Odbačena kaznena prijava protiv bivše Uprave Jadrolinije: Analiza…

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci službeno je odbacilo kaznenu prijavu podnesenu protiv bivšeg predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Sopte i troje drugih rukovoditelja, koju je podnio Sindikat pomoraca Hrvatske. Prijava ih je teretila za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti u vezi s tragedijom u Malom Lošinju iz kolovoza 2024., kada su smrtno stradala trojica pomoraca na trajektu “Lastovo”. Ova odluka, objavljena početkom 2025., izazvala je brojne reakcije u pomorskoj zajednici i postavila pitanja o odgovornosti u slučajevima pomorskih nesreća.

Pozadina slučaja: Tragedija trajekta Lastovo

Dana 11. kolovoza 2024. oko 15 sati, u luci Malog Lošinja dogodila se teška nesreća na trajektu “Lastovo” u vlasništvu Jadrolinije. Tijekom radova na brodu, podignuta ukrcajna rampa nije bila propisno osigurana zabravnim klinovima, što je dovelo do pogibije trojice članova posade: Boška Kostovića, Marka Topića i Denisa Šarića. Incidenat je odmah privukao pažnju medija i javnosti, potaknuvši istrage kako od strane pomorskih vlasti, tako i od državnog odvjetništva.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je 3. veljače 2025. izvješće o izvidima pomorskih prekršaja, ukazujući na propuste u sigurnosnim procedurama. Izvješće je temeljilo na neovisnoj istazi i predložilo pokretanje prekršajnog postupka protiv Jadrolinije, odgovornih osoba u tvrtki i zapovjednika broda. Ovo je postavilo temelj za daljnje pravne postupke, uključujući i kaznenu prijavu koju je podnio Sindikat pomoraca Hrvatske.

Kaznena prijava i njezino odbacivanje

Sindikat pomoraca Hrvatske podnio je kaznenu prijavu protiv Davida Sopte, Ane Klarić (izvršne direktorice ljudskih resursa), Ognjena Koludrovića (rukovoditelja Službe za upravljanje pomorskim kadrovima) i Ante Kosovića (rukovoditelja Službe pomorske sigurnosti). Teretili su ih za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, tvrdeći da su njihovi propusti u upravljanju sigurnošću doprinijeli tragediji.

Međutim, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci odbacilo je prijavu u svojoj odluci, navodeći kako provedena istraga nije utvrdila osnovanu sumnju za kaznenu odgovornost optuženih. Umjesto toga, odgovornost je preusmjerena na članove brodske posade – zapovjednika, prvog časnika palube i vođu palube – za koje se smatra da su izravno odgovorni za propuste tijekom radova. Tužiteljstvo je istaknulo da postupci optuženih iz Uprave eventualno mogu biti razmatrani u okviru prekršajne odgovornosti, ali ne i kaznene, jer nisu u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s nesrećom.

Implikacije odluke za pomorsku sigurnost

Ova odluka ima značajne implikacije za shvaćanje odgovornosti u pomorskom sektoru. S jedne strane, naglašava važnost izravne odgovornosti posade tijekom operacija na brodu, što je u skladu s međunarodnim pomorskim propisima kao što su SOLAS (Sigurnost života na moru) konvencija. S druge strane, otvara pitanje koliko uprave brodarskih kompanija mogu biti odgovorne za sistemske propuste u sigurnosti.

Prema podacima Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA), incidenti poput ovog često ukazuju na dubije probleme u kulturi sigurnosti unutar kompanija. U Hrvatskoj, statistike Pomorskog odjela Ministerstva mora pokazuju da se broj ozbiljnih pomorskih nesreća smanjio za 15% u posljednjih 5 godina, ali istovremeno, slučajevi poput Lastova podsjećaju na potrebu za kontinuiranim poboljšanjima.

Reakcije zainteresiranih strana

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan izrazio je razočaranje odlukom, opisavši je kao “tužnu, ali očekivanu”. Melvan je naglasio da je zabrinjavajuće kako se pomorce tereti kazneno, dok se rukovoditelji tvrtke suočavaju samo s prekršajnom odgovornošću. Ovo, prema njemu, stvara neravnotežu u pravnom sustavu i može imati negativan utjecaj na moral pomoraca.

S druge strane, predstavnici Jadrolinije istaknuli su da poštuju odluku državnog odvjetništva i da će nastaviti surađivati u prekršajnom postupku. Naglasili su kako kompanija uložila značajna sredstva u poboljšanje sigurnosnih procedura nakon incidenta, uključujući obuke za posadu i reviziju operativnih protokola.

