Orešković: Bačić je ušao ljudima u srž – Bačićevi zakoni izazivaju...

U središtu političke rasprave ovih dana nalaze se Bačićevi zakoni, paket izmjena koji je Hrvatski sabor usvojio uz potporu HDZ-ove većine. Ovaj zakonodavni paket, koji se odnosi na prostorno uređenje, gradnju i energetsku učinkovitost, izazvao je oštre kritike oporbe, struke i dijela građana. U nastavku članka donosimo detaljnu analizu, komentare Dalije Orešković, pravne i strukovne primjedbe te pogled na to kako se pokreće referendum kao demokratski odgovor na legislativne promjene.

Kontekst usvajanja Bačićevih zakona

U ljeto 2024. Hrvatski sabor je većinom glasova donio tri ključna zakona: Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, kolokvijalno nazvane Bačićevi zakoni. Inicijativa za ove promjene pripisana je ministru gospodarstva i održivog razvoja Branku Bačiću. Cilj zakona je, prema vladinim priopćenjima, ubrzati izdavanje građevinskih dozvola, potaknuti energetsku obnovu stambenih zgrada te pojednostaviti postupke prostornog planiranja.

Međutim, dio stručne javnosti tvrdi da je proces donošenja bio žurn, bez dovoljno javne rasprave i šire konzultacije s lokalnim zajednicama. Štoviše, oporba je upozorila na to da su amandmani iz struke, dostavljeni kroz oporbene zastupnike, sustavno ignorirani ili odbijeni. Bačićevi zakoni su tako u kratkom roku postali simbol proizvoljne primjene većinske volje HDZ-a u Saboru.

Politički i pravni okviri reakcija na Bačićeve zakone

Odmah nakon usvajanja zakona počele su teći inicijative za njihovo ocjenjivanje ustavnosti te pripreme za referendum. Saborski klubovi lijeve oporbe najavili su pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, dok su jedinice lokalne samouprave najavile vlastite kolektivne tužbe protiv države zbog prekoračenja nadležnosti. U međuvremenu, građanske udruge organizirale su niz prosvjednih okupljanja na Trgu sv. Marka i ispred županijskih skupština.

Dalijin stav o Bačićevim zakonima

Dalija Orešković, saborska zastupnica DOSIP-a, u emisiji uživo na N1 istaknula je: “Bačićevi zakoni pokazuju do koje mjere HDZ ignorira struku i ruši temeljne demokratske institute. Oni u srž diraju naše pravo na odlučivanje o prostoru u kojem živimo.” Orešković je naglasila kako je apelirala za skidanje svog saborskog imuniteta kako bi se sama suočila s tužbom Dobroslava Parage, smatrajući da je to signal jedinstva oporbe protiv autoritarnih poteza vladajućih.

Ustavni sud pod povećalom

Ustavni sud Republike Hrvatske dobiva ulogu arbitra u procjeni ustavnosti Bačićevih zakona. Prethodni put kad se na ovaj sud obratilo više županija zbog nekih drugih izmjena zakona, sud je u roku dao negativno mišljenje. Ako sada ponovi sličan scenarij i ne iznese odluku u roku od 60 dana, oporba će to tumačiti kao urušavanje ključne institucije. U najavi je i zahtjev za privremenim obustavljanjem provedbe zakona do konačne odluke Ustavnog suda.

Struka i eksperti: Pitanja i odgovori na Bačićeve zakone

Izmjene koje donose Bačićevi zakoni komentirale su udruge arhitekata, urbanista i građevinara. Mnogi stručnjaci upozoravaju na neprepoznate rizike ubrzanih procedura i nedostatak jasnih kriterija za energetsku učinkovitost. Evo što kažu najistaknutiji glasovi iz struke:

Argumenti urbanista i arhitekata

Manjak javnih rasprava: Stručnjaci ističu da su prijedlozi zakona prošli bez organiziranih foruma na lokalnim razinama.
Nejasne odredbe: Česta je primjedba na opće terme poput “javni interes” bez precizne definicije što se pod tim podrazumijeva.
Rizik preizgrađenosti: Usporene izmjene prostornog plana mogu dovesti do neplanske gradnje i krađe zelenih površina.
Energetska učinkovitost kao štit: Iako se zakon hvali zelenim ciljevima, kritičari tvrde da su ti zahtjevi površni i lako osporivi.

Pogled lokalne samouprave

Gradonačelnici i župani upozorili su da im Bačićevi zakoni oduzimaju dio nadležnosti. Prema njihovim riječima, odluke o izgradnji novih objekata više neće proći kroz detaljnu analizu na općinskim i gradskim razinama. Umjesto toga, lokalna tijela bit će prinuđena slijediti okvire propisane na državnoj razini – ističući kako će to urušiti temeljni princip decentralizacije vlasti.

