Otkrijte zagonetku romana 'Sunčanik' Damira Karakaša

Potraga za vragom kao motiv duboko je utkana u nove stranice romana Damira Karakaša Sunčanik, čija je premijerna promocija održana u ponedjeljak 15. travnja 2024. u atriju Kazališta Gavella u Zagrebu. Večer je obojana intenzivnim razgovorima o zlu, literaturi i odnosu generacija, a publika je s nestrpljenjem iščekivala svaku izjavu autora, urednice i književnog kritičara.

Kontekst i važnost romana Sunčanik

Karakašev roman dolazi u trenutku kada su motivi zla i moralne dvojbe ponovno u fokusu suvremenih čitatelja. Dok se u posljednjih pet godina prodaja kriminalističkih i psiholoških priča povećala za 20 % prema podacima Nacionalne nakladničke udruge, Potraga za vragom dobiva novo, dublje značenje.

Autorovo biografsko putovanje

Damir Karakaš rođen je 1967. u Plašćici kraj Brinja, a karijeru je započeo kao novinar crne kronike splitskog dopisništva Večernjeg lista. Izvještavao je s ratišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, susrećući se s najekstremnijim manifestacijama zla. Taj profesionalni temelj jasno se prelijeva u njegovu literaturu, gdje svaka scena odaje autentičnost događaja i pažnju na psihološku dubinu likova.

Kulisa zbivanja i simbolika vremenskog okvira

Djelomice postavljena u neodređeno vrijeme, radnja romana Sunčanik stvara dojam vječitosti, no ponegdje se provlače tragovi drugog desetljeća 21. stoljeća. Tih godina porasla je svijest o psihološkom nasilju i travmama u obitelji, što se u knjizi očituje kroz odnos djed – unuk. Potraga za vragom ovdje simbolizira unutarnje porive, ali i društveni pritisak da „đavo“ mora biti negdje drugdje, nikad u nama samima.

Tematska analiza potrage za vragom

U srži romana krije se filozofsko-putopisna dimenzija: djed i unuk kreću na ekspediciju kako bi vidjeli đavola i postavili mu ključna pitanja. Ta avantura vodi ih kroz šume i brda, ali i kroz vlastite strahove i predrasude. Potraga za vragom nikada ne ostaje na površini, već se pretače u potragu za razumijevanjem zla koje živi u svakom čovjeku.

Motiv đavola i zloće u ljudskom biću

Đavao u Sunčaniku nije mitsko biće niti mitološki lik; on je tijelo i duh svakodnevnog zla. Književni kritičar Ivica Đikić na promociji je istaknuo da „đavao ili zlo nije neko mitsko biće jer je zlo u čovjeku“. Tako se laž, zavist i okrutnost svode na prijetnju koja dolazi iz neposredne blizine, umjesto da se skriva u dalekim legendama.

Odnos djed-unuk i dinamika moći

U romanu djedova okrutnost prema unuku služi kao priprema za stvarni susret sa zlom. Tijekom putovanja, unuk doživljava poniženja i testove, no svaki izazov osnažuje njegovu sposobnost raspoznavanja istinske prijetnje. Taj je odnos istodobno nežan i bešćutan, otkrivajući kako se bajkovito i realno isprepliću u modernoj priči o odrastanju.

Književne vrline i stilističke posebnosti

Karakašev stil pomiče granice hrvatske pripovijedne tradicije. Potraga za vragom u njegovoj izvedbi radi se o gustoj, gotovo hermetičnoj naraciji u kojoj je svaka riječ i svaki interpunkcijski znak pomno odmjeren. Knjiga zahtijeva aktivnog čitatelja, poput sudionika priče.

Gusta pripovijest bez predaha

Napeta rasporedba rečenica i odsustvo doslovnih opisa krajolika ili višeznačnih dosjetki stvaraju dojam užurbane ekspedicije. Đikić je rekao: „U hrvatskoj književnosti nisam čitao knjigu koja je na taj način kondenzirana, gusta i koja ne dopušta predah.“ Čitatelj stoga svaku stranicu doživljava kao pozivnicu na izravni susret sa zlom.

Jezična virtuožnost i moć pojedine riječi

Posvećenost jeziku ogleda se u pažljivo odabranim metaforama i minimalizmu dijaloga. Svaka rečenica odiše preciznošću, a manjak eksplicitnih opisa usmjerava pažnju na unutarnja stanja likova. Taj je pristup u skladu s načelom da riječi mogu biti oštriji od noža – kada je riječ o zlu, Karakaš se odlučio za bespoštednu oštricu jezika.

