Dok mi gledamo izloge trgovačkih centara, šoping na adventskim trgovima i pripremamo se za blagdane, u pozadini se odvija prava drama koja bi svakom prosječnom građaninu mogla ispasti prava noćna mora. Zašto? Zato što političari, umjesto da rješavaju probleme standarda, socijalne zaštite i budućnosti naše zemlje, često se igraju trendova, božićnih bajki i nervoznih obećanja, a sve to na račun naroda. U ovom tekstu razotkrivamo pravu sliku što nam vlasti zaista pripremaju, koliko su njihove mjere stvarno korisne i što se skriva iza šarenih paketa, bahatih najava i političkih marketinga.
Kakvo nam je stanje s mirovinama i plaćama u Hrvatskoj?
Statistika, prosjeci i realno stanje na terenu
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna hrvatska mirovina kreće se oko 560 eura, što je, na prvi pogled, solidna suma za život u našoj zemlji. Međutim, ako dublje zaronimo u statistiku, shvatit ćemo da te brojke nisu ni blizu realnim potrebama većine umirovljenika. Godišnje povećanje mirovina od smiješnih 1,4 do 2 posto ne prati rast troškova života, a inflacija, posebno u posljednjih deset godina, od 100 do 200 posto, jednostavno “pojela” je sve dohotke.
Na primjer, u susjednoj BiH, prosječna mirovina danas je oko 959 eura, što je čak 68 posto prosječne plaće. U Hrvatskoj? Taj omjer se sa aktualnim mirovinama i plaćama kreće oko 1:1,4, što znači da umirovljenici imaju manje od 70 posto kupovne moći u odnosu na aktive radničke klase. Sada zamislite koliko je to realno za preživljavanje s obzirom na visoke cijene hrane, energenata i komunalnih usluga koje su od 2013. godine porasle od 100 do 200 posto.
Načini na koje nas vlasti “ljube” s bajkama i obećanjima
Šest eura po godini rada – bajka ili realnost?
Da bi dodatno utažili glad za dobrim vijestima, naša vlada odlučila je ubaciti tzv. “godišnji dodatak”, a to je šest eura za svaku odrađenu godinu rada. Preciznije, ako ste radili 40 godina, dobit ćete 240 eura godišnje. Toliko za rubriku “božićne bajke” koja, nažalost, vrlo brzo gubi na svojoj magiji. Realno gledano, tih 240 eura je manje od cjelokupne srednje blagdanske košarice, koja u 2024. godini iznosi preko 250 eura, a pokriva samo par osnovnih namirnica. Dakle, vlasti se hvale dodatkom, a mi se pitamo – je li to stvarno pomoć ili samo dobra bajka?
Reakcije sindikata i udruga: kritika ili odobravanje?
Prosvjedne i skeptične reakcije nisu izostale. Predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, istaknula je da je taj dodatak – sramotan i ponižavajući. “Šest eura po godini staža je šala koja pokazuje koliko nam se vlast zapravo ne želi baviti našim problemima”, rekla je na nedavnoj konferenciji. S druge strane, političari poručuju kako je to “najveće moguće rješenje u danim okolnostima”, a kritika iz opozicije često odjekuje da je to samo smanjivanje pritiska, a ne pravi odgovor na socijalne izazove.
Koliko novca zapravo treba za dostojan život nakon radnog vijeka?
Složenost životnih troškova i pravi problemi u sustavu
Kao što smo već spomenuli, prosječna mirovina od 560 eura, uz inflaciju i rast cijena, ne može pokriti ni najosnovnije životne potrebe. Da bi se ostvario minimalni standard, njima bi bilo potrebno minimalno 800 do 1000 eura mjesečno. Pritom, troškovi stanovanja, režija i lijekova samo rastu, a plaće u Hrvatskoj stagniraju ili sporije rastu od inflacije. To dovodi do situacije da sve veći broj umirovljenika živi na razini siromaštva ili ispod granice siromaštva, a vlade to često zanemaruju ili ne žele priznati.
Zašto je današnja budućnost izazovna?
Problem je u demografiji. Hrvatska se suočava s rapidly opadajućom stopom nataliteta i sve starijom populacijom. Prema najnovijim prognozama, do 2050. godine gotovo će 30 posto stanovništva biti starije od 65 godina. To znači da će broj radno aktivnih ljudi s vremenom opadati, a broj umirovljenika rasti. Stručnjaci upozoravaju da će to dodatno opteretiti mirovinski sustav, čiji fondovi će sve teže pokrivati potrebe starije populacije.
