U Hrvatskoj, problem obiteljskog nasilja i femicida odavno je prerastao granice privatnosti i postao društvena tema koja zahtijeva hitnu i sustavnu intervenciju. Svaka godina donosi brze statistike, poražavajuće priče i podizanje glasova onih kojima je sustav često okrenut leđa. Upravo o tome s pravom govore mnogi aktivisti, analitičari i glumci poput Lade Bonacci, koji otvoreno progovaraju o toj tabu temi kroz kazališne predstave i javne nastupe. No, koliko smo zapravo svjesni stvarnog obima problema i što možemo učiniti da se stvari promijene? Ovaj članak želi detaljno razjasniti situaciju, osvrnuti se na statistike i prikazati cjelovitu sliku stanja obiteljskog nasilja i femicida u Hrvatskoj, oslanjajući se na najnovije podatke i primjere iz prakse.
Koje su dimenzije problema obiteljskog nasilja u Hrvatskoj?
Stope i statistike – koliko je zaista ozbiljna situacija?
Nažalost, podaci o obiteljskom nasilju u Hrvatskoj često su alarmantni. Prema najnovijim izvještajima Ministarstva unutarnjih poslova, godišnje se zabilježi između 10.000 i 15.000 slučajeva prijavljenog nasilja u obitelji. To su samo oni slučajevi koji su dospjeli do policije ili sudskog sustava, što znači da je stvarni broj mnogostruko veći. Statistički podaci pokazuju da se u Hrvatskoj, nažalost, događa gotovo jedan slučaj femicida svakih nekoliko mjeseci, često s tragičnim ishodom koji potresa cijelu zajednicu.
Posebno zabrinjavajuće je što žrtve, najčešće žene, rijetko prijavljuju nasilje zbog straha, stigmatizacije ili ekonomske ovisnosti. Čak 70% osoba koje trpe nasilje ne prijavljuju slučajeve, što ostavlja ogroman prostor za unapređenje sustava zaštite i prevencije.
Obiteljsko nasilje i femicid kao društveni problem
Obiteljsko nasilje nije samo privatni problem – ono je odraz dubljih društvenih struktura i kulture patrijarhata. U Hrvatskoj, gdje tradicionalni stavovi o ulogama muškarca i žene i dalje vladaju, žene često ostaju u ciklusu nasilja zbog straha, oskudnosti podrške ili financijske ovisnosti. Femicid, odnosno ubojstvo žene od strane partnera ili bivšeg partnera, najteži je oblik nasilja i tragično podsjeća na potpunu dezintegraciju zaštite i odgovornosti društva.
Statistika kaže da je u Hrvatskoj zabilježeno više od 50 femicida u posljednjih deset godina. Ti slučajevi često uključuju psihičko, fizičko i seksualno zlostavljanje, a neki završe tragično – smrtnim ishodom. Često su ti ubojice bivši supružnici ili partneri, a pozadina je prepunena poviješću zlostavljanja.
Sustav zaštite – koliko je učinkovit?
Prijava i intervencija – gdje smo danas?
Sustav zaštite od obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, iako kemijski i zakonski uspostavljen, još uvijek se suočava s brojnim izazovima. Inspektori, policija, centri za socijalnu skrb i pravosudni sustav imaju zakonske alate za interveniranje, no njihova praksa često je nepovoljna, predivlja ili usporena. Često se događa da žrtve ne osjećaju sigurnost ili povjerenje u sustav, zbog čega odustaju od prijava.
Primjerice, u protekloj godini zabilježeno je više od 1500 situacija kada su žrtvama izdani zaštitni nalog. No, u samo 10% slučajeva to je rezultiralo stvarnom zaštitom, jer zlostavljači često krše sudske zabrane, a sustav nema dovoljno resursa za stalni nadzor i provedbu.
Što nam govori statistika o sudskim odlukama?
U posljednjih pet godina, kazne za obiteljsko nasilje najčešće su uključivale uvjetne zatvorske kazne ili uvjetne zabrane pristupa. Statistika pokazuje da je povratak nasilnika u obitelj izazvao novi val problema i tragičnih slučajeva. Čak i kada su donesene pravomoćne presude, mnogi slučajevi završavaju podacima o neučinkovitosti sustava koji ne osigurava dugotrajnju zaštitu žrtvama.
Ulazimo u psihu patriarchata – kako prevladati korijen problema?
Patrijarhat i njegova uloza u perpetuiranju nasilja
U srcu problema nalazi se duboko ukorijenjena kultura patrijarhata, koja perpetuira uvjerenje da su muškarci vlasnici, a žene njihovi podčinjenici. Takav društveni okvir gotovo svakodnevno nametne uvjerenje kako je nasilje – bilo fizičko ili psihičko – “samo dio odnosa”, ili “prirodna konsekvenca” muško-ženskih odnosa. Takve uvjerenosti izazivaju odgoj, obrazovanje i mediji, koji često marginaliziraju rodnu ravnopravnost.
