OTROVNA POLITIKA: Premijerovo suho zlato u problemu

Uvod

Pojam otrovna politika sve se češće spominje u kontekstu nerazriješenih korupcijskih afera i političkih skandala u Hrvatskoj. Ovaj članak detaljno analizira kako je premijerova supruga zlata vrijedna klijentica, popularno nazvana „suho zlato“, dospjela u središte političkog i pravosudnog urnebesa te kakvu ulogu u tom procesu igra Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Kroz kronologiju događaja, analizu postupaka i jasne primjere te statistike, razotkrit ćemo mehanizme i posljedične učinke trovanja političkog sustava.

Što je „otrovna politika“ i kako se manifestira u Hrvatskoj

Definicija i povijesni kontekst

Termin otrovna politika označava proces u kojem koruptivne mreže, klijentelizam i prikriveni interesi postupno nagrizaju temeljne vrijednosti demokracije i vladavine prava. U hrvatskom kontekstu, taj se pojam posebno veže uz seriju afera koje su od 2015. do danas potresle vrh vlasti i institucija.

Primjeri iz prakse

Afera Fimi Medija (2014.–2017.) – malverzacije u financiranju HDZ-ovih kampanja.
Slučaj Softver (2018.) – nezakonite nabave sustava za kontrole i jedinice porezne uprave.
Afera Geodetski (2022.–2024.) – navodno pronevjereni europski fondovi i preplaćeni projekti Ministra kulture.

Slučaj Geodetskog fakulteta i „suho zlato“

Kronologija ključnih događaja

lipanj 2022. – objava Telegramove novinarke o preplaćenim projektima Geodetskog fakulteta i Ministarstva kulture;
rujan 2022. – pokretanje interne istrage u Ministarstvu kulture;
siječanj 2023. – odvjetnički tim Ministarstva osporava navode u Saboru;
lipanj 2023. – EPPO preuzima istragu i pokreće prikupljanje dokaza;
travanj 2024. – podizanje optužnice protiv 29 osoba, uključujući Davora Trupkovića i Antuna Matkovića;
svibanj 2024. – potvrda nadležnosti EPPO-a od strane Županijskog suda u Zagrebu.

Tko su akteri i njihove uloge

Antun Matković – šef Poreznog Uskoka, navodno uklonjen po nalogu premijera.
Davor Trupković – bivši pomoćnik ministrice Nina Obuljen Koržinek, optužen za pronevjeru sredstava.
Nina Obuljen Koržinek – ministrica kulture i medija, poznata kao „suho zlato“ u krugovima vlasti.
Almin Đapo i Boško Pribičević – bivši dekan i profesor Geodetskog fakulteta, terete se za financijske malverzacije.

Reakcija premijera i vladajuće garniture

Posjeta Vatikanu i spin u medijima

U vrijeme kada je istraga dosezala vrhunac, premijer je organizirao audijenciju kod pape Lava XIV. Na prvi pogled, posjeta Vatikanu trebala je demonstrirati vjeru u pravne i moralne vrijednosti. No iza kulisa, prema izvorima iz vladajućih krugova, cilj je bio skrenuti pozornost javnosti sa slučaja Geodetski i istaknuti „suho zlato“ kao dokaz vlastitog integriteta.

Optužbe o medijskoj blokadi

Vladajući HDZ i premijer tvrde da je veći problem plasiranje „lažnih vijesti“ te da je cijeli slučaj pokušaj destrukcije Hrvatske od strane „lijevih medija“ i „stranih agenata“. Takve izjave dodatno pojačavaju percepciju otrovne politike, gdje se svako istraživanje ili novinarska priča automatski proglašavaju „zavjerom protiv države“.

Uloga EPPO-a i europska perspektiva

Pravni okvir Europske javne tužiteljice

EPPO, osnovan 2021. godine, ima mandat istraživanja i gonjenja kaznenih djela štete proračunu EU-a. Uključuje korupciju, pronevjeru fondova i prekogranične prijevare. Odluka o preuzimanju slučaja Geodetski pokazuje odlučnost EPPO-a da se u Hrvatskoj istraže i sankcioniraju najteži slučajevi malverzacija.

