Na Danima regionalnoga razvoja i EU fondova, održanima u Šibeniku, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman uručila je ključne potvrde županu Ivanu Celjaku i ravnateljici Javne ustanove regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije Andreji Šeperac. Riječ je o ugovoru o uspostavi županijskoga poduzetničkog inkubatora Sisak Smart Green, koji označava nastavak plana stvaranja čitavog niza inkubatora u regiji, financiranih, između ostalog, sredstvima fondova Europske unije i Fonda za pravednu tranziciju. Ovaj projekt nije samo tehnički arhitektura; predstavlja motiv za novi zamah gospodarstva i sigurnosti zaposlenja u Sisku i okolici, s naglaskom na povezanost tradicijske metaloprerađivačke industrije sa suvremenim tehnologijama.
Što je Sisak Smart Green i zašto je važan
Izgradnja županijskog poduzetničkog inkubatora u Sisku pod nazivom Sisak Smart Green predstavlja ključnu komponentu regionalne gospodarske strategije. Inkubator će biti smješten u bivšoj zgradi INA-e na Zagrebačkoj ulici, što simbolično označava prijelaz s jedne gospodarske epohe na novu, temeljenu na inovacijama i održivosti. U fokusu je metaloprerađivačka industrija, ali cilj nije samo proizvodnja; cilj je povezati postojeću industrijsku baštinu s digitalnim i procesnim novotarama koje mogu povećati produktivnost, smanjiti otpad i otvoriti nove kanale distribucije. Kwantitativno, ulaganje od 10,9 milijuna eura u obliku bespovratnih sredstava, uz ukupnu vrijednost projekta od 11,6 milijuna eura, predstavlja značajan korak prema stvaranju uvjeta za otpornost gospodarstva regije.
Ključni financijski okvir i dodatne impresije
U kontekstu šireg projekta vrijednog 30,3 milijuna eura, Sisačko-moslavačka županija planira uspostaviti tri inkubatora u Sisku i jedan u Glini, a sredstva dolaze iz Fonda za pravednu tranziciju. Ovaj fond, koji služi prelasku gospodarstva na zelenije i modernije modele, omogućuje financijiranje infrastrukturnih ulaganja, opreme, ali i mentorstva i poslovnog savjetovanja za mlade poduzetnike. Uspostava ovih inkubatora ne znači samo fizički prostor; radi se o ekosustavu koji potiče inovacije, suradnju s lokalnim obrtničkim i tehnološkim sektorima te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta koja potiču demografsku vitalnost centra grada. U praksi to znači da će male i srednje tvrtke imati lakši pristup tehnologiji, grantovima za istraživanje i prototipiranje, te pristup stručnom timu mentora koji dolaze iz industrije i akademskih krugova.
Kako će inkubator biti integriran u lokalnu ekonomiju?
Strategija inkubatora nije izolirana; plan je uspostaviti horizontalnu mrežu povezanosti s postojećim tvrtkama, istraživačkim centrima i školama. Uspostava inkubatora u bivšoj zgradi INA-e nije slučajnost: riječ je o prostoru s infrastrukturom koja može podržati proizvodne linije, prototipnu proizvodnju i testne laboratorije. Time se potiče tzv. industrijsko–digitalno povezivanje koje je ključno za prelazak na napredne procese obrade metala, ali i za razvoj novih proizvoda usmjerenih na energetsku učinkovitost i kružno gospodarstvo. Uz to, prisutnost inkubatora unutar urbanog središta smanjuje rizik od depopulacije i potiče dugotrajno zadržavanje mladih stručnjaka u regiji.
Drugi inkubatori u sklopu projekta: Sisak Smart Silver i Glina Smart
U listopadu ove godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za uspostavu dodatnih poduzetničkih inkubatora: Sisak Smart Silver, smješten u zgradi bivšeg Varteksa, i Glina Smart. Time se stvara mreža inkubatora koja pokriva ključne točke regije, osiguravajući kontinuitet ulaganja i podrške poduzetnicima, od potrebe za radnom snagom do pristupa održivim poslovnim modelima. Ovi inkubatori ne služe samo kao studenti i mentori – oni su prave gospodarske ispostave koje mogu generirati integrirane lance vrijednosti te potpisivati partnerstva s postojećim industrijskim sektorima, obrazovnim ustanovama i lokalnim samoupravama.
