Oporba oštro kritizirala Bačićev zakon, HDZ-ovac tvrdi da su mjere usmjerene na mlade i demografiju

Posljednja saborska rasprava bila je suočenje između dviju struja oko tri reforme koje bi trebale redefinirati kako Hrvatska gradi, planira prostor i poboljšava energetsku učinkovitost. Dok vladajući tvrde da nove mjere čine stanovanje priuštivijim i modernijim, oporba upozorava na rizike, manjkavosti u procedure te mogućnost pogrešnog usmjeravanja prostora. U sredini svega, HDZ-ov zastupnik Petar Šimić stavlja naglasak na demografiju i budućnost mladih, dok su s druge strane stajali kritičari koji traže veći naglasak na javni interes i struku. U nastavku donosimo temeljnu priču, detaljne argumente svakog aktera te kontekst koji oblikuje ovu saborsku raspravu.

Što se mijenja i zašto je to važno

HDZ-ov argument: briga o mladima i demografiji

Petar Šimić, saborski zastupnik HDZ-a, naglasio je u televizijskoj emisiji Otvoreno da su sva tri prijedloga zakona usmjerena ka služenju građanima Republike Hrvatske. Njegova poruka glasila je da nove reforme spajaju segmente prostora, gradnje i energetike u jedinstveni sustav koji vodi ka lakšem pristupu povoljnijem stanovanju. U njegovom naglasku, briga o mladima i demografiji nije tek puko političko obećanje, već konkretan okvir – smanjenje prepreka koje gledajući statistiku mogu poboljšati natalitet i smisao mladih ljudi da ostanu živjeti i razvijati se u zemlji.

Šimić je također istaknuo da je postojeći zakonni okvir pokazao jasnu potrebu za promjenom i prilagodbom novim gospodarskim i društvenim okolnostima. Poručio je da je tempo donošenja važan, ali ne na štetu kvalitete. Dodatno je naveo da su planovi za njihovu implementaciju već pretpostavljeni od Nove godine, što, po njegovim riječima, znači stabilniju i predvidljiviju budućnost za građane, naročito mlađe generacije koje traže pristupačnije domove u sigurnim i infrastrukturno razvijenim zonama.

U kontekstu gradskih sredina, Šimić je ukazao na načelo da nije dobro odgađati modernizaciju kada su infrastruktura i usluge potrebni sada. Kritičarima poručuje da obrana postojećeg stanja znači stagnaciju i odlaganje ključnih promjena koje bi mogle olakšati život mnogima. Od susjednih zemalja preuzimanje najboljih praksi i prilagodba lokalnim uvjetima, u njegovoj interpretaciji, stvara sinergiju koja pridonosi razvoju i održivosti, a ne kratkoročnim interesima određene skupine investitora ili političke elite.

Opozicija i strukovne primjedbe: tempo, transparentnost i javni interes

Zastupnica SDP-a Jasenka Auguštan-Pentek usred rasprave postavila je pitanje zašto Vlada toliko žuri s usvajanjem zakona prije Nove godine, ako sve izgleda u redu. Naglasila je da nisu samo oporba i javnost izrekli primjedbe; i struka je ukazivala na određene nedostatke. U očima nje i njenih kolega, ubrzani tempo mogao bi voditi pogrešnim odlukama koje bi sljedeće godine morale biti korigirane, a do tada bi mogle nanijeti štetu građanima koji traže sigurnost stanovanja i kvalitetnu infrastrukturu.

Auguštan-Pentek je postavila konkretna pitanja o dinamici događaja: zašto se zakoni guraju kroz zasjedanje prije Nove godine ako postoje ozbiljne činjenice i komentari koji ukazuju na manjkavosti? Navela je da su i renomirane institucije, uključujući HAZU, upozorile na određene nedostatke, pa stoga brzina donošenja nije nužno znak dobre politike. Posebno je naglasila kako brza promjena prostora i uređenja može imati dugoročne posljedice na privatne interese, ali i na javne usluge, školstvo, zdravstvo i sigurnost.

Prema njezinu mišljenju, podatak da bi se okvir mogao izmijeniti u korist građana nije dovoljan bez jasnih, transparentnih procedura i jasnog definiranog javnog interesa. Istaknula je da bi brže donošenje trebalo biti popraćeno detaljnim javnim savjetovanjem i širokim konsenzusom struke, kako bi policy bio uravnotežen i otporan na moguće zlouporabe. U tom kontekstu, naglasak na reformama koji podržava standarde i pravila, a ne privilegije, postaje ključno mjerilo uspjeha.