Pravni i temporalni kontekst

Odluka državnog odvjetništva dolazi u vrijeme kada Hrvatska provodi reforme u pomorskom sektoru, dijelom potaknute EU direktivama o sigurnosti na moru. Temporalno, slučaj se odvija unutar šireg razdoblja povećane pažnje na radnička prava i sigurnost u pomorstvu, posebno nakon sličnih incidenta u mediteranskom regionu.

U rujnu 2024., Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci podiglo je optužnicu protiv trojice pomoraca s broda Lastovo – zapovjednika, prvog časnika palube i vođe palube – tereteći ih za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. Optužnica se temelji na navodima da su postuptili protivno propisima o sigurnosti i pravilima struke, svjesno ugrožavajući živote posade. Ovo paralelno djelovanje pravnih tijela ilustrira složenost raspodjele odgovornosti u takvim slučajevima.

Statistike i usporedbe s drugim slučajevima

Prema podacima Medunarodne pomorske organizacije (IMO), globalno, oko 80% pomorskih nesreća posljedica je ljudske pogreške, dok samo 20% može biti pripisano tehničkim kvarovima ili vanjskim čimbenicima. U Hrvatskoj, analize Pomorskog fakulteta u Rijeci pokazuju da su propusti u komunikaciji i nepoštivanje procedura česti uzroci incidenta.

Usporedbe s drugim slučajevima, poput nesreće trajekta u Grčkoj 2023. godine, gdje je također došlo do sličnih optužbi protiv uprave i posade, pokazuju da pravni ishodi variraju ovisno o nacionalnim zakonima i dokazima. Na primjer, u grčkom slučaju, uprava je konačno snosila veću odgovornost zbog sustavnih propusta, što naglašava važnost konteksta u donošenju odluka.

Zaključak: Pouke za budućnost

Odbačena kaznena prijava protiv bivše Uprave Jadrolinije ističe potrebu za jasnijim definiranjem odgovornosti u pomorskom sektoru. Dok se odgovornost za izravne propuste tijekom radova pripisuje posadi, sustavni propusti uprave i dalje zahtijevaju pažnju kroz prekršajne i upravne mehanizme. Ovo bi trebalo poslužiti kao poticaj za jačanje sigurnosne kulture, bolje obuke i strožu provedbu propisa kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.

Za pomorce, ovaj slučaj podsjeća na važnost pridržavanja sigurnosnih procedura, dok za uprave kompanija naglašava ulogu u osiguravanju odgovarajućih resursa i nadzora. Kako Hrvatska nastavlja svoj razvoj u pomorstvu, ovakvi incidenti trebali bi biti katalizator za pozitivne promjene, a ne samo izvor pravnih sporova.

Često postavljena pitanja (FAQ)

Zašto je kaznena prijava odbačena?
Kaznena prijava je odbačena jer državno odvjetništvo nije utvrdilo osnovanu sumnju da su optuženi iz Uprave Jadrolinije izravno odgovorni za nesreću. Umjesto toga, odgovornost je pripisana članovima posade koji su bili izravno uključeni u radove.

Kakve su implikacije ove odluke za pomorsku sigurnost u Hrvatskoj?
Odluka naglašava važnost izravne odgovornosti posade, ali istovremeno otvara raspravu o sistemskoj odgovornosti uprava. To mo potaknuti bolje sigurnosne prakse i reforme u sektoru.

Je li ovo uobičajen ishod u sličnim slučajevima?
Ishodi variraju ovisno o dokazima i nacionalnim zakonima. U nekim slučajevima, uprave snose veću odgovornost, ali ovdje je prioritet dan izravnim akterima na licu mjesta.

Kakve su kaznene posljedice za optužene pomorce?
Optuženi pomorci suočavaju se s optužnicom za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, što može dovesti do zatvorskih kazni ako budu proglašeni krivima. Kazne ovise o konačnoj presudi suda.

Hoće li Jadrolinija nastaviti s prekršajnim postupkom?
Da, prekršajni postupak protiv Jadrolinije i odgovornih osoba nastavit će se temeljem izvješća Ministerstva mora, prometa i infrastrukture, što može rezultirati novčanim kaznama ili drugim administrativnim mjerama.

Kako se ova odluka uklapa u europske standarde pomorske sigurnosti?
Odluka je u skladu s naglaskom na individualnu odgovornost, ali ističe potrebu za uskladivošću s EU propisima koji zahvaćaju i sustavnu odgovornost kompanija, poput Direktive o pomorskoj sigurnosti.