Primjerice, u brojnim slučajevima femicida, istraživanja su pokazala da su nasilnici odrastali u okruženjima u kojima je nasilje bilo normalizirano i odobravao se kao “muška stvar”. S druge strane, žrtve češće ostaju u odnosima zbog osjećaja krivnje, vlastite odgovornosti ili straha od stigmatizacije.
Kako promijeniti ponašanje i društvene norme?
- Obrazovne kampanje koje ciljaju mlade i odrasle
- Promicanje rodne ravnopravnosti kroz medije i javne debate
- Osnaživanje ženskih udruga i podrška žrtvama
- Jačanje preventivnih programa u školama
- Razvijanje sustava brze i učinkovite zaštite žrtava nasilja
Upravo te društvene promjene mogu doprinijeti smanjenju stope femicida i obiteljskog nasilja, ali treba vremena, dosljednosti i snažnih političkih i društvenih volja za njihovu provedbu.
Može li se izboriti s problemom? Prednosti i izazovi
Plusovi – što već uspijevamo napraviti?
- Postoje zakonski okviri koji štite žrtve, poput Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
- Udruga za ljudska prava i ženska prava aktivno rade na edukacijama i pravnoj podršci
- Svijest o važnosti prevencije i ranog interveniranja sve više raste
- U medijima se sve češće javno progovara o problemima nasilja
Mane i prepreke – što nas koči?
- Nedostatak resursa i osoblja u centrima za socijalnu skrb
- Gotovo streak i duljenje sudskih postupaka
- Stigma i sram kod žrtvi koje se boje osude ili gubitka djece
- Nedovoljna edukacija policije i pravosuđa o rodno zasnovanom nasilju
- Potiskivanje problema od strane društva i medija
Kako zaštititi žrtvu i spriječiti femicid?
Kao društvo, moramo napraviti korak više – u svakom segmentu. To podrazumijeva osiguranje zakonskih, financijskih i edukacijskih mjera koje će spriječiti tragediju. Uključiti civilno društvo, policiju i državne institucije u zajedničku suradnju koja će žrtvama pružiti sigurnost, a nasilnicima postaviti granice.
Primjeri dobre prakse uključuju programske centre za žene, krizne telefone, program edukacije policajaca i sudaca za prepoznavanje i postupanje u slučajevima obiteljskog nasilja, te pravne savjete i sigurne kuće gdje žrtve mogu ostati dok se situacija ne razriješi. Potrebno je osnažiti sustav i učiniti ga jednostavnim, transparentnim i efikasnim za svakog tko se nađe u opasnosti.
Zaključak
Obiteljsko nasilje i femicid u Hrvatskoj nisu samo problemi marginalnih skupina ili pojedinaca. To su odraz društvenih neravnoteža, dubokih predrasuda i neispunjenih obaveza sustava prema građanima. Sada je vrijeme da zajednički djelujemo, da svatko od nas preuzme odgovornost i osnaži one koji trpe, a pravdu učini dostupnom i učinkovitim. Promjena će doći tek kad svi zajedno budemo spremni progovoriti, poduprijeti i zahtijevati bolju zaštitu i pravdu za žene i sve žrtve nasilja.
Najčešće postavljana pitanja (FAQ)
Kako znam da trpim obiteljsko nasilje?
Glavni znakovi uključuju osjećaj straha, fizičke ozljede, emocionalnu manipulaciju, izolaciju od prijatelja i obitelji, te osjećaj da nemate kontrolu nad svojim životom. Ako se prepoznajete u tome, važno je potražiti podršku od stručnjaka ili sigurnosnih službi.
Koje su zakonske mjere zaštite kod obiteljskog nasilja?
Najvažnija je zaštitna mjera – zabrana viđanja, kontakata ili približavanja žrtvi, koja se izdaje od strane sudova. Također, žrtve mogu zatražiti privremeni ili trajni sigurnosni smještaj u sigurnim kućama, a postoje i mehanizmi za hitno uklanjanje nasilnika iz doma.
Što mogu učiniti ako znam za slučaj nasilja?
Prijavite ga nadležnim institucijama – policiji ili centrima za socijalnu skrb. Također, možete pružiti emocionalnu podršku žrtvi i potaknuti je da potraži stručnu pomoć. Uključivanje stručnjaka je najvažnije za pravovremenu reakciju i zaštitu žrtve.
Koliko su učinkovite kazne za nasilnike?
Kazne variraju, ali često su nedostatne ili neopredijeljene. Trebalo bi pooštriti kazne i uvesti obvezne rehabilitacije za nasilnike, kao i dugotrajniji nadzor. Osim kazni, važno je ulagati u programe za prevenciju i edukaciju.
Je li problem obiteljskog nasilja u Hrvatskoj veći nego u drugim zemljama?
Statistički podaci pokazuju da je Hrvatska na sredini ljestvice po stopi prijavljenog obiteljskog nasilja u Europi. Ipak, važnije je osvrnuti se na to koliko sustav reagira i koliko se problema rješava učinkovito. U nekim zemljama, države rade na prevenciji i većoj zaštiti žrtava, što je smjer kojim bi i Hrvatska trebala ići.
Leave a Comment