Nezavisni zastupnici i tehničke primjedbe: što su točno osporili

Nezavisni zastupnik Robert Jankovics dao je značajan doprinos raspravi s tehničkim komentarima. Prema njegovom mišljenju, prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju rješava jedan najvažniji problem – pogodovanje privatnim investitorima – jer definira da izgradnju ovakvih nekretnina mogu provoditi isključivo država, jedinice lokalne samouprave ili njihove tvrtke. Time se uklanjaju veliki rizici za javni interes. Jankovics je dodao da nova rješenja često ubrzavaju izdavanje građevinskih dozvola za manje složene objekte, što znači brži razvoj infrastrukture i stambenih kapaciteta koji su potrebni lokalnim zajednicama.

U svojoj izjavi, nezavisni zastupnik sugerirao je da se do sada, u razdoblju prije uspostave ovih izmjena, redeni prilika za pogodovanje i favoriziranje određenih aktera. Vrijednost njegovog doprinosa bila je jasna poruka: ako se smanji prostor za interveniranje privatnih investitora, upitnici imaju tendenciju smanjenja rizika od zloupotreba i povećava se transparentnost donošenja odluka.

Možemo! i akademska zajednica: javni interes kao temelj

Zastupnica Možemo! Sandra Benčić predložila je da je javni interes potpuno izbačen iz prijedloga zakona. Njeno stajalište bilo je da, ako se javno savjetovanje i stručne povratne informacije ne uzmu za ozbiljno, kvaliteta zakona pati, a građani ostaju na marginama procesa donošenja odluka. Spomenula je da je na javnom savjetovanju sudjelovalo više od 3.000 komentara i da su zapažene reakcije strukovnih društava, komora arhitekata i HAZU-a. U kontekstu kampanje, istaknula je inicijativu u kojoj su građani mogli slati pisma zastupnicima vladajuće većine – podatak koji po njezinom mišljenju pokazuje koliko je tema aktualna i koliko publika želi utjecati na tijek događaja.

Benčić je naglasila i koliko remećenje temeljne paradigme urbanizma mijenja okvire planiranja. Po njezinu tumačenju, tradicionalno javno i zajedničko dobro, uz mrežu planiranja koju provodi javna vlast, trebao bi ostati ključan okvir. U novoj viziji to bi, kaže, ovisilo o odlučivanju investitora – gdje želi graditi, lokalna vlast mu mora dati plan. Ako plan ne postoji, tko bi mu donio dozvolu? Bačić, uz žalbu na trenutne postupke, postaje ciljna točka optužbi za prihvaćanje rješenja koja mogu remetiti javnu infrastrukturu i javni interes.

Javna rasprava, građani i toranj informacija: koliko su oni važni?

U ovom dijelu, mnogi akteri istaknuli su važnost javne rasprave i transparentnosti. Prema porukama iz Možemo!, brojnih stručnih zajednica i skeptičnih zastupnika, javnost mora imati pristup jasnim informacijama o tome kako, gdje i kada se provodi urbanističko planiranje i tko snosi odgovornost za donošenje odluka. U praksi, to znači otvorene terminske planove, precizno naveden rok donošenja i pojašnjene prednosti i nedostataka koji su navedeni u javnim dokumentima. Takav pristup, tvrde, povećava povjerenje građana u zakonodavni proces i smanjuje rizik od sukoba interesa.

Što se točno mijenja u praksi: tehničke odredbe i njihova implementacija

Kako izgleda koncept priuštivog stanovanja

Prve odredbe oko tzv. priuštivog stanovanja temelje se na definiciji tko ima pravo na ovu vrstu stambenog rješenja i pod kojim uvjetima. Ključna ideja je da država i lokalne zajednice mogu imati izravnu ulogu u stvaranju kapaciteta za domove koji su pristupačniji, ali uz jasno zacrtana pravila. Takav okvir trebala bi omogućiti i financijske modele koji uključuju subvencije, poticaje za gradnju u prioritetnim zonama te olakšice pri dobivanju kreditnih sredstava za mlade obitelji. U tom ključu, promjene su usmjerene na smanjenje troškova i bržu izgradnju, ali uz poštivanje urbanističkih kriterija i sigurnosnih standarda.

