U siječnju 2025. godine policija je ponovno intervenirala na dojavu o obiteljskom nasilju u malom naselju Peklenica kraj Murskog Središća. Tijekom te rutinske policijske intervencije došlo je do neočekivanog preokreta – muškarac je, nakon što je udario policajca, stavljen u lisice, no ubrzo mu je pozlilo. Usprkos brzoj reanimaciji i dolasku Hitne pomoći, preminuo je na mjestu događaja. Ovaj tragični incident, naizgled sličan mnogim drugim u evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova, pokrenuo je pitanja o pravilnosti postupanja, zdravstvenom nadzoru pritvorenika i boljoj zaštiti prava građana.
H2: Što se točno dogodilo u Peklenici?
U subotu, 15. prosinca 2025. oko 18:00 sati, glasnogovornik Policijske uprave međimurske Radovan Gačal zaprimio je dojavu o nasilju u obitelji u ulici Slatinska. Policijska ekipa, sastavljena od dvojice iskusnih službenika, stigla je na mjesto događaja u roku od šest minuta. Na terenu su zatekli 45-godišnjeg muškarca u vidno uznemirenom i napetom stanju, kako viče i prijeti svojoj sestri. U trenutku kad su službenici pokušali smiriti situaciju, ispalo je nekoliko odgurnutih stolica, a muškarac je naglo uzviknuo psovku i udario jednog od policajaca otvorenom šakom u rame.
H3: Tijek policijske intervencije
Policajac je, prema pravilima struke, upozorio nasilnika na prestanak napada i pozvao ga da se smiri. Kad se to nije dogodilo, drugi službenik je upotrijebio sprej s paprenom otopinom kako bi zaustavio napadačevo ponašanje. Muškarac je pao na pod, a policajci su mu potom stavili lisice. Tada je, tvrde očevici, izmijenio nekoliko zagonetnih pokreta te izgubio svijest.
H3: Brza reanimacija i dolazak Hitne pomoći
U trenutku kad je muškarac pao, policajci su odmah uklonili lisice i započeli osnovnu srčano-žilnu reanimaciju (CPR). Više od pet minuta napornog pritiskanja prsnog koša i umjetnog disanja trajalo je dok nije stigla medicinska ekipa Hitne pomoći iz Murskog Središća. Oni su preuzeli daljnju reanimaciju – upotrebljena su i automatski vanjski defibrilator (AED) te lijekovi za poticanje rada srca. Unatoč svim naporima i prisutnosti liječnika, muškarac je preminuo na mjestu događaja.
H2: Pravna i proceduralna dimenzija slučaja
H3: Upotreba sile i policijski protokol
Svaka policijska intervencija u slučaju obiteljskog nasilja regulirana je posebnim protokolom. Prema internim pravilima Ministarstva unutarnjih poslova:
- Prvo se utvrđuje stanje sigurnosti – procjena je li nasilnik naoružan ili pod utjecajem droga i alkohola;
- Ako nasilnik ne prestaje s prijetnjama, policajci upozoravaju i nastoje uspostaviti verbalnu kontrolu;
- U slučaju neposredne opasnosti, dopušteno je primijeniti sredstva prisile – dodirne zahvate, sprej, lisice te, po potrebi, palice ili električni paralizator;
- Sve upotrijebljene mjere moraju se dokumentirati, uključujući i trajanje uporabe.
U ovom slučaju, policija tvrdi da je postupala u skladu s propisima jer je nasilnik prekršio policijske zapovijedi i fizički nasrnuo na službenu osobu. Međutim, odvjetnici obitelji preminulog sumnjaju u proporcionalnost mjera i traže detaljniju istragu.
H3: Uloga stručnog tima i obdukcija
Nakon svakog slučaja smrti tijekom ili nakon policijskog postupanja, načelnik policijske uprave formira stručni tim koji:
- Prikuplja sve službene bilješke policajaca;
- Analizira video-zapise nadzornih kamera (ako postoje);
- Saslušava svjedoke i članove obitelji;
- Suradjuje s Državnim odvjetništvom;
- Čeka rezultate obdukcije kako bi utvrdio uzrok smrti.
