Online opasnosti za mlade: Svako četvrto dijete u Hrvatskoj prima…

Uvod

U današnje vrijeme tehnologije, digitalni svijet postao je sastavni dio života svakog djeteta, no istovremeno otkriva i tamnu stranu – prijetnje koje donosi internet. Posebno zabrinjava podatak da čak 82 posto djece od 10 do 16 godina posjeduje vlastiti mobitel za pristup internetu, a gotovo četvrtina njih već je primila seksualne poruke na digitalnim platformama. Takvi su rezultati najnovijeg istraživanja „Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj“ koje je provedeno u okviru projekta EU Kids online. Ovaj članak duboko analizira porast ovakvih opasnosti, otkriva ključne faktore i pruža smjernice za roditelje i stručnjake u zaštiti djece u digitalnom okruženju.

Svijet digitalnih izazova: seksualne poruke i prijetnje na internetu

Statistika i trendovi u Hrvatskoj

Prema najnovijem istraživanju, gotovo 25% djece od 10 do 16 godina tijekom prošle godine primilo je seksualne poruke putem interneta, uključujući glasovno, tekstualno ili vizualno (slike, fotografije, videozapise). Za usporedbu, podatak iz 2017. godine ukazivao je na oko 8% djece koja su bila izložena online seksualnom sadržaju. Ovo predstavlja značajan porast od gotovo 300 posto unutar pet godina, što govori o sve većoj prisutnosti i dostupnosti takvog sadržaja mladoj populaciji.

Razina ove izloženosti jednaka je i kod djevojčica i kod dječaka, što ukazuje na široko rasprostranjenu pojavu, bez obzira na spol. Štoviše, najzabrinjavajuće je to što je svako treće dijete, koje je primilo seksualnu poruku, došlo u kontakt s osobom koju uopće ne poznaje, što povećava rizik od različitih oblika zlostavljanja i manipulacije u virtualnom svijetu.

Dob, učestalost i vrste poruka

Podaci pokazuju da su najčešće dobi u kojima djeca primaju takve poruke: 14, 15 i 16 godina. Primjerice, 16% djece u dobi od 11 godina primilo je spolne ili seksualne sadržaje, dok je čak 40% adolescente od 16 godina bilo izloženo takvom sadržaju u posljednjih godinu dana. Učestalost je iznimno velika – gotovo svaki treći mladistvenik u tom razdoblju suočio se s neprikladnim sadržajem ili porukama, što ukazuje na urgentnu potrebu za preventivnim mjerama.

Vrste poruka su najraznovrsnije i uključuju glasovne poruke, slike, videozapise, čak i prijare poput pornografskih sadržaja ili nasilnih scena. Pritom, istraživanje je utvrdilo da se takve poruke najčešće primaju putem društvenih mreža, chata ili aplikacija za razmjenu poruka, gdje djeca često nemaju dovoljno znanja ili sigurnosnih mjera za zaštitu.

Sigurnost i emocionalni izazovi na internetu

Dječja percepcija sigurnosti na internetu

Iako se većina djece u Hrvatskoj osjeća sigurno na internetu, istina je da se često susreću s uznemirujućim iskustvima. Četvrtina njih navodi da im je lakše biti autentični putem digitalnih platformi nego s ljudima u stvarnom životu. Međutim, podsjetimo, sigurnost i zaštita nisu samo osjećaji – mnogi od njih doživljavaju najteže momente upravo u digitalnom okruženju.

Prema istraživanju, 27% djece u dobi od 10 do 16 godina jednom mjesečno ili češće doživi neku situaciju koja ih uzruja, uznemiri ili ih dovede u osjećaj nelagode na internetu. U većim su razmjerima to djeca od 16 godina (31%), dok je najmanje takvih iskustava kod najmlađe skupine od 10 godina (11%).

Vrste neprimjerenog sadržaja i oblik nasilja

Djeca često nailaze na sadržaje koji su za njihov razvoj i psihičko zdravlje izrazito štetni. To uključuje sadržaje vezane za teorije zavjere, ekstremnu mršavost, poremećaje hranjenja, samoozljeđivanje, pornografiju te krvave i nasilne scene. Često su prisutni i rasprave o ekstremnom mršavljenju, koje mogu potaknuti poremećaje u prehrani i poremećaje samopouzdanja kod mladih. Posebno zabrinjava činjenica da takvi sadržaji nemaju spolne razlike – djevojčice najčešće javlja izloženost ekstremnoj mršavosti, dok dječaci češće nailaze na pornografiju.