Širenje mreže: posljedice za Sisku i Glini
Ukupno, projekt Uspostave županijskih poduzetničkih inkubatora u Sisku i Glini uključen je kroz tri inkubatora u Sisku (uključujući Green i Silver) i jedan u Glini, a cilj je otvoriti vrata modernim propisima, alatima i radnim mjestima. Takav pristup ima višestruke prednosti: povećava likvidnost lokalnog gospodarstva, potiče razvoj inovativnih proizvoda i usluga te daje mladima dodatne motive za ostanak ili povratak u regiju. Početne brojke sugeriraju da će se kroz ove centre osnovati nova metabolička mreža malih poduzeća, koje se koordiniraju kroz zajednički okvir za testiranje i komercijalizaciju ideja. U praksi to znači i bolje korištenje postojećih industrijskih površina, što smanjuje pritisak na nove i često skuplje lokacije za unaprjeđenje poslovanja.
Obnova i transformacija javnoga prostora: primjer Rimske 19
Jedan od najznačajnijih projekata transformacije u zadnjem razdoblju je i obnova zgrade bivšeg zatvora na adresi Rimske 19 u Sisku, koja je pretvorena u moderan odgojno-obrazovni i kulturni centar. Prema javno dostupnim informacijama, projekt je dobio potporu čitatelja gdje je nagrađen u izboru za najbolji županijski EU projekt prema glasovima Jutarnjeg lista. Ukupna vrijednost obnove iznosila je oko 12 milijuna eura, a financiranje je došlo iz Fonda solidarnosti Europske unije (EU Solidarity Fund). Takva transformacija pokazuje kako se bivši javni objekti mogu pretvoriti u rezonantne centre društvenog života, koji ne samo da potiču kulturne i edukativne sadržaje, već i jačaju sigurnosni i društveni kapital zajednice.
Što se nalazi unutar nove cjeline?
U obnovljenom i uređenom odgojno-obrazovnom i kulturnom centru sada djeluju četiri ustanove: prvi županijski dječji vrtić Zvjezdice, Kulturno-povijesni centar SMŽ, Glazbena škola Frana Lhotke i Art Caffe – praktikum Srednje škole Viktorovac. Ovo nije samo privatizacija prostora; radi se o stvaranju žive, interakcijske scene koja povezuje obrazovanje, kulturu i ekonomiju. Trg unutar kompleksa postao je središnje gradsko okupljalište s otvorenim scenama za koncerte i manifestacije na otvorenom, kroz koje se generiraju lokalni kulturni i turistički kapaciteti. Time se potiče šira društvena kohezija i sigurnost stanovništva kroz aktivno sudjelovanje u zajednici.
sigurnost, rizici i očekivani učinci: analiza odabirene strategije
Ulaganja u županijske poduzetničke inkubatore i obnovu javnih prostora često izazivaju rasprave o prioritizaciji sredstava, rizicima izvedbe i pravilnom usmjeravanju sredstava. S jedne strane, ovi projekti mogu značajno povećati gospodarski rast, otvoriti nova radna mjesta i pridonijeti sigurnosti kroz smanjenje društvenih rizika povezanih s nezaposlenošću i napetostima u urbanim sredinama. S druge strane, treba pažljivo nadgledati troškove, vremenske ili administrativne zastoje, kao i usklađenost sa zahtjevima fondova za pravednu tranziciju i EU pravilima. U ovom kontekstu, transparentnost, redovita javna objava napretka projekata te jasna raspodjela odgovornosti ključni su za izbjegavanje problema i osiguranje održivosti.
Prednosti i mane: kratka komparativna analiza
- Prednosti: stvaranje modernih inkubatora koji povezuju industriju i tehnologiju; poticanje zapošljavanja u regiji; revitalizacija urbanih centara; povećanje konkurentnosti Siska i okolice; razvoj novih vještina i digitalne transformacije u metaloprerađivačkoj industriji; veći priliv EU fondova kroz razne programe.
