U Hrvatskoj je konačno pala presuda u jednom od najvećih lihvarskih slučajeva koji je potresao javnost protekle dvije godine. Riječ je o postupku protiv nasljednika Mire Čalušića, koji je korištenjem ugovora o zajmu s nesrazmjernom kamatom ne samo oštetio desetke građana, nego je i naslijedio nekretnine vrijedne gotovo četiri milijuna eura. Ovo je priča o pravdi, konfiskaciji imovine i složenom pravnom okršaju koji tek dobiva svoj konačni epilog.
Uvod: Što je lihvarski slučaj i zašto je važan?
Lihvarski slučaj, ili kako ga stručnjaci nazivaju – postupak za oduzimanje nezakonite imovinske koristi, došao je u fokus javnosti kada je Općinski kazneni sud u Zagrebu nepravomoćno presudio o imovini vrijednoj preko 3,9 milijuna eura. Ključan je trenutak u borbi protiv ilegalnih financijskih praksi, jer potvrđuje da nitko ne može zadržati protupravnu imovinsku korist, bez obzira je li riječ o kriminalno stečenim sredstvima ili o nasljedstvu.
Kako je sve počelo
Nasljedstvo i osnove kaznenog postupka
U prosincu 2025. godine sud je u postupku in rem utvrdio da je nasljednik spornih nekretnina, Frano Čalušić, preuzeo imovinu nakon smrti svog sina Mire Čalušića. Miro je kazneno osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora za davanje lihvarskih kredita s kamatama i skrivenim troškovima. Njegova aktivnost obilježila je jedan od najsloženijih lihvarskih slučajeva u povijesti hrvatskog pravosuđa.
Mreža ugovora i oštećeni građani
Davor Pongracic/Cropix
Uzimajući zajmove, oštećenici su potpisivali ugovore o zajmu s ugovorenom godišnjom kamatom od čak 300 posto, dok su naknadni aneksi ugovora dodatno povećavali dugove. Zatekli su se u začaranom krugu – kako je jedne godine rasla kamata, dug se množio, a ovrhe i zaplijene postajale sve učestalije. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, u posljednjih pet godina evidentirano je više od 120 predmeta u kojima su kamate prelazile 200 posto godišnje.
Presuda i oduzimanje imovine
Vrijednost i lokacije nekretnina
Na sudu je utvrđeno da su među oduzetom imovinom sljedeće nekretnine:
- Kuća u Šestinskom Kraljevcu;
- Stan u centru Trogira;
- Vikendica u Predragi;
- Poslovni prostor u Granešini;
- Obiteljska kuća u Kraljevici;
- Stambena jedinica u Bjelovaru;
- Dvije kuće u Remetama i Gajnicama;
- Kuća za odmor u Segetu.
Ukupna procijenjena vrijednost iznosi 2,3 milijuna eura, dok se preostali dio od 1,6 milijuna eura oduzima putem novčanih sredstava blokiranih na računima Zagrebačke i Privredne banke.
Pravna osnova i pravomoćnost
Sutkinja je pojasnila da se radi o in rem postupku, usmjerenom na imovinu, a ne o kriminalnoj odgovornosti nasljednika. Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i ZKP-u, nitko ne može zadržati imovinsku korist stečenu kaznenim djelima. Iako nepravomoćna, presuda predstavlja prekretnicu u borbi protiv lihvarstva i zaštiti prava oštećenih građana.
Reakcije strana u postupku
Branitelj i pravna argumentacija
Odvjetnik Janjko Grlić najavio je žalbu na odluku smatrajući da je oduzimanje imovine “grubo zadiranje u temeljna ljudska prava”. U razgovoru za medije istaknuo je:
“Država nema zakonsko utemeljenje da od oštećenika oduzme nekretnine i postane njihov vlasnik. Radi se o pokušaju konfiskacije koja nema nikakav pravni interes u ovom predmetu.”
Grlić napominje da je većina oštećenika izgubila pravomoćne parnice i da se radi o validnim fiducijskim ugovorima, dopuštenim u građanskom pravu diljem RH.
Oštećenici i njihove perspektive
Dvoje oštećenika, čija su imanja ovršena, u sudnici su pozdravili odluku, ali naglašavaju kako borba ne završava ovim epilogom:
- Jedna obitelj u Segetu izgubila je rodnu kuću, a stan u centru Splita prepisala je sinu pod pritiskom visokih kamata.
- Građanin iz Bjelovara, koji je uzimao zajam od 10.000 eura, nakon niza aneksa dospio je u dug od 40.000 eura, uslijed čega je izgubio stan od 70 kvadrata.
