Svakoga dana dva muškarca umru od raka prostate
Važnost zajedničkog djelovanja u jačanju onkološke skrbi od primarne i sekundarne prevencije do specijalističke skrbi, naglašena je povodom svečanog obilježavanja deset godina djelovanja Hrvatskog društva bolesnika s rakom prostate, jedine udruge u Hrvatskoj koja okuplja, educira i pruža podršku oboljelima od raka prostate.
Svake godine u Hrvatskoj oko 2.800 muškaraca suočava se s dijagnozom raka prostate, a svakog dana više od dvojice njih izgubi bitku s ovom bolešću, istaknuo je u uvodnom obraćanju akademik Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb. “Danas u Hrvatskoj više od 20 tisuća muškaraca boluje od raka prostate. Ponosan sam što smo zadnjih godina na KBC-u Zagreb napravili veliki iskorak u liječenju, osnivanjem Centra za prostatu, uspostavom multidisciplinarnog tima i značajnim unapređenjem skrbi za pacijente”, zaključio je.
Rizični čimbenici i prevencija
Najvažniji rizični čimbenik za razvoj raka prostate je dob – gotovo isključivo se javlja kod muškaraca starijih od 40 godina, s povećanim rizikom od 50. godine nadalje. Također, muškarci s obiteljskom poviješću raka prostate imaju i do dva puta veći rizik od obolijevanja. Prošle je godine Hrvatska, među prvima u Europi, pokrenula pilot program za probir i rano otkrivanje raka prostate usmjeren na muškarce u dobi od 55 do 69 godina koji nisu ranije bolovali od raka prostate i nisu radili PSA test u posljednjih godinu dana. Program će do kraja ove godine obuhvatiti 10.000 muškaraca, a kod 0,5 posto dosad pregledanih je u konačnici i potvrđen rak prostate.
Primarna prevencija
Primarna prevencija raka prostate uključuje životni stil koji smanjuje rizik od obolijevanja. To uključuje zdravo hranjenje, redovitu fizičku aktivnost, izbjegavanje pušenja i ograničavanje konzumiranja alkohola. Također, važno je održavati zdravu težinu i redovito praćenje zdravlja kod liječnika.
Sekundarna prevencija
Sekundarna prevencija se odnosi na rano otkrivanje i liječenje raka prostate. Redoviti PSA testovi i digitalni rektalni pregled su ključni elementi u sekundarnoj prevenciji. PSA test mjeri razinu prostate-specifičnog antígena u krvi, dok digitalni rektalni pregled omogućuje otkrivanje čvorića u prostate. Važno je napomenuti da PSA testovi nisu bez rizika i da se ne smiju koristiti kao jedini kriterij za donošenje odluka o liječenju.
Napredak u dijagnostici i liječenju
Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dodao je kako incidencija oboljenja od raka prostate raste u cijelom svijetu, pa tako u Hrvatskoj. “No imamo i trend pada mortaliteta – dijagnostika i terapije su sve bolje, pa tako i petogodišnje preživljenje, koje je danas 93%, dakle puno više nego prije 15 godina”, pojasnio je izv. prof. dr. sc. Capak te najavio kako Hrvatska pokreće jedinstven program probira. “U ovogodišnjem pilot projektu za rak prostate smo ostvarili ciljeve i definirali slabe točke, te znamo što treba pripremiti za uspješan nacionalni program, od administracije, preko dijagnostike i podjele uloga u svakom koraku probira”.
Nove metode dijagnostike
Veliku ulogu imaju nove metode dijagnostike kao što su multiparametarska ultrazvukografija (mp-UZG) i magnetna rezonancija (MRI). Ove metode omogućuju preciznije otkrivanje tumora i određivanje njihove veličine i lokacije, što je ključno za planiranje liječenja. Također, sveobuhvatno gensko profiliranje pacijenta omogućuje personalizirano liječenje, što izravno poboljšava ishode liječenja.
Inovativne terapije
Inovativne terapije uključuju radioligandnu terapiju, koja je nova niša terapije s odgovorom od 30%. Ova terapija koristi radioaktivni materijal koji se vezuje za specifične receptore na ćelijama tumora, uništavajući ih. Danas se ti pacijenti liječe izvan Hrvatske, za što nema potrebe, jer smo mi spremni za uvođenje ove metode u naš zdravstveni sustav, istaknula prof. dr. sc. Marija Gamulin, specijalistica radioterapije i onkologije iz KBC-a Zagreb.
Zaključak
Borba protiv raka prostate u Hrvatskoj je u punom zamahu. Zajedničkim naporom sveukupnog zdravstvenog sustava, udruga bolesnika i pacijenata, kao i pojedinih liječnika, postižemo značajne rezultate u prevenciji, dijagnostici i liječenju ove bolesti. Pokretanje Nacionalnog programa probira za rak prostate iduće godine predstavlja važan korak prema poboljšanju kvalitete života pacijenata i smanjenju mortaliteta.
FAQ
Što je PSA test?
PSA test je laboratorijski test koji mjeri razinu prostate-specifičnog antígena (PSA) u krvi. PSA je protein koji proizvode ćelije prostate, a njegova razina može se povećati zbog raka prostate ili drugih stanja. Redoviti PSA testovi su važan dio sekundarne prevencije raka prostate.
Kada treba raditi PSA test?
PSA testovi se obično preporučuju muškarcima starijima od 50 godina ili onima koji imaju rizične čimbenike kao što je obiteljska povijest raka prostate. Redoviti PSA testovi preporučuju se svakih nekoliko godina, ali frekvencija ovisi o individualnim rizicima i rezultatima prethodnih testova.
Je li PSA test bez rizika?
PSA testovi su uglavnom sigurni, ali mogu uzrokovati neugodnosti kao što su bolovi u grlu ili grudi. Također, PSA testovi nisu bez rizika i ne smiju se koristiti kao jedini kriterij za donošenje odluka o liječenju. Važno je razgovarati s liječnikom o rezultatima PSA testa i drugim dijagnostičkim nalazima.
Što je radioligandna terapija?
Radioligandna terapija je inovativna metoda liječenja raka prostate koja koristi radioaktivni materijal vezan za specifične receptore na ćelijama tumora. Ova terapija omogućuje precizno uništavanje ćelija tumora, što može poboljšati ishode liječenja. Radioligandna terapija je nova niša terapije s odgovorom od 30%.
Je li rak prostate liječiv?
Rak prostate može biti liječiv, posebno ako se otkrije u ranoj fazi. Napredak u dijagnostici i liječenju, kao što su nove metode dijagnostike i inovativne terapije, značajno je poboljšao ishode liječenja. Redoviti preventivni pregledi i slijedanje preporuka liječnika su ključni za uspješno liječenje raka prostate.
Leave a Comment