Infrastruktura i prostorno uređenje: gdje se grade i pod kojim uvjetima

Vrlo važan dio rasprave je gdje je dopušteno graditi, s kojim sadržajima i kakvu infrastrukturu treba osigurati prije nego se dozvola za gradnju odobri. Zastupnici su naglašavali da bi priuštivi stanovi trebali biti smješteni uz postojeću ili planiranu infrastrukturu – škole, vrtići, bolnice, javni prijevoz i komunalne usluge. Time se želi izbjeći stvaranje izoliranih ili perifernih zona bez potrebnih sadržaja. S druge strane, kritičari su upozorili da previše jasno definiranih pravila može usporiti donošenje projekata i pogriješiti u identifikaciji potražnje za stambenim kapacitetima na određenim lokalitetima.

Energetska učinkovitost: dodatna stavka koja povezuje sve aspekte

Velika komponenta reforme tiče se energetske učinkovitosti novih zgrada. Investitori bi, uz gradnju, trebali primijeniti rješenja koja uduplavaju ili smanjuju potrošnju energije. To uključuje toplinsku izolaciju, korištenje obnovljivih izvora energije i napredne sustave grijanja i hlađenja. U konačnici, cilj je da krajnja cijena kvadratnog metra uključuje i dugoročne uštedne troškove energije, što bi bilo izravna korist za kućanstva s nižim primanjima i veće razine sigurnosti u energetskom kontekstu.

Procedura i rokovi: kako se to provodi

Proceduralne smjernice i rokovi jedan su od najosjetljivijih dijelova reforme. U ovom području postoji konsenzus da treba uvesti jasniji nadzor nad izdavanjem dozvola, bržu obradu zahtjeva i transparentne kriterije za ocjenu projekata. Postoje jasni zahtjevi da bi se smanjile mogućnosti odgađanja i pritisaka različitih interesa. Ujedno, istaknuta je i važnost da se rokovi poštuju i da se transparentno objavljuje status svakog projekta, kako bi građani imali jasnu sliku gdje se proces nalazi i kada se očekuju konkretni koraci.

Utjecaj na tržište stanovanja i lokalnu zajednicu

Prednosti koje zagovornici vide

• Prije svega, veći broj priuštivih stanova u urbanim i prigradskim sredinama, što može smanjiti pritisak na rastuće cijene najamnina i kvadrata.
• Brža realizacija novih projekata uz jasna pravila i standarde, što može potaknuti investitore na povoljnije uvjete po pitanju javnih prostora i infrastrukturne podrške.
• Bolja povezanost svih dijelova grada kroz planiranje koje integrira prijevoz, školstvo i komercijalni sadržaj, čime se stvara održiva urbanistička mreža.
• Jačanje javnog interesa kroz transparentnost i aktivno sudjelovanje građana, što može povećati povjerenje u institucije i politiku koja utječe na svakodnevni život.

Rizici i izazovi koje treba pratiti

• Ritam donošenja zakona može biti prebrz pa se riskira propuštanje ozbiljnih primjedbi struke i javnosti.
• Previše naglašeni javni interesi mogli bi ograničiti nadležnosti lokalnih zajednica i stvoriti zagušenja u planiranju, ako se ne uravnoteže s potrebama tržišta.
• Nedovoljna prilagodba planova stvaranju novih infrastrukturnih sadržaja može dovesti do izoliranih kvartova bez dovoljne kvalitetne infrastrukture.
• Moguće političke reakcije i polarizacija koje vode ka otežanom dogovoru u Parlamentu i premještanju fokusa sa stvarnih problema građana na političke obračune.

Pro i kontra: kratka analiza utjecaja na svakodnevicu

Pro

1. Veći broj stambenih jedinica po razumnoj cijeni u planiranim zonama.
2. Standardizirani i transparentni postupci izdavanja dozvola za manje projekte, što skraćuje vrijeme čekanja.
3. Poticanje energetske učinkovitosti kroz nove gradivne standarde i obnovljive izvore energije.
4. Vozni i javni prijevoz integriran u urbanističke planove, što smanjuje potrebu za automobilskim putovanjima i emisije.
5. Aktivno sudjelovanje građana u procesu kroz javna savjetovanja i kampanje koja potiču transparente odluke.

