molitelja
Tko je Sanja Sarnavka i što traži peticija?
Sanja Sarnavka je humanitarka i aktivistica poznata po borbi protiv nasilja nad ženama te zagovaranju donošenja strožih zakona za sprječavanje femicida. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske pokazuju da je u prva tri mjeseca 2025. ubijeno 18 žena, što je za 20% više nego u istom razdoblju prethodne godine. U tom je kontekstu Sarnavka organizirala peticiju tražeći od Vlade i lokalnih vlasti da premjeste molitelje na drugu lokaciju, kako bi se osigurao mir i osjećaj sigurnosti ženama koje su preživjele obiteljsko nasilje.
Peticija ističe da ritualno klečanje na glavnim trgovima, praćeno porukama o „pokornosti žena“, može dodatno traumatizirati preživjele te poticati prešućivanje nasilja. Među semantičkim ključnim riječima koje se pojavljuju u tekstu peticije su femicid, nasilje u obitelji, sigurnost žena i javni prostor.
Povijest klečanja na trgovima u Hrvatskoj
Tradicionalno, molitvene inicijative poput molitvenih osmina za mir uključuju okupljanja diljem Europe. U Hrvatskoj se na zagrebačkom Trgu Bana Jelačića svakog mjeseca održavaju okupljanja vjernika koji kleče i mole za mir. Slične prakse postoje i u Splitu, Rijeci te drugim gradovima. Tijekom 2024. takvih okupljanja bilo je preko 50, a prosječni broj sudionika kretao se od 100 do 300 ljudi po skupu.
S jedne strane, kritičari zagovaraju pravo na javno izražavanje vjerskog opredjeljenja, dok s druge strane raste broj glasova koji traže regulaciju takvih okupljanja u svrhu zaštite slobode i sigurnosti drugih građana.
Penavine izjave i politička retorika
Argumenti za slobodu javnog izražavanja
Penava je u svom obraćanju novinarima istaknuo da Domovinski pokret, za razliku od progresivnih inicijativa, zagovara „potpune slobode izražavanja“ na javnim površinama. Njegov stav je da je svatko – bilo molitelj ili LGBT+ aktivist – suglasan s javnim okupljanjem, sve dok njegovo djelovanje ne ugrožava javni red i mir.
- Ustav RH jamči slobodu vjeroispovijesti i okupljanja.
- Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda štiti pravo na mirno okupljanje.
- Praksom Ustavnog suda potvrđeno je da zabrane moraju biti razmjerno opravdane.
Kontroverza oko Gay Pridea i woke ideologije
Kritika “woke ideologije” često se koristi u retorici desnih stranaka. Penava je obrušio na Gay Pride, tvrdeći da agresivna promocija LGBT+ prava „nametanje stavova preko medija i zauzimanje javnih prostora“ iritira većinu. Međutim, statistike o sudjelovanju u Pride događajima pokazuju kontinuirani rast: u Zagrebu je 2024. na paradi sudjelovalo oko 15 tisuća ljudi, što je porast od 12% u odnosu na 2023.
Reakcije javnosti: podijeljena mišljenja
Potpora inicijativi
Na društvenim mrežama dio građana podržava Penavinu retoriku, držeći da se time štite tradicionalne vrijednosti i ograničava “prekomjerni aktivizam” koji, prema njihovim riječima, ometa svakodnevni život. U anketama portala specijaliziranih za političku statistiku, oko 40% ispitanika izrazilo je slaganje s premještanjem molitelja i Gay Pridea „ako narušava mir“. Među semantičkim ključnim pojmovima koji se često javljaju u komentarima su periferija, narod i mir.
Protivljenje i kritike
S druge strane, brojni će građani i organizacije istaknuti kako je riječ o ciljanom gušenju slobode vjeroispovijesti i prava LGBT+ zajednice. Prije svega, Centar za mirovne studije i Udruga U.R.A. upozorili su na rizik diskriminacije. U otvorenom pismu navode da bi premještanje u šume značilo stvaranje getoa i dodatno stigmatiziranje već marginaliziranih skupina.
