Uvod
U siječnju 2025. Međimurska policija objavila je kako tridesetogodišnji hrvatski državljanin dovodi u sumnju zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom, uslijed nezakonitog odvoza i odlaganja značajne količine azbesta. Ovo nije prvi slučaj koji otvara pitanja o pravilnom postupanju s opasnim predmetima i respondiranju nadležnih institucija, no spadanje pod lokalno područje Općine Podturen naglašava važnost dosljednog provođenja zakona i brze reakcije zajednica pogođenih ovakvim događajima. U daljnjem tekstu pojasnit ćemo što se točno dogodilo, zašto azbet može biti poticaj za ozbiljne zdravstvene rizike te kako se provode istrage i kazneni postupci u ovakvim slučajevima. Osim toga, donijet ćemo i primjerene preporuke za građane kako spriječiti slične situacije u budućnosti, te usporediti slične slučajeve u regiji kako bi se jasnije razumjela širina problema.
Što se dogodilo? Detalji slučaja
Lokacije i količine
Prema istrazi koju su proveli policijski službenici Službe kriminalističke policije na temelju dopisa Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu, nepoznate su osobe na prostoru od oko 900 četvornih metara na katastarskoj čestici u vlasništvu Općine Podturen i Republike Hrvatske dovezle i odložile između 50 i 60 tona salonitnih ploča koje sadrže azbest. U drugoj, alternativnoj lokalizaciji, otpad je odbacen na prostoru oko 140 četvornih metara, udaljen 800 metara od Lončareovog naselja, u smjeru Ferketineca, u poljskom predjelu poznatom kao „Mursko oko“, koji je zaštićen kao krajolik unutar Regionalnog parka Mura-Drava. Ovakve količine azbesta nose ozbiljan rizik po stanovnike i okoliš, naglašavaju stručnjaci za zaštitu okoliša.
Ukupno, istraga ukazuje na to da je tijekom 2025. godine nepoznati počinitelj, ili više njih, iz Slovenije protuzakonito dovezao i odložio oko 10 tona salonitnih ploča koje sadrže azbest na lokaciju kod Lončarevog naselja. Zbog toga se 30-godišnjaku stavlja na teret da je sudjelovao u procesima koji su doveli do ugrožavanja okoliša otpada.
Tko je uključen i kakvi su postupci?
Iz sigurnosnih i pravnih propisa jasno je da su za ovakve radnje nadležna državna tijela – policija, nadležni državni inspektor i državna odvjetništva. U ovom slučaju istražne radnje uključuju očevid, nadzor nad inspektorima i provođenje svih potrebnih mjera za utvrđivanje svih okolnosti. Istražitelji rade na otkrivanju identiteta počinitelja, vremenskog okvira počinjenih radnji i potpune prijevare koja je omogućila ovakav prijenos i odlaganje opasnog otpada. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom, 30-godišnjaku prijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Azbest i okoliš: zašto je rizik značajan
Što je azbest i koje su zdravstvene posljedice?
Azbest je skup kemijskih vlaknastih minerala koji su bili upravljački materijal u građevinarstvu zbog svoje otpornosti na vatru i kemikalije. Kada se azbestne ploče ili materijali oštete ili se prekidaju njihovi vlakna mogu se oslobađati u zrak. Dugotrajna ili intenzivna izloženost azbestu povezuje se s ozbiljnim bolestima dišnog sustava, uključujući mezoteliom, rak pluća i druge karcinome. U rizik spadaju građani koji borave u zatvorenim ili poluzatvorenim prostorima gdje dođe do poremećaja ove tvorevine, kao i radnici koji rukovaju s azbestom ako nisu pravilno osigurani.
Zaštićena područja i ekološki rizici
U slučaju Podturen- Ferketinec, riječ je o područjima blizu naselja koja su blizu Regionalnog parka Mura-Drava. Takva područja zahtijevaju posebnu pažnju jer postoje staništa rijetkih biljaka i životinja te mogućnost širenja opasnog otpada na susjedne šumske i poljoprivredne površine. Uključivanje državnih tijela za zaštitu okoliša i insfrastrukturе nosi dodatno opterećenje na procese vidljivosti i transparentnosti.
