Opasnost od ponavljanja: Određen pritvor zdravstvenom djelatniku

U novom slučaju koji potresa javnost u Osijeku, riječ opasnost od ponavljanja dobiva punu težinu. Sudac istrage Županijskog suda u Osijeku odredio je jednomjesečni istražni zatvor 46-godišnjem zdravstvenom djelatniku osječkog KBC-a. Tereti ga se za bludne radnje prema maloljetnicima i omogućavanje konzumiranja droge. Odluka je donesena kako bi se spriječilo ponavljanje kaznenog djela i utjecaj na svjedoke, a cijeli postupak otvara brojna pravna, etička i društvena pitanja.

Pozadina slučaja

Optužbe i razdoblje zbivanja

Prema optužnici DORH-a, osumnjičeni je u razdoblju od 2016. do 2019. u zdravstvenoj ustanovi u Osijeku zloupotrijebio svoj položaj. Četvero maloljetnih pacijenata navodno je, kako se sumnja, bio izložen neprimjerenim dodirima i riječi te im je davao drogu na konzumaciju. U međuvremenu, od 2018. do 2023. godine, sumnja se da je istu supstancu opskrbljivao i dvjema punoljetnim osobama, što dodatno komplicira optužbe za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama.

Uloga županijskog suda i pritvorski prijedlog

Tijekom ročišta održanog u utorak navečer, sudac istrage je prihvatio prijedlog tužiteljstva za određivanje istražnog zatvora. Glavni razlozi bili su opasnost od ponavljanja kaznenog djela i mogućnost da osumnjičenik utječe na svjedoke ili sakriva dokaze. Odluka se temelji na članku 123. Kaznenog zakona RH, koji propisuje mjere osiguranja u takvim okolnostima.

Pravna osnova za određivanje istražnog zatvora

Kazneni zakon i mjere osiguranja

Prema Kaznenom zakonu (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 98/19, 127/21), istražni zatvor je najstroža mjera osiguranja. SUDIJI omogućava da, kad postoje valjane indicije, spriječi bijeg, utjecaj na svjedoke te ponavljanje kaznenog djela. U praksi se pritvor određuje u oko 15-20 % svih kaznenih postupaka, a učestalost mu raste u predmetima s teškim kaznenim djelima – poput seksualnog iskorištavanja i zlouporabe položaja.

Opasnost od ponavljanja i utjecaja na svjedoke

“Opasnost od ponavljanja” ključni je argument za pronalaženje ravnoteže između zaštite javnog interesa i prava na slobodu. U ovom slučaju, smatra se da bi puštanje osumnjičenika na slobodu povećalo rizik daljnjeg zlostavljanja i davanja droga novim žrtvama. Osim toga, postoji bojazan da bi mogao zastrašiti ili ometati maloljetne svjedoke te sugrađane koji znaju ključne detalje događaja.

Kontekst i statistike

Pritvori u kaznenim predmetima u Hrvatskoj

Prema posljednjim podacima Ministarstva pravosuđa, krajem 2023. u istražnom zatvoru nalazilo se oko 1.200 optuženika. Od tog broja, 25 % bilo je pritvoreno zbog kaznenih djela protiv spolne slobode i integriteta, uključujući bludne radnje nad maloljetnicima. Statistički podaci pokazuju da se broj takvih pritvora povećao za 8 % u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na strožu primjenu mjera osiguranja u osjetljivim predmetima.

Zlouporaba položaja i današnje brojke

U 2022. zabilježeno je 1.146 kaznenih djela protiv službene dužnosti i zlouporabe položaja, prema izvještaju Državnog odvjetništva. Od toga, 17 % odnosi se na djelatnike u zdravstvenom sustavu koji su optuženi za nepravilnosti ili zločine. Ovaj slučaj dodatno baca svjetlo na potrebu stalnog nadzora i unutarnje kontrole unutar bolnica i domova zdravlja.

Posljedice za zdravstveni sustav i pacijente

Reakcija KBC Osijek i zaštita pacijenata

Ravnateljstvo KBC-a Osijek odmah je priopćilo kako surađuje sa svim nadležnim institucijama te da je, po saznanju o optužbama, suspendiralo zdravstvenog djelatnika. Također su pokrenuli unutarnji nadzor, provjeravajući medicinske kartone i izjave pacijenata od 2016. nadalje. Cilj je jasno – zaštititi prava žrtava i spriječiti ponavljanje sličnih incidenata.