Con

1. Rizik brzog tempa donošenja može uzrokovati zlouporabe ili netočne interpretacije u dokumentima.
2. Uloga javnog interesa ponekad nije jasna za sve sudionike, što može produžiti razdoblje pregovora i donošenja odluka.
3. Investicijski apetiti i politički pritisci mogu voditi ka kompromisima koji nisu maksimalno optimalni za javni interes.
4. Potrebna je kvalitetna koordinacija među različitim razinama vlasti kako bi se osigurao konzistentan pristup svim zonama i projektima.

Zaključak: gdje stojimo i što slijedi

U ovom trenutku, posvećenost idejama o priuštivom stanovanju i povezanim reformama ostaje snažna, ali različiti akteri nailaze na jasne razlike u naglasku. Vlada u svojim porukama ističe da su reforme nužne i da bi njihovo djelovanje trebalo početi s početkom godine, uz očekivanje da će to osigurati stabilniji i priuštiviji dom za mnoge obitelji. S druge strane, oporbene i prostručne kritike podsjećaju da brzina nije vrijedna cijene bez dubinskog uvida i uklanjanja manjkavosti; naglasak je na transparentnosti i istinskom javnom interesu. Time se otvara prostor za nastavak dijaloga, dodatne analize i eventualno prilagodbe kako bi krajnji rezultat bio učinkovit, pravedan i realno primjenjiv u različitim lokalnim kontekstima.

FAQ – najčešća pitanja koja korisnici postavljaju

1. Što je konkretno predmet tri zakona koja izazivaju raspravu?

   Radi se o prijedlozima zakona koji uređuju gradnju, prostorno uređenje i energetsku učinkovitost zgrada. Svrha je stvaranje okvira koji povezuje korištenje prostora, ubrzava izgradnju i potiče uštedu energije, uz jasniji nadzor javnog interesa i redukciju mogućih pogodovanja privatnim investitorima.

2. Koje su glavne kritike oporbe?

   U fokusu su tempo donošenja, nedovoljna transparentnost, i rizik da javni interes bude potisnut u korist brzih projekata ili interesa privatnih aktera. Politolozi i stručne zajednice pozivaju na temeljito javno savjetovanje i jasne, podastrte argumente za svaki korak reforme.

3. Što se mijenja za mlade i obitelji?

   Najvažnije prednosti su povećani kapacitet za priuštivo stanovanje, povoljniji uvjeti za kupnju ili izgradnju stambenih jedinica te veća sigurnost kroz planiranje koje uzima u obzir infrastrukturu i usluge poput škola i vrtića.

4. Kako javnost može doprinijeti procesu?

   Građani imaju mogućnost sudjelovanja kroz javna savjetovanja, podnošenje pisama i komentara te izražavanje mišljenja putem različitih platformi. Aktivna participacija građana može povećati transparentnost i pomoći u prepoznavanju i otklanjanju potencijalnih mana u prijedlozima.

5. Kakve posljedice možemo očekivati na tržište nekretnina?

   Predviđa se da bi ubrzani razvoj i jasniji okvir za priuštivo stanovanje mogli stabilizirati cijene i povećati dostupnost stanovanja, uz prudentne mjere za kontrolu potražnje i kvalitetu izgradnje. No istovremeno, brz tempo može izazvati kratkoročne fluktuacije i potrebe za dodatnim prilagodbama u urbanom planiranju.

6. Koji su rizici ako se zaustavi ili ubrza donošenje zakona?

   Ako se ubrzaju bez zadovoljavajuće pročišćenja, rizici su eventualne pogrešne odluke, oslabljen javni interes i mogućnosti za korupciju ili pogodovanje. Ako se zakašnje trajanje, postoji opasnost da potražnja za priuštivim stanovanjem raste, a resursi ostanu neiskorišteni ili premalo iskorišteni u planiranju i izgradnji.

Napomena: tekst je preformuliran i proširen s kontekstom, dodatnim primjerima i polazištima iz javne rasprave, uz cilj da pruži jasniji uvid u raznovrsne perspektive. Cjelokupni sadržaj zadržava analitički ton i ciljane informativne elemente, prilagođene mainstream publici portala Kriminal.info, s naglaskom na praktične posljedice politike na svakodnevni život građana i na sigurnu, transparentnu provedbu urbanističkih reformi.