(Ilustracija: Goran Kovacic/Pixsell)
Krajem prošle godine, s približavanjem blagdana, statistike su pokazale ono što mnogi građani osjećaju na vlastitim novčanicima: troškovi života ne prestaju rasti. Temeljna potrošačka košarica, ključni pokazatelj troškova za osnovne životne potrepštine, za četveročlanu obitelj u studenom je dosegnula prosječnih 486,07 eura. Ovo povećanje, iako na nacionalnoj razini možda ne izgleda drastično – tek 2,51 euro više u odnosu na listopad – predstavlja nastavak negativnog trenda, s poskupljenjima koja su se nakon kratkotrajnog predaha vratila na razinu rujanskih cijena. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da su određene županije postale prava “skupocjena utočišta” za osnovne potrepštine, dok su druge i dalje relativno pristupačnije. Detaljnija analiza otkriva alarmantne razlike i postavlja ozbiljna pitanja o dostupnosti osnovnih dobara za sve hrvatske obitelji, pogotovo uoči blagdanskog razdoblja koje tradicionalno donosi dodatne troškove.
Analiza temeljne potrošačke košarice: Hladan tuš za proračun
Istraživanje koje je provela Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) u suradnji s portalom koliko.hr, pruža nam detaljan uvid u kretanje cijena osnovnih namirnica i higijenskih potrepština. Rezultati za studeni pokazuju da je povratak na rujanske cijene, nakon blagog smanjenja u listopadu, snažan signal da inflatorni pritisci ne jenjavaju. Ova temeljna košarica, poznata i kao “košarica za preživljavanje”, ne uključuje luksuzne proizvode niti suvišne količine, već se fokusira na apsolutni minimum potreban za zadovoljavanje osnovnih prehrambenih i higijenskih potreba prosječnog kućanstva.
Županijske razlike: Od Požege do Siska, ponor cijena
Jedan od najupečatljivijih podataka iz studije jest značajna geografska nejednakost u cijenama. Požeško-slavonska županija ponovno prednjači kao najskuplja, sa svojom temeljnom košaricom koja je u studenom iznosila impresivnih 495,55 eura. Ovo je znatno iznad nacionalnog prosjeka i predstavlja ozbiljan teret za obitelji koje tamo žive. S druge strane spektra, Sisačko-moslavačka županija pokazala se kao najpovoljnija opcija, s cijenom od 477,39 eura, što je gotovo 18 eura manje nego u najskupljoj županiji.
No, to nije cijela priča. Dubrovačko-neretvanska županija zauzima drugo mjesto po skupoći, s košaricom od 494,58 eura, dok je Grad Zagreb, kao veliko središte, na trećem mjestu s 491,06 eura. Upozoravajuće je da glavni grad, unatoč svojoj poziciji, nije među najjeftinijima. Nakon Sisačko-moslavačke, slijede Koprivničko-križevačka županija (478,19 eura) i Virovitičko-podravska županija (478,78 eura) kao najpovoljnije. Ove razlike sugeriraju da lokacija stanovanja u Hrvatskoj može značajno utjecati na osnovni životni trošak, ne samo u smislu nekretnina, već i svakodnevnih potrepština.
Brojke za tročlane obitelji i samce: Trendovi se nastavljaju
Analiza nije zaobišla ni manja kućanstva. Za tročlanu obitelj, nacionalni prosjek temeljne košarice u studenom iznosio je 386,33 eura, što je rast od 2,04 eura u odnosu na prethodni mjesec. I ovdje je Požeško-slavonska županija najskuplja (393,95 eura), dok Sisačko-moslavačka ostaje najpovoljnija (379,68 eura).
Najalarmantniji podaci možda dolaze iz analize troškova za samce. Njihova temeljna košarica u studenom je koštala 250,31 euro, što je povećanje od 1,61 eura mjesečno. Ova cijena, iako nominalno najniža, predstavlja značajan postotak prosječne samostalne mirovine ili plaće, pogotovo za umirovljenike. I u ovoj kategoriji, Požeško-slavonska županija je najskuplja (255,91 euro), dok je Koprivničko-križevačka županija najpovoljnija (245,69 eura).
Što zapravo čini “temeljnu košaricu”?