Referendumska inicijativa: Postupak, prednosti i mane

Jedan od najvažnijih mehanizama građanske participacije u Hrvatskoj je referendum. Nakon što su Bačićevi zakoni pokrenuli opću reakciju, oporba planira sakupljanje potpisa za narodnu inicijativu. Evo kako to točno funkcionira i što nam donosi.

Procedura i vremenski rokovi

Registracija inicijative: Inicijatori moraju do Državnog izbornog povjerenstva predati prijedlog odluke za raspisivanje referenduma.
Prikupljanje potpisa: Za raspisivanje referenduma potrebno je skupiti najmanje 10% birača, što danas iznosi oko 370.000 potpisa.
Provjera valjanosti: DIP ima 30 dana za provjeru potpisa i potvrdu da su potpisi autentični.
Raspisivanje referenduma: Ako je sve u redu, saborsko povjerenstvo mora odlučiti o raspisivanju referenduma u roku od 20 dana.

U sličnim situacijama u prošlosti bilo je uspjeha i neuspjeha – primjerice, referendum o Lex Perković 2016. završio je neuspješno zbog manjka potpisa, dok je onaj o četvrtom članu Ustava iz 2013. skupio dovoljno potpisa, ali ga je Ustavni sud ocijenio neustavnim.

Prednosti i nedostaci referendumske inicijative

Prednost: Direktna demokracija – građani sami odlučuju o ključnim pitanjima i zadržavaju kontrolu nad državnom politikom.
Prednost: Politički pritisak – uspješan referendum prisiljava vladajuće da preispitaju svoj stav i eventualno povuku sporne zakone.
Manjak: Trošak i logistika – organizacija referenduma zahtijeva veliku financijsku i organizacijsku podršku.
Manjak: Rizik prijepora – teme poput prostornog uređenja često su tehnički složene i mogu zbuniti birače.
Manjak: Ustavni sud – i ako građani podrže referendum, Ustavni sud može uskratiti njegovu provedbu zbog proceduralnih razloga.

Što nosi budućnost? Temeljne vrijednosti pod pritiskom

Prema Daliji Orešković, Bačićevi zakoni predstavljaju prijetnju ne samo prostoru i okolišu nego i demokratskim institucijama. “Ovo nije Tuđmanov HDZ, nije Sanaderov HDZ. Ovo je jedan maligniji HDZ koji nas gazi do dna,” upozorava Orešković. Ako Ustavni sud ne intervenira, a referendum ne bude razriješen, lokalna samouprava i civilno društvo mogli bi ostati pred zidom.

Prema posljednjim istraživanjima renomirane agencije Promocija Plus, čak 63% ispitanika smatra da je procedura donošenja Bačićevih zakona bila netransparentna, a 57% građana podržava referendum kao način da se sporne odredbe promijene ili ukinu. Istovremeno, anketa Ipsosa pokazuje da bi 45% birača izašlo na referendum, što ukazuje na snažan građanski angažman.

Zaključak

Usvajanje Bačićevih zakona otvorilo je široku raspravu o odnosu države prema lokalnoj samoupravi, ulozi stručne javnosti i snazi građanskog aktivizma. Dok HDZ inzistira na ubrzanju procesa i pojednostavljenju procedura, oporba i dio struke upozoravaju na potencijalne zloupotrebe i prekoračenja vlasti. Referendum, iako zahtjevan, ostaje najsnažniji demokratski instrument kojim građani mogu izravno utjecati na sudbinu prostora i institucionalnih vrijednosti. Sljedećih mjeseci vidjet ćemo hoće li Ustavni sud zauzeti odlučujuću poziciju ili će se politička borba preseliti na trgove i pred urede Državnog izbornog povjerenstva.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što su Bačićevi zakoni?
To je paket triju zakona (o gradnji, o prostornom uređenju i o energetskoj učinkovitosti) koji je krajem 2024. donio HDZ-ov ministar Branko Bačić.
Zašto se protivnici zakona bune?
Protivnici tvrde da su proces donošenja zakona i izostanak temeljitih javnih rasprava doveli do ignoriranja struke i lokalnih samouprava.
Što predviđa referendum?
Referendum bi omogućio građanima da neposredno izglasaju ukidanje ili izmjenu sporne legislative, ali zahtijeva najmanje 10% potpisa birača i odluku Ustavnog suda.
Koja je uloga Ustavnog suda?
Ustavni sud ocjenjuje ustavnost zakona i može privremeno obustaviti njihovu provedbu dok se ne donese konačna odluka.
Koliko će građana morati potpisati za referendum?
Prema trenutačnim podacima, potrebno je skupiti oko 370.000 valjanih potpisa birača.
Hoće li lokalne jedinice tužiti državu?
Više županija i gradova najavilo je kolektivne tužbe zbog narušenih nadležnosti u procesu izdavanja građevinskih dozvola.
Kako se prijaviti za sudjelovanje u referendumu?
Građani se mogu uključiti kroz udruge i političke inicijative koje organiziraju akciju prikupljanja potpisa ili volontirati u referendumskoj kampanji.