- Nedostaci: rizik od prevelike ovisnosti o fondovima i političkim okvirima; potreba za konstantnim upravljanjem i evaluacijom projekata; zemljišni i prostorni problemi kod prilagodbe starih zgrada; izazovi u osiguravanju kontinuiranog kapitalnog ulaganja nakon početnih projektnim fazama.
Koraci koje trebamo pratiti: budućnost županijskih inkubatora
Kako projekti napreduju, važno je pratiti nekoliko ključnih koraka: od osmišljavanja konkretnih programa podrške (mentorstvo, prototipiranje, testiranje tržišta) do uspostave jasnih kriterija za dodjelu sredstava i praćenje utjecaja na zapošljavanje. Treba izgraditi sustav mjerenja koji prati broj novostvorenih radnih mjesta, izlazne točke uvođenja novih proizvoda na tržište, kao i učinkovitost suradnje s lokalnim školama i fakultetima. Dodatno, važno je poticati suradnje s privatnim sektorom i postojećim gospodarstvenicima kako bi inkubatori postali samoodrživi centri inovacija, a ne samo subvencionirani projekti.
Najčešća pitanja (FAQ)
PITANJE: Što značaju ove investicije za lokalnu zajednicu?
ODGOVOR: One donose trajne gospodarske kapacitete, povećanje radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života kroz veći pristup učenju, kulturi te inovacijama u industriji. U konačnici, cilj je oživjeti centar grada i potaknuti gospodarski rast koji ima socijalne beneficije.
PITANJE: Koliko sredstava je raspodijeljeno kroz inkubatore?
ODGOVOR: U ukupnom okviru planirano je oko 30,3 milijuna eura za uspostavu županijskih poduzetničkih inkubatora u Sisku i Glini, uključujući tri inkubatora u Sisku i jedan u Glini, financiranih iz Fonda za pravednu tranziciju, uz nadopunu sredstava iz drugih izvora EU fondova.
PITANJE: Koji su glavni fokusi inkubatora?
ODGOVOR: Glavni fokus je metaloprerađivačka industrija i povezanost tradicionalne industrijske baštine s naprednim tehnologijama, digitalizacijom procesa te poboljšanjem produktivnosti i ekonomske konkurentnosti regije.
PITANJE: Kakav je status obnove zgrade Rimske 19?
ODGOVOR: Obnova je završena ili blizu završetka, a projekt je financiran sredstvima Fonda solidarnosti EU. U obnovljenom prostoru danas djeluju četiri ustanove koje obogaćuju kulturu, obrazovanje i socijalnu svakodnevicu grada.
PITANJE: Što ovo znači za sigurnost i kriminalitet u regiji?
ODGOVOR: Ekonomska destimulacija nezaposlenosti i aktivno društveno uključivanje kroz obrazovne i kulturne programe doprinose smanjenju društvenih rizika. S obzirom na to da projekt potiče gospodarski rast i društvenu koheziju, očekuje se pozitivan utjecaj na sigurnost i kvalitete života.
Zaključak
Razvoj županijskih poduzetničkih inkubatora, uključujući Sisak Smart Green, Sisak Smart Silver i Glina Smart, predstavlja strateški korak u transformaciji Sisačko-moslavačke županije. Kroz koordinirano korištenje EU fondova i Fonda za pravednu tranziciju, regija ulazi u novu eru inovacija i održivog gospodarskog rasta. Uspostava ovih inkubatora stoji na tragu očuvanja industrijske baštine uz istovremenu modernizaciju procesa i poslovnih modela. Obnova Rimske 19 i njegovo pretvaranje u živi kulturno-edukativni centar dodatno naglašava širu viziju: od centra grada do fronte suvremenog društvenog i gospodarskog razvoja. Za budućnost ostaje prioritetna zadaća: osigurati transparentan, učinkovit i mjerenjem podržan rad cijelog ekosustava koji može pretvoriti obje riječi – inovacije i sigurnost – u konkretan napredak za sve građane.
Leave a Comment