Ključno je razumjeti što se podrazumijeva pod “temeljnom košaricom”. Ona se sastoji od 51 artikla koji pokrivaju osnovne potrebe, bez ikakvog luksuza. U nju spadaju:
Osnovne namirnice: kruh, brašno, tjestenina, riža, krumpir, sezonsko voće i povrće, meso (dominantno pileće i svinjsko), jeftinija riba (poput srdela ili skuša), mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt, sir) te osnovni začini. Prednost se daje domaćim proizvodima, kako bi se podržala domaća proizvodnja i osigurala bolja dostupnost u većini trgovačkih lanaca.
Sredstva za osobnu i kućansku higijenu: sapun, šampon, deterdžent za rublje i suđe, sredstvo za čišćenje, te toaletni papir.
Količine su pažljivo izračunate prema minimalnim potrebama, s ciljem da se osigura osnovno, ali uravnoteženo funkcioniranje kućanstva. Zato se i naziva “košaricom za preživljavanje” – ona predstavlja donju granicu izdataka, a ne odraz realnih navika potrošnje za većinu obitelji.
Metodologija praćenja cijena
Važno je naglasiti kako se cijene u županijama izračunavaju kao prosjek svakodnevnog praćenja maloprodajnih cijena koje su trgovački lanci dužni objavljivati temeljem odluke Vlade. Nacionalna košarica potom predstavlja prosjek svih županijskih vrijednosti, što bi trebalo pružiti najtočniji mogući prikaz troškova prehrane i higijene diljem Hrvatske.
Standardna košarica: Realniji, ali i skuplji prikaz
Osim temeljne košarice, portal koliko.hr prati i tzv. standardnu košaricu. Ona je značajno šira, obuhvaća 77 artikala i bolje odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih obitelji, uključujući širi spektar prehrambenih i higijenskih proizvoda.
U studenom je cijena standardne košarice za četveročlanu obitelj dosegnula 721,34 eura, što je povećanje od 2,44 eura u odnosu na listopad. Za tročlanu obitelj cijena je iznosila 575,82 eura (rast od 2 eura), a za samce 326,59 eura (rast od 1,45 eura). Iako ova košarica odražava realnije potrebe, njezina cijena pokazuje da su i “normalni” troškovi života značajno viši od onih “minimalnih”, dodatno opterećujući obiteljske proračune.
Što je poskupjelo, a što pojeftinilo?
Siniša Domislović s portala koliko.hr istaknuo je da su u studenom zabilježena značajna poskupljenja deterdženta za pranje rublja, šunke u ovitku te napolitanki. Također, primijećen je rast cijena povrća kojem završava sezona. S druge strane, uočeno je i pojeftinjenje luka, graha, svinjskog mesa i toaletnog papira. Ove fluktuacije pokazuju kompleksnost tržišta i utjecaj sezonskih faktora, ali i stalni pritisak na rast cijena osnovnih životnih namirnica.
Umirovljenici u najtežoj poziciji: Poluprazne košarice i šokantne statistike
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), Ana Knežević, izrazila je duboku zabrinutost stanjem umirovljenika, pogotovo samaca. Njezina izjava baca novo svjetlo na problem:
> “Pojeftinjenje je bilo kratkog vijeka, a tek nas čeka ‘veselje’ s blagdanskim cijenama. Najviše nas žalosti to što su najskuplje košarice samačkih domaćinstava, a takvih je u Hrvatskoj čak 400.000 od njih ukupno 1,4 milijuna. Osobe starije od 65 godina čine 60 posto samačkih domaćinstava pri čemu imaju vrlo niske mirovine. Vidimo da je temeljna košarica za samca 250,31 eura, a ona s malo više proizvoda čak 326,59 eura. To znači da, kad podmire sve režijske troškove, ti naši sugrađani imaju poluprazne košarice. O tomu bi više računa trebali povesti oni koji vode ovu zemlju.”
Ove riječi nisu samo statistika, već vapaj za pomoć. Više od 400.000 samačkih kućanstava, od kojih većina pripada starijoj populaciji s niskim mirovinama, bori se da podmiri osnovne potrebe. Kada se oduzmu troškovi stanovanja, režija i osnovnog prijevoza, ostaje premalo novca za hranu i higijenu. Temeljna košarica, koja bi trebala pokrivati minimum, za njih je samo djelomično dostižna. Ovaj podatak izravno ukazuje na socijalni jaz i potrebu za hitnim mjerama podrške najranjivijim skupinama.