Slični slučajevi u Europskoj uniji

Italija: istraga o ispumpavanju sredstava iz fondova za poljoprivredu (2022.–2023.).
Bugarska: otkrivanje korupcijske mreže u javnim nabavama (2021.).
Rumunjska: procesuiranje državnoga dužnosnika za zlouporabu europskih fondova (2023.).

Uz više od 150 otvorenih istraga diljem EU, EPPO se profilira kao ključno tijelo u borbi protiv korupcije u državama članicama. Hrvatska je sada suočena s jednim od najvaženijih testova suradnje na europskoj razini.

Posljedice za političku scenu

Utjecaj na HDZ i vladajuću većinu

Unutar samog HDZ-a počinju se javljati neslužbeni prebrojavanje glasova. I dok dio stranačkih preferira politiku „ćutanja i čekanja“, drugi zagovaraju brzu distancu od optuženih. Rezultati anketa pokazuju pad potpore vladajućoj koaliciji za 4,7% u zadnja tri mjeseca.

Šanse oporbe i nove političke inicijative

SDP i ostale oporbene snage iskorištavaju slučaj Geodetski kao potvrdu tvrdnji o trajnom problemu korupcije u HDZ-u. Pokreću amandmane na zakone o transparentnosti te najavljuju istrage o sumnjivim državnim ugovorima.

Pros i cons uloge EPPO-a u nacionalnom pravosuđu

Prednosti

Neovisnost – EPPO djeluje izvan domaće političke kontrole.
Stručno iskustvo – europski tužitelji imaju resurse za kompleksne financijske istrage.
Prekogranična koordinacija – mogu spojiti dokaze iz više zemalja članica.

Nedostaci

Sukob interesa – domaće institucije ponekad opstruiraju suradnju.
Produljenje procesa – koordinacija s nacionalnim sudovima može usporiti postupke.
Politička tenzija – uvođenje vanjskog faktora često stvara dodatne političke trzavice.

Zaključak

Slučaj Geodetski i aferom „suho zlato“ u srži ilustrira suvremenu realnost otrovne politike – gdje se lagano zamagle granice između javnog interesa, privatnog bogaćenja i političke zaštite. Ured europskog javnog tužitelja sada je stavio točku na „i“ i testira granice hrvatske političke i pravosudne autonomije. Kako će se proces odvijati, ostaje za vidjeti, ali jedno je sigurno: transparentnost i odgovornost moraju biti neupitne ako želimo zaustaviti širenje otrovnih praksi u našoj javnoj sferi.

FAQ – Često postavljena pitanja

1. Što je osnovna optužba protiv „suhog zlata“?

Ministrica Nina Obuljen Koržinek ne tereti se osobno, već su podignute optužnice protiv njezinih bliskih suradnika za pronevjeru europskih i državnih sredstava prilikom provedbe projekata na Geodetskom fakultetu.

2. Zašto je EPPO preuzeo slučaj?

EPPO ima mandat za kršenja koja štete proračunu EU, a žalbe i nejasnoće u istraživanju domaćih tijela potaknule su europsko Tužiteljstvo da preuzme slučaj kako bi osiguralo nepristran i detaljan postupak.

3. Hoće li premijer osobno snositi posljedice?

Iako za sada nema izravnih optužbi protiv premijera, pritiskom javnosti i oporbe smanjuje se njegova politička stabilnost. U slučaju daljnjih dokaza o umiješanosti, stranka bi mogla razmotriti povjerenje čelnika.

4. Koliko je novca navodno pokradeno?

Prema optužnici, iz proračuna EU izmaknuto je otprilike 1,2 milijuna eura, dok je dodatnih 1,4 milijuna kuna nedostajalo iz hrvatskog proračuna. Geodetski fakultet je ostao uskraćen za oko 200 tisuća eura.

5. Kako građani mogu pratiti proces?

Sve odluke i narudžbenice dostupne su na stranicama Europskog javnog tužiteljstva i Hrvatskog sudbenog vijeća. Novinske agencije Redakcija Kriminal.info i Nacional redovito objavljuju ažurirane izvještaje s ročišta i analize stručnjaka.