Pravni okvir i tijek postupka
Kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom
Vrijeme i način na koji se otpad odlaže mogu predstavljati kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom. U EU i Hrvatskoj postoje jasne norme koje definiraju: što predstavlja otpad opasan po okoliš i zdravlje, kako se takav otpad smije transportirati, gdje i pod kojim uvjetima odlagati te kakve su kaznene odredbe za počinitelje. Povezivanje ovih elemenata s konkretnim slučajem podcrtava važnost dokumentiranog postupanja i provođenja očevida te nadzora nad nadležnim institucijama.
Istraga i nadzor nad državnim institucijama
Strategija istrage uključuje prikupljanje dokaza, analiziranje transportnih ruta, pregled video zapisa, iskazivanje svjedoka i testiranje materijala pronađenog na lokacijama. Nadležni državni odvjetnik provodi reviziju podataka kako bi osigurao da su sve optužbe temeljene na čvrstim dokazima. U ovakvim slučajevima, transparentnost i pravilna komunikacija s javnošću postavljaju se kao ključni stubovi, jer javnost očekuje jasne i precizne informacije o rizicima, sigurnosnim mjerama i mogućnostima sanacije.
Uloga policije i inspekcija: kako se reagira na kršenje zakona?
Očevid i nadzor nadležnih inspekcija
Očevid je temeljna istražna aktivnost koja identificira prisutnost azbesta, mjere zaštite djelatnika i potencijalnu ekspoziciju lokalnog stanovništva. Nakon otkrivanja zemljišta i lokacije otpada, na snagu stupaju mjere nadzora nad nadležnim državnim inspektorima koji provode ispravne procedure signaliziranja i pravilnog odlaganja opasnog otpada. Takve mjere često uključuju uzorkovanje tla i zraka, procjenu rizika i eventualno izdavanje zaštitnih mjera za zaštitu stanovnika.
Utjecaj na zajednicu i okoliš: posljedice koje se moraju uzeti u obzir
Socijalni i ekološki kontekst
Dok se vodi istraga i procesuiranje počinitelja, lokalna zajednica može biti pogođena strahom od izloženosti, prekidima u životu, te troškovima sanacije. Ekološki rizici nisu samo trenutni: azbest može opstati u tlu i vodi kroz dulje vrijeme, što zahtijeva složene i skupe sanacijske radove. U lokalnim medijima i javnim raspravama naglašava se potreba za jasnim informacijama i kratkoročnim te dugoročnim mjerama za smanjenje rizika i vraćanje javnog povjerenja.
Prevencija: kako spriječiti slične slučajeve odlaganja azbesta
Kako pravilno postupati s opasnim otpadom
Ključna poruka građanima je da opasan građevinski otpad, poput salonitnih ploča koje sadrže azbest, smije se odlagati samo na ovlaštenim lokalitetima uz pravilnu dokumentaciju i carinsku provjeru ako je otpad prevezen iz druge države. Potrebno je koristiti certificirane službe za prijevoz i sanaciju otpada, a svakako izbjegavati odlaganje na neoznačenim lokacijama ili u zaštićenim područjima.
Kako prepoznati sumnjive aktivnosti i kome prijaviti
Ako građani primijete netransparentno odlaganje otpada, sumnjive transportne aktivnosti ili nepoznate osobe koje sastoje postupke uklanjanja azbesta, preporuka je odmah kontaktirati policiju ili nadležno državno odvjetništvo. Transparentnost i brz odgovor zajednice ključno su za smanjenje rizika.