Utjecaj umjetne inteligencije i digitalne tehnologije

Upotreba AI-a kod djece

Detalji istraživanja otkrivaju alarmantne trendove u korištenju generativne umjetne inteligencije od strane djece. Čak 21% mladih ne koristi AI alate u posljednjih mjesec dana, no oni ga koriste za pisanje esejā, priča ili za dobivanje savjeta o zdravlju i brigama. Ona što je zabrinjavajuće jest to da gotovo svako treće dijete koristi AI za razgovor i dobivanje savjeta o svojem fizičkom ili emocionalnom zdravlju.

Posebno su zabrinjavaći dječaci koji češće od djevojčica kreiraju deepfake sadržaje putem AI-ja, što dodatno ističe potrebu za edukacijom i zaštitnim mjerama u digitalnom prostoru.

Uloga roditelja i škole

Istraživanje jasno pokazuje da je uloga roditelja i obrazovnih ustanova ključna u zaštiti djece od online prijetnji. Nažalost, gotovo 46% roditelja nikada ne razgovara s djecom o njihovim pogreškama ili iskustvima na internetu, a većina ne koristi tehničke mjere zaštite poput softverskih blokada ili filtriranja sadržaja. To ostavlja djecu sama na milost i nemilost digitalnih izazova.

Preporuke su da se roditelji aktivnije uključe u digitalnu pismenost djece, razgovaraju s njima o opasnostima i propituju njihove online aktivnosti. U isto vrijeme, škole bi trebale sustavno provoditi edukcije o sigurnosti na internetu i cyberbullyingu.

Zaključak

Novo istraživanje jasno stavlja do znanja da su online prijetnje i praksa primanja seksualnih poruka sve prisutniji aspekt življenja djece u Hrvatskoj. Porast tog fenomena zahtijeva hitne i koordinirane mjere od strane države, školskog sustava i roditelja. Ključni su faktori edukacija, preventivne kampanje i tehnološki alati zaštite, ali i otvoren i iskren razgovor roditelja s djecom. Digitalna sigurnost i emocionalno zdravlje mladih moraju ostati prioriteti u borbi za sigurnije i zdravije digitalno okruženje.

Često postavljena pitanja (FAQ)

1. Kako prepoznati da mi dijete prima seksualne poruke online?

   Najčešći znakovi su promjena u ponašanju, povlačenje, tajnovitost ili nedostatak komunikacije. Također, ako primijetite neočekivane poruke, slike ili videozapise, moguće je da se vaše dijete susreće s takvim sadržajem.

2. Koje su najčešće platforme na kojima djeca primaju takve poruke?

   Najčešće platforme su Messenger, WhatsApp, TikTok i Instagram, ali i razne aplikacije za razmjenu poruka koje omogućavaju anonimnost i lako skrivaju sadržaj.

3. Kako zaštititi svoju djecu od online seksualnih poruka?
   • Razgovarajte s djecom o opasnostima i postavite jasne granice
   • Koristite dječje verzije aplikacija s kontrolom sadržaja
   • Postavite roditeljske kontrole i filtere na uređajima
   • Učite ih kako ignorirati i blokirati neprimjerene kontakte
   • Uključite se aktivno u njihovu online prisutnost i edukaciju
4. Koje su posljedice za djecu koja su izložena seksualnim porukama?

   Posljedice mogu biti emocionalne, psihološke, pa i razvojne. Često se javljaju poremećaji u samopouzdanju, anksioznost, depresija, poremećaji u ponašanju i poteškoće s razvojem zdravog emocionalnog odnosa.

5. Postoje li zakonske mjere i zaštita od online seksualnih zlostavljanja?

   Da, u Hrvatskoj postoje zakoni koji štite od online zlostavljanja, uključujući Zakone o zaštiti od digitalnog zlostavljanja i kaznena djela poput pornografije djece ili izazivanja spolnih iskorištavanja. No, potrebna je kontinuirana edukacija i podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja takvih slučajeva.