Analiza prava na javni prostor i vjersko okupljanje
Ustavna jamstva i međunarodne konvencije
Ustav RH u članku 38. jamči pravo na slobodu vjeroispovijesti i vjerskog opredjeljenja, dok članak 40. štiti pravo na mirno okupljanje. Istovremeno, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava (članak 9. i 11.) obvezuje državu da poštuje ta prava, osim ako postoji „jasno određena i opravdana“ potreba za ograničavanjem. U praksi, ograničenja se mogu odnositi na broj sudionika, trajanje okupljanja ili zaštitu javnog reda.
S obzirom na navedeno, svaka inicijativa za zabranu molitelja ili LGBT+ događaja mora proći test razmjernosti: dokazati važnost javnog interesa, minimalnost intervencije i nedostatak manje restriktivnih mjera.
Moguća rješenja za suživot
Umjesto totalnih zabrana, stručnjaci smatraju da je bolje dogovoriti se oko vremenskih okvira i lokacija. Primjerice, u Berlinu su neke molitvene inicijative preusmjerene na prilazne ulice, uz prethodno najavu. S druge strane, Pariz je uredio zonu uz rijeku Seinu za LGBT+ događaje, balansirajući komfor lokalnog stanovništva i potrebu za vidljivošću zajednice.
Pros i cons peticije i Penavine retorike
Prednosti premještanja okupljanja
- Smanjuje se pritisak na žene preživjele femicid i traume drugih građana.
- Poboljšava se prometna protočnost u središtima gradova.
- Omogućuje organizatorima bolje planiranje i koordinaciju s lokalnom policijom.
Nedostaci i rizici zabrana
- Ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje osnovnih prava.
- Postoji opasnost od stvaranja enklava i dodatne diskriminacije.
- Politička retorika može poticati netrpeljivost i društvenu polarizaciju.
Zaključak
Pitanje premještanja molitelja i Gay Pridea u šume otvara širi dijalog o granicama slobode javnog okupljanja, pravima manjina i zaštiti osjetljivih skupina. Dok aktivisti za prava žena ukazuju na traumatične posljedice nesankcioniranog javnog okupljanja vjernika, političari poput Penave ističu važnost neograničene slobode izražavanja. Prije donošenja odluka potrebno je provesti temeljite stručne analize, javne konzultacije i pronaći ravnotežu: očuvanje ljudskih prava, sigurnosti i javnog reda u skladu s ustavnim i međunarodnim standardima.
FAQ
- Što je peticija „Micanje klečavaca“?
Peticija inicirana od Sanje Sarnavke traži premještanje molitvenih okupljanja s glavnih trgova zbog zaštite žena preživjelih femicid.
- Zašto Penava predlaže premještanje Gay Pridea?
Po njegovom je mišljenju „agresivna promocija woke ideologije“ na javnim prostorima iritantna većini građana te bi dodatna periferizacija spriječila konflikte.
- Koja su ustavna prava u pitanju?
Ustav RH jamči slobodu vjeroispovijesti i okupljanja (članci 38. i 40.), dok Europska konvencija štiti pravo na mirno okupljanje (članak 11.).
- Postoje li primjeri kompromisnih rješenja?
Da, neke europske prijestolnice dogovaraju zonu i vrijeme okupljanja kako bi zadovoljile i organizatore i lokalno stanovništvo.
- Kakva je statistika o femicidu u 2025.?
Prema MUP-u RH, do kraja ožujka 2025. ubijeno je 18 žena, što je porast od 20% u odnosu na isti period 2024.
- Kako reagira LGBT+ zajednica?
Udruga Dugine obitelji i organizatori Pridea osuđuju prijedloge o premještanju na periferiju, pozivaju na poštovanje temeljnih ljudskih prava.
Leave a Comment