Predstavljanje romana u Kazalištu Gavella

Promocija Sunčanika u preuređenom atriju Gavelle okupila je ljubitelje književnosti, novinare i studente filologije. Atrij je bio ispunjen gotovo do posljednjeg mjesta, a publika je pratila svaku riječ urednice Gordane Farkaš Sfeci, književnika Ivice Đikića i samog autora.

Panel diskusija: Đikić i Farkaš Sfeci

Urednica knjige Gordana Farkaš Sfeci istaknula je: „Ono što počinje kao potraga za vragom promeće se u potragu za spoznajom.“ Đikić je pak dodao kako roman ostavlja prostor čitatelju da sam interpretira motiv đavola i prizna suočavanje sa zlom unutar sebe. Rasprava je neprestano vraćala na temeljnu dilemu – gdje prestaje fikcija i počinje naša stvarna odgovornost za vlastite postupke.

Atmosfera i reakcija publike

Publika je reagirala pljeskom na svaku zapaženu interpretaciju i poznati književni anegdotični štih Damira Karakaša. Nakon službenog dijela, mnogi su se zadržali na neformalnim diskusijama, fotografiranju s autorom i kupnji primjeraka romana. U razgovorima je prevladavala misao da Potraga za vragom postaje važan dio suvremene hrvatske književnosti.

Prednosti i kritički osvrt (Pros & Cons)

Prednosti romana Sunčanik

Jedinstvena narativna gustoća – svaka rečenica vodi radnju naprijed bez suvišnih digresija.
Dubinska analiza zla – razotkrivanje zla iz perspektive psihologije i obiteljske dinamike.
Univerzalni kontekst – šume, brda, djed i unuk mogu postojati bilo gdje, izvan političkih okvira.
Stilska rafiniranost – preciznost jezika i pažljiv odabir riječi čine ga literarnim remek-djelom.

Kritički osvrt i manjke

Minimalistička radnja – čitatelji navikli na dinamične zaplete mogu osjetiti manjak događaja.
Visoki zahtjevi za čitatelja – intenzivan stil traži aktivnu koncentraciju, što može otupiti čitalački užitak nekih publika.
Ambivalentan kraj – nedorečen završetak može ostaviti osjećaj neispunjenosti onima koji vole jasne konce priče.

Zaključak

Damir Karakaš u romanu Sunčanik vodi čitatelja kroz potragu za vragom koja se na koncu pretvara u refleksiju o zlu prisutnom u ljudskoj prirodi. Bez pratećih političkih konteksta, bez očitih mitoloških poigravanja, tekst ostaje trijezan i mračan, a opet začuđujuće nadahnut. Moderna hrvatska proza dobila je djelo koje će se prepričavati i analizirati godinama, kako zbog stila, tako i zbog nemilosrdne dubine kojom secira ljudske strahove.

FAQ (Česta pitanja)

O čemu govori roman Sunčanik?
Glavni likovi, djed i unuk, kreću u metaforičku i doslovnu ekspediciju kako bi pronašli đavola i suočili se sa zlom u sebi i svijetu.
Koji je glavni motiv djela?
Primarni motiv je potraga za vragom, odnosno istraživanje zla i njegovih nijansi kroz generacijski odnos i psihološke testove.
Zašto je stil romana izazovan?
Karakaš se služi kondenziranom pripovijesti bez prevelikih opisa, što zahtijeva visoku koncentraciju i aktivnu interpretaciju od čitatelja.
Gdje se radnja odvija?
Djelomično u šumama i brdima neodređenog prostora, što priči daje univerzalnost i oslobađa je od konkretnih geografskih i političkih oznaka.
Što izdvajaju kritičari poput Ive Đikića?
Đikić ističe gustu, bezpredahnu naraciju, važnost svake riječi i interpunkcijskog znaka, te ambivalentnost romana koja čitatelju ostavlja slobodu interpretacije.
Koje izdavačko kuća stoji iza izdanja?
Roman je objavljen u nakladničkoj kući Ocean more i dostupan je od travnja 2024. u svim većim knjižarama te online.
Što čini ovu priču univerzalnom?
Likovi djed i unuk, šume i brda te tema zla prisutna su u svakoj kulturi, što omogućuje čitanje teksta izvan granica Hrvatske.
Preporuča li se Sunčanik čitateljima ne-istraživačima?
Iako stil zahtijeva angažman, ljubitelji psihološke proze, mračnih tema i minimalističkih zapleta pronaći će veliko zadovoljstvo u ovoj knjizi.