Blagdani – Dodatni pritisak na kućne budžete
S približavanjem blagdana, situacija se dodatno komplicira. Uobičajeni troškovi povezani s blagdanskim okupljanjima, darovima i bogatijim jelovnicima samo će pojačati pritisak na već ionako rastegnute obiteljske proračune. Stručnjaci upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti u prosincu, kako bi se iskoristila povećana potražnja.
Ovo postavlja obitelji pred težak izbor: odricanje od osnovnih potrepština kako bi se osigurao skromni blagdanski ugođaj, ili pak srozavanje ionako niske razine potrošnje kako bi se preživjelo, dok blagdani prolaze u sjeni financijskih briga.
Što možemo očekivati u budućnosti?
Trenutni trendovi ne daju puno razloga za optimizam. S obzirom na globalne ekonomske prilike, inflatorne pritiske i potencijalne poremećaje u opskrbnim lancima, za očekivati je da će cijene osnovnih dobara nastaviti rasti i u nadolazećim mjesecima. Vladine mjere za suzbijanje inflacije pokazale su ograničen uspjeh, a potreban je dugoročniji i sveobuhvatniji pristup.
Kao potrošači, možemo se fokusirati na pametnije kupovanje: usporedbu cijena, kupovinu na akcijama, izbjegavanje impulsivnih kupnji i planiranje obroka. Međutim, ovi napori često nisu dovoljni da nadoknade kontinuirani rast cijena. Ključno je da se nadležne institucije i dalje aktivno bave ovim problemom, prateći cijene, intervenirajući po potrebi i, najvažnije, osiguravajući socijalnu pomoć za one koji su najugroženiji.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koje proizvode uključuje temeljna košarica i zašto se naziva “košarica za preživljavanje”?
Temeljna košarica sastoji se od 51 osnovnog artikla, prvenstveno prehrambenih namirnica (kruh, brašno, tjestenina, riža, krumpir, voće, povrće, meso, riba, mliječni proizvodi) i ključnih higijenskih potrepština (sapun, šampon, deterdženti, toaletni papir). Naziva se “košarica za preživljavanje” jer pokriva samo apsolutni minimum potreba, bez ikakvih luksuza ili suvišnih količina, s ciljem da se odredi najniži mogući trošak života.
Kolika je razlika u cijeni temeljne košarice između najskuplje i najjeftinije županije u Hrvatskoj?
U studenom 2023. godine, temeljna košarica za četveročlanu obitelj u Požeško-slavonskoj županiji iznosila je 495,55 eura, dok je u Sisačko-moslavačkoj županiji bila 477,39 eura. Razlika iznosi 18,16 eura, što je značajno kada se govori o osnovnim potrepštinama.
Jesu li umirovljenici samci ugrožena skupina prema ovim podacima?
Da, apsolutno. Podaci pokazuju da umirovljenici samci, koji čine značajan dio samačkih kućanstava s niskim mirovinama, mogu priuštiti samo oko pola temeljne košarice nakon pokrivanja ostalih osnovnih troškova. Njihova temeljna košarica iznosi 250,31 euro, što je golem postotak njihovih primanja.
Koliko često se ažuriraju podaci o potrošačkoj košarici?
Podaci o kretanju cijena maloprodajnih lanaca prate se kontinuirano, a istraživanja poput ovoga objavljuju se mjesečno, pružajući ažuran uvid u promjene.
Što potrošači mogu učiniti kako bi ublažili rast troškova života?
Potrošači se mogu orijentirati na: usporedbu cijena prije kupnje, kupovinu proizvoda na akciji, pažljivo planiranje obroka kako bi se smanjio otpad hrane, izbjegavanje nepotrebnih kupnji, te traženje povoljnijih alternativa za određene proizvode. Također, informiranje o svojim pravima kao potrošača može biti od pomoći.
Hoće li cijene nastaviti rasti pred blagdane?
Iskustva iz prethodnih godina sugeriraju da bi cijene mogle dodatno porasti u prosincu zbog povećane potražnje, iako se neki osnovni proizvodi, poput onih na akcijama, mogu pronaći po povoljnijim cijenama. Blagdansko razdoblje obično donosi dodatni pritisak na kućne budžete.
Leave a Comment