Zbog blokiranih nekretnina, većina oštećenih još uvijek živi u ovršenim stanovima i kućama, uz neizvjesnost što nosi budućnost.
Što dalje: žalba i pravne opcije
Društveni i pravni učinci
Ako presuda postane pravomoćna, imovina prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske, što će biti važan presedan u svim lihvarskim slučajevima gdje su ugovori proglašeni nepoštenima. S druge strane, ako Državni sud u žalbenom postupku uvaži argumente obrane, to bi otvorilo vrata za povrat imovine onima koji su potpisali fiduciju ili ugovore o zajmu s visokom kamatom.
Moguće strategije oštećenika i države
- Oštećenici mogu pokrenuti tužbe protiv RH zbog nezakonitog oduzimanja nekretnina.
- Država može raspisati javne natječaje za prodaju imovine ili ju destinirati u korisne svrhe (socijalno stanovanje, kulturni centri).
- Obrana može tražiti dodatne dokaze o valjanosti ugovora – svjedoci, platni nalozi, izuzimanje dokumentacije od bilježnika.
Širi kontekst: lihvarstvo u Hrvatskoj
Statistički prikaz
Prema podacima Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske:
- 2018.–2022.: oko 340 predmeta za lihvarstvo i prekomjerno kamatarenje;
- Prosječna nepoštena kamatna stopa u tim predmetima iznosila je 150–250%;
- U samo deset predmeta vrijednost imovine oduzete zbog nezakonite imovinske koristi premašila je milijun eura.
Komparativni prikaz EU
U Europskoj uniji, zemlje poput Italije i Španjolske imaju jednake ili strože zakone protiv lihvarstva. Talijanski zakon propisuje zabranu kamate iznad 20%, a u Španjolskoj su dohvatljive kamate regulirane na 24%, dok hrvatski Zakon o obveznim odnosima ne definira eksplicitnu gornju granicu, što je stvaralo pravnu prazninu i brojne zlouporabe.
Prednosti i nedostaci oduzimanja imovine
Pros
- Primjereno kažnjavanje protupravno stečene imovine;
- Sprječavanje daljnjih zlouporaba na štetu građana;
- Povećanje povjerenja u pravosudni sustav;
- Stvaranje financijskih resursa za proračun RH.
Cons
- Rizik kršenja prava vlasništva, osobito nasljednika;
- Mogućnost povlačenja u ekstremne pravne borbe i preskupa parnica;
- Potencijalni pad tržišne vrijednosti nekretnina uslijed neizvjesne sudbine;
- Strah oštećenih da država postane “univerzalni povjeritelj”.
Zaključak
Presuda u ovom lihvarskom slučaju potvrđuje da država može, i mora, reagirati na sustavno oštećivanje građana kroz nezakonito naplaćene kamate. Iako je odluka još nepravomoćna, njen ishod oblikovat će buduće sudske prakse i zakonske promjene. Bilo da se radi o prodaji imovine ili povratku nekretnina nasljednicima, ovaj slučaj postaje temeljni udarac protiv lihvarstva u Hrvatskoj.
Česta pitanja (FAQ)
1. Što znači in rem postupak?
In rem postupak usmjeren je protiv imovine, ne protiv osobe. Cilj je utvrditi je li imovina stečena protupravno te ju oduzeti bez procjene krivnje nasljednika ili vlasnika.
2. Mogu li nasljednici vratiti imovinu ako su je primili po nasljednom pravu?
Ako se utvrdi da je imovina rezultat kriminalnog djelovanja preminulog, nasljednici je ne mogu legalno zadržati. Jedini izlaz je dokazivanje nevinosti ili povlašteni dogovor s državom, što je iznimno rijetko.
3. Koja je razlika između lihvarskog i klasičnog zajma?
Klasični zajam podrazumijeva razuman dogovor kamate, dok je lihvarski zajam obilježen nesrazmjernim kamatama, često višestruko višima od zakonski prihvatljive razine.
4. Kako se procjenjuje vrijednost oduzete imovine?
Vještaci ekonomske struke procjenjuju tržišnu vrijednost na dan podizanja optužnice, uzimajući u obzir lokaciju, stanje nekretnine i tržišne uvjete.
5. Što mogu učiniti oštećenici nakon presude?
Oštećenici mogu tražiti naknadu štete od RH ako presuda bude pravomoćna, ali i podići tužbe protiv države radi povrata oduzete ili zamijenjene imovine.
Autor: Kriminal.info tim | Datum objave: prosinac 2025.
Leave a Comment