Kako vlasti razliku zamagljuju i prikazuju kao uspjeh?
Priče o rastu zaposlenosti i povećanju mirovina
Premda službene statistike pokazuju da je broj zaposlenih rekordno rastao, pravi problem je u strukturi tih radnih mjesta. Velik je udio niskoplaćenih poslova – sezonskih, ugovornih na određeno ili za minimalac. Također, uz rast broja zaposlenih, povećao se i broj onih u “sivoj ekonomiji”. Kada se gledaju stvarne brojke, jasno je da Hrvatska i dalje nije zemlja u kojoj se kvalitetno živi od radne plaće ili mirovine.
Zašto je sve to samo bajka?
Jer se mnogi od nas i dalje muče s visokim troškovima, lošim plaćama i niskim mirovinama. Iako vlast tvrdi da je gospodarstvo stabilno i da je situacija bolja nego ikad, analiza pokazuje da je to samo pomalo uljepšana slika. U stvarnosti, život za većinu ostaje izazovan, a mnogi će se uskoro morati boriti s mogućnošću da neće imati od čega živjeti.
Kakve su šanse za bolju budućnost i što nam donosi “održiv rast”?
Pro i kontra postojećeg gospodarskog smjera
- Pro: Rast broja zaposlenih, povećanje minimalnih plaća, te povremena povećanja mirovina ukazuju na neki napredak.
- Kontra: Rasipna i neefikasna uprava, nerazvijena tehnologija, loša demografska politika i rast siromaštva govore suprotno. Dugoročno, sve ovo vodi u spiralu siromaštva, ovisnosti i društvenog razdora.
Što nas čeka ako se ništa ne promijeni?
Prije svega, očekuje nas sve veći broj starijih ljudi koji će ostati bez adekvatnih sredstava za život. S obzirom na trendove, uskoro bi se moglo dogoditi da će na jednu osobu u radnom vijeku dolaziti čak 2,5 umirovljenika, što je neprihvatljivo za održiv sustav. To znači da će nas vlasti, ako ne poduzmu radikalne reforme, vjerojatno postaviti pred scenario socijalnog bjegstva ili potpunog kolapsa sustava socijalne skrbi.
Zaključak: Ima li izlaza iz začaranog kruga?
Nažalost, trenutni politički i ekonomski modeli nisu donijeli željene rezultate. Umjesto da prepoznaju temelje problema – demografsku sublimaciju, lošu ekonomsku politiku i/ili neefikasno upravljanje – vlasti se često igraju s bajkama, obećanjima i minimalnim mjerama koje ne mogu riješiti temeljne probleme. Pitanje je današnje stvarne političke volje, jer, kao što pokazuje primjer, naša zemlja često je žrtva iluzija i lakovjernosti, što ih dovodi do pitanja – treba li nam toliko bajki ili je vrijeme za prave, korjenite promjene.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Kolika je prosječna mirovina u Hrvatskoj danas?
Prema recentnim podacima, prosječna mirovina kreće se od 560 do 600 eura mjesečno, što je nedovoljno za dostojanstven život uz rast troškova.
2. Jesu li mirovine u Hrvatskoj realno održive?
Ne, s obzirom na demografsku obnovu i rast broja starijih, sustav je sve više opterećen, a trenutno povećanja nisu dovoljno da pokriju potrebu za dostojanstvenim životom starijih.
3. Što vlasti najviše obećavaju, a što zapravo rade?
Oni najviše ističu rast zaposlenosti i povećanje mirovina, no realna situacija pokazuje rast siromaštva, socijalne nejednakosti i nedostatak realnih rješenja za dugoročni razvoj.
4. Kakve su prognoze za budućnost?
Ukoliko politika i ekonomija ostanu nepromijenjene, situacija će se samo pogoršavati s porastom broja starijih, padom radne snage i sve težim uvjetima za život velikog dijela populacije.
5. Kako se možemo boriti za bolje uvjete?
Potrebna je politička volja za strukturne reforme, uključivanje stručnjaka iz područja demografije, ekonomije i socijalne politike, te veći angažman građana na stvarnom promicanju promjena i odgovornosti javnih službi.
Leave a Comment