Primjeri sličnih slučajeva u Hrvatskoj i regiji
Kratke usporedbe i lekcije
U proteklim godinama Hrvatska bilježi nekoliko slučajeva nezakonitog odlaganja azbesta ili opasnog građevinskog otpada. U svakom slučaju, problem leži u hackeru administracije, nemaru i nedovoljnoj evidenciji o kretanju otpada. U regiji, slične situacije prisutne su u susjednim zemljama gdje se često naglašava potreba za jačim mehanizmima kontrole i većom odgovornošću lokalnih zajednica. Analiza ovih slučajeva pokazuje kako se učinkovitost istrage povećava kada postoji jasna koordinacija među policijom, inspekcijom i državnim odvjetništvom te kada javnost prima jasne, stručne informacije o poduzimanju mjera sanacije.
Česte naredbe za budućnost: može li se ovo izbjeći?
Praktične preporuke za građane i lokalne zajednice
Da bi se smanjila učestalost ovakvih događaja, potrebno je jačanje prevencije: edukacija o opasnostima azbesta, redovito označavanje i nadzor lokacija koje su potencijalno rizične, te veća kaznena odgovornost za prekršaje vezane uz otpad. Zajednice trebaju razviti planove hitnih postupaka u slučaju otkrivanja opasnog otpada, a lokalne vlasti trebaju osigurati pristup ovlaštenim sredstvima za sanaciju te transparentnost u komunikaciji s javnošću.
Zaključak
Slučajevi poput ovog, gdje se u blizini zaštićenih područja nerazumno odlaže azbest, podsjećaju nas da zaštita okoliša nije samo pravna kategorija nego svakodnevna odgovornost svakog građanina. Iako je istragom i kaznenim brojkama još uvijek otvoreno pitanje, ono što je jasno jest da će nadležna tijela nastaviti s ozbiljnim pristupom kako bi se otkrili počinitelji, sanirali lokacije i podigla svijest o rizicima ozljedja i bolesti koje azbest može uzrokovati. Sudionici ovog slučaja trebaju biti primjerom pravilne procedure i transparentnosti u radu, a građani – oprezni i odgovorni u svom životnom prostoru.
FAQ – najčešća pitanja korisnika
- Što se točno smatra ugrožavanjem okoliša otpadom? Ugrožavanje okoliša otpadom odnosi se na postupke ili nepoštivanje propisa koji pridonose zagađenju tla, zraka ili vode te izlaganju ljudi riziku zbog zaraze ili kemijskih tvari. U slučaju azbesta, rizik je posebno visok zbog dugotrajnog djelovanja vlaknastih čestica u zraku.
- Koje institucije sudjeluju u istrazi? U ovakvim slučajevima sudjeluju policija, nadležni državni inspektorat i državno odvjetništvo. Istraga se provodi uz pomoć očevida, analizom materijala, zapisa i iskaza svjedoka.
- Koliko traje kazneni postupak? Duljina postupka ovisi o složenosti dokaznog materijala, pristupu pravnim ritualima i eventualnim žalbama. U pravnim okvirima, rješenja o krivnji ili nevjerici mogu potrajati mjesecima ili čak više godina.
- Koje su posljedice za počinitelja ako se dokaže krivica? Kaznena prijava za ugrožavanje okoliša otpadom može uključivati novčanu kaznu, uvjetnu ili nepribavljenu zatvorsku kaznu zavisno o težini odljeha, količini otpada i utjecaju na zdravlje građana.
- Što radi lokalna zajednica da se spriječe ovakve situacije? Zajednice mogu provoditi edukacije, poticati pravilno odlaganje otpada, postavljati obilježja i upozoravajuće znakove na rizičnim lokacijama te poticati prijave sumnjivih aktivnosti nadležnim tijelima.
- Što mogu građani učiniti odmah ako primijete sumnjivo odlaganje? Odmah kontaktirajte policiju ili nadležnu inspekciju te sakupite eventualne dokaze poput fotografija ili videa, uz poštovanje sigurnosnih mjera.
hr
Napomena: ovaj članak je informativnog karaktera i temelji se na dostupnim službenim informacijama iz trenutnog nadzora i objava Međimurske policije. Detalji slučaja mogu se mijenjati s napredovanjem istrage. Za ažurirane informacije pratite službene objave policije i državnog odvjetništva.
Leave a Comment