Etika u medicini i prevencija

Medicinski etički kodeks jasno propisuje obvezu zaštite maloljetnika i ranjivih skupina. Primjeri iz prakse pokazuju da bolnice u Njemačkoj i Švedskoj imaju posebno educirane timove za psihosocijalnu podršku i stalne treninge o granicama ponašanja prema pacijentima. Uvođenjem sličnih mjera, poput video-nadzora u ordinacijama i redovitih etičkih radionica, osnažuje se sigurnost i povjerenje bolesnika.

Prednosti i nedostaci pritvora kao mjere

Prednosti

Sprječavanje ponavljanja kaznenog djela: istražni zatvor efikasno udaljava osumnjičenog iz društva.
Zaštita svjedoka: maloljetnici i ostali svjedoci štite se od mogućeg zastrašivanja.
Gospodarska i društvena poruka: pokazuje da pravosudni sustav reagira promptno na ozbiljna kaznena djela.

Nedostaci

Ograničenje prava na slobodu: pritvor je krajnja mjera i smije se primjenjivati samo kad nema blažih alternativa.
Rizik zlouporabe: pri pogrešnoj procjeni može doći do nepotrebnog sramoćenja ili dužeg zadržavanja nedužnih osoba.
Opterećenje sustava: rast broja pritvorenika generira dodatne troškove za državu i usporava tijek drugih kaznenih postupaka.

Preporuke i daljnji koraci

Jačanje nadzora i edukacija

Stručnjaci ističu kako je ključ prevencije kontinuirana edukacija zdravstvenog osoblja o etici i granicama postupanju. Preporuka je uvesti obavezne godišnje treninge, certificirane od Ministarstva zdravstva, s naglaskom na prepoznavanje znakova zlostavljanja i zlouporabe droga.

Suradnja institucija i transparentnost

Učinkovit odgovor zahtijeva blisku suradnju bolnica, policije, Centara za socijalnu skrb i DORH-a. Transparentni protok informacija te uspostava zajedničkog informacijskog sustava omogućili bi bržu reakciju i bolje zaštitili najranjivije skupine. Takav model uspješno funkcionira u nekim europskim zemljama, gdje policija i zdravstvene ustanove redovito razmjenjuju anonymizirane podatke o incidentima.

Zaključak

Odluka o određivanju pritvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela te zaštite svjedoka u slučaju zdravstvenog djelatnika iz Osijeka podiže pitanje odgovornosti, etike i učinkovitosti pravosudnog sustava. Dok stručnjaci ukazuju na prednosti ove mjere, ne smijemo zanemariti niti izazove vezane uz poštivanje građanskih sloboda i resurse sustava. Jasna je poruka: pravda mora biti brza, ali i pravedna, uz stalno unaprjeđenje preventivnih mehanizama i suradnje svih dionika.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što znači pojam “opasnost od ponavljanja”?
To je zakonski kriterij kojim se procjenjuje mogućnost da osumnjičenik ponovi kazneno djelo ako ostane na slobodi. Sudac pritom analizira težinu djela, motivaciju i prethodnu kriminalnu prošlost.
Koliko dugo može trajati istražni zatvor?
Istražni zatvor najdulje može trajati do okončanja istrage, ali ne duže od ročišta na kojem se odlučuje o glavnoj raspravi. U praksi to znači nekoliko mjeseci, ovisno o složenosti predmeta.
Može li se protiv odluke o pritvoru žaliti?
Da, obrana ima pravo uložiti žalbu na odluku o pritvoru. Županijski sud potom odlučuje o žalbi u roku od tri dana.
Kako se štite maloljetni svjedoci?
Primjenjuju se mjere poput saslušanja izvan redovnog sudskog postupka, uz prisustvo socijalnog radnika i psihologa, te anonimnost njihovih podataka u zapisnicima.
Koje sankcije prijete ako se dokaže neovlaštena proizvodnja i promet drogama?
Prema Kaznenom zakonu, za proizvodnju i promet opojnih droga propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, ovisno o količini i vrsti droge.

Za najnovije informacije o kriminalnim događajima i pravosudnim odlukama pratite Kriminal.info – vaš izvor vjerodostojnih i ažurnih kriminalističkih informacija.