Rasprava o porukama i poimanjima antifašizma, ustaštva i prošlosti Hrvatske odigrala se nedavno na okruglom stolu u Hrvatskom saboru, pod nazivom “Ustaštvo nema ‘ali’”.
Ovaj skup organizirale su zastupnice Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković, a sudjelovali su brojni stručnjaci, povjesničari, političari te predstavnici različitih političkih opcija. Cilj sastanka bio je osvježiti debatnu atmosferu, proniknuti u aktualne izazove vezane uz interpretaciju hrvatske prošlosti i razjasniti opasnosti od njihovog manipuliranja u političke svrhe.
U uvodnim izlaganjima isticalo se da je, od nedavnih događanja od Thompsonovog koncerta do zabrana kulturnih manifestacija, do medijskih komentara o antifašističkom prosvjedu i njihovih interpretacija, hrvatsko društvo sve više podložno pojavi fašističkih tendencija. Ključno je, prema učesnicima, promišljati o tome kako osigurati da se te teme tretiraju u skladu s putem europskog angažmana prema antifašizmu i europskim vrijednostima.
Suđenje prošlosti i suvremene opasnosti od ustaštva u Hrvatskoj
Mrak Taritaš, zastupnica i članica stranke Glas, istaknula je da je od Thompsonovog koncerta ljetos u Zagrebu do zabrana kulturnih događaja, pa sve do izjava čelnika HDZ-a u vezi s nedjeljnim antifašističkim prosvjedom, društvo postalo plodno tlo za širenje fašističkih ideja. Dodala je kako je ovakvo stanje porazno za Hrvatsku i njezine europske težnje, te da je potrebno jasno osuditi sve oblike ustaške ikonografije i govora mržnje.
U diskusiji je istaknuto da su takvi izazovi izazvali zabrinutost kod građana i međunarodnih promatrača zbog porasta desničarskih ekstremističkih skupina, koji prenose poruke pod izlikom patriotizma. Članovi su istakli kako je važno razlikovati legitiman patriotizam od fašističkih i nacističkih simbola.
Kako se postoji opasnost od revizionizma i glorifikacije prošlosti?
Professor Hrvoje Klasić naglasio je da je važno osuditi svaki oblik relativiziranja ustaškog režima kojeg je, tvrdi, država neki puta koristila za političke svrhe. Navodi da je poruka “Za dom spremni” četnički pozdrav i da jedino ispravno razumijevanje povijesti omogućava njezino jasno osuđivanje.
U istom smjeru, profesor Dražen Lalić upozorio je na opasnost od učenika i mladih koji u nedostatku adekvatnog obrazovanja mogu posegnuti za porukama koje promoviraju netoleranciju i mržnju. Istaknuo je da je obrazovanje ključni alat u prevenciji radikalizacije i zaštiti od manipulacije prošlošću.
Važnost jasne definicije i osude ustaštva u suvremenoj Hrvatskoj
Vesna Pusić, bivša političarka i predsjednica HAZU-a, naglasila je da je od presudne važnosti osuditi, a nikako relativizirati ustaški režim kao dio hrvatske povijesti. Poručila je da bi javni diskurs trebao biti jasniji i da su, posebno u društvima s traumama, često prisutne podjele koje otežavaju prevladavanje prošlosti.
Dodala je kako je svaki pokušaj minimiziranja ili opravdavanja ustaštva opasan za stabilnost društva i da se takve pojave mogu prepoznati kroz porast govora mržnje, vandalizma i ustaških simbola na javnim mjestima.
Kako edukacija može prevenirati slične fenomene?
Urednici i edukatori trebali bi fokusirati programe obrazovanja na istinu, razjašnjavanje mitova te uvođenje povijesnih činjenica koje su ključne za svakog građanina. Primjerice, korištenje digitalnih platformi i multimedijskih sadržaja može pomoći u boljem razumijevanju povijesnih događaja.
Posebne teme i izazovi suvremene hrvatske politike i društva
Razgovor je također obuhvatio široki spektar tema, od sigurnosnih izazova do medijskog diskursa. Posebna pažnja posvećena je stanju javnog prostora i dostupnosti informacija koje oblikuju društvene stavove te izazivaju podjele. Učesnici su naglasili da je stvaranje otvorenog i tolerantan društvenog prostora od iznimne važnosti za budućnost Hrvatske.
Kako se nositi s prošlošću u demokratskom društvu?
Stručnjaci su predložili različite pristupe, od edukacijskih kampanja do jačanja pravnog okvira za sankcioniranje govora mržnje. Također, potrebno je istaknuti da je kritičko promišljanje povijesti ključno za razvoj zdrave demokracije.
Zaključak: Borba protiv fašizma i ustaštva kao prioritet
U 2026. godini, Hrvatska se suočava s izazovima koji zahtijevaju odlučnu i jasnu podršku antifašizmu i saving uniformama s prošlosti. Jasna poruka sa skupa je da u Hrvatskoj nema prostora za fašiste i rehabilitare ustaškog režima, a društvo mora promicati toleranciju, obrazovanje i kontinuitet borbe za demokraciju.
Na kraju, važno je naglasiti da je borba s prošlošću vladajuće strukture neprestana — ona se mora graditi na osnovama istine, pravde i odgovornosti, a svih aktera moraju voditi želja za zdravim, stabilnim i tolerantnim društvom.
Najčešća pitanja o ustaštvu i antifašizmu u Hrvatskoj
- Zašto je važno osuditi ustaški režim? Osuđivanje ustaškog režima ključno je za očuvanje povijesne istine i sprečavanje glorifikacije fašističkih ideja koje mogu ugroziti demokraciju.
- Kako edukacija pomaže u prevenciji radikalnih ideologija? Edukacija putem obrazovnih programa i medija omogućava građanima bolje razumijevanje povijesti, čime se smanjuje prostor za manipulaciju i dezinformacije.
- Kakve su posljedice relativiziranja ustaštva u društvu? Relativiziranje vodi do povećanja govora mržnje, vandalizma i socijalnih podjela koje mogu narušiti stabilnost društva i potaknuti nasilje.
- Koje su ključne teme na aktualnim raspravama o prošlosti Hrvatske? Glavne teme uključuju slavljenje ustaštva, rehabilitaciju fašističkih simbola, ulogu povijesti u obrazovanju te utjecaj političkih ideologija na društveni prostor.
- Kako društvo može aktivno sudjelovati u borbi protiv fašizma? Preko edukacija, javnih debata, osude govora mržnje i promoviranja povijesne istine, svi mogu doprinijeti zdravijem i tolerantnijem društvu.
Leave a Comment