Obdukcija u bolnici Varaždin trebala bi otkriti je li smrt uzrokovana srčanim udarom, plućnom embolijom, naglim padom tlaka ili eventualnim problemima uzrokovanima sredstvima prisile. Ti nalazi ključni su za utvrđivanje jesu li službenici primijenili pretjeranu silu ili je iza smrti stajao nepredvidivi medicinski uzrok.
H2: Zdravstveni i medicinski pogled na iznenadne smrti u pritvoru
Smrt pritvorenika ili osobe na intervenciji policije, iako rijetka, otvara raspravu o zdravstvenim rizicima i obveznom medicinskom nadzoru. Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih čimbenika:
H3: Excited delirium i slični sindromi
U svjetskoj literaturi opisuje se excited delirium – stanje ekstremne uznemirenosti uz brze i nepredvidive pokrete, pojačano poremećajem svijesti i povećanim stresom za kardiovaskularni sustav. Tipično se javlja kod osoba pod narkoticima ili psihotropnim lijekovima, ali može i kod psihotičnih bolesnika. Prilikom takvih stanja, srčana aktivnost naglo raste, a mišići proizvode veliku količinu metabolita koji mogu izazvati srčani zastoj. Iako se u Hrvatskoj još ne koristi službeni termin excited delirium, princip je prepoznat među hitnim liječnicima.
H3: Reanimacija i daljnja skrb
Prema Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, od početka 2025. do listopada iste godine zabilježeno je oko 12.000 intervencija na mjestu događaja s primjenom CPR-a. U 8 % slučajeva uspješno je vraćen spontani srčani ritam. Ključno je da se reanimacija počne unutar prve jedne minute od zastoja srca – svaki izgubljeni trenutak snižava šanse preživljavanja za čak 10 %.
U Peklenici su policajci reagirali promptno, ali bez asistencije liječnika ili medicinskih tehničara, što je otežalo situaciju. Liječnička uputa je da u sličnim slučajevima policajci trebaju imati osnovne vještine CPR-a ažurirane najmanje jednom godišnje i da se na mjesto događaja odmah pozove Hitna pomoć.
H2: Kontekst obiteljskog nasilja i statistike u Hrvatskoj
Obiteljsko nasilje u Hrvatskoj desetljećima predstavlja težak društveni problem. Prema podacima MUP-a za 2024. godinu, zabilježeno je više od 6.500 intervencija zbog nasilničkog ponašanja u obitelji, što je porast od 5 % u odnosu na prethodnu godinu. Stručnjaci upozoravaju:
- Više od 70 % žrtava čine žene;
- Prosječna dob počinitelja kreće se između 30 i 50 godina;
- U oko 20 % slučajeva nasilnik je bio pod utjecajem alkohola ili opijata;
- Svaka četvrta prijava obiteljskog nasilja izravno uključuje djecu kao svjedoke ili žrtve.
U Peklenici je nasilnik, prema policijskom izvješću, bio trezan, ali izrazito uzrujan. Sukob se, tvrde mještani, godinama odvijao unutar obitelji, a članovi su nekoliko puta zvali policiju radi verbalnih prijetnji i prijetnji nožem.
H2: Moguća poboljšanja u radu policije i sustava
Ovaj incident ponovno otvara debatu o potrebnim promjenama u sustavu zaštite građana i policijskim procedurama. Stručnjaci predlažu:
- Uvođenje obaveznih kamera na uniformama svakog policajca na intervenciji kako bi se točno dokumentirao tijek događaja;
- Redovite edukacije iz prve pomoći i tehničkih postupaka s lisicama, sprejevima i paralizatorima;
- Bliska suradnja s timovima za krizne intervencije i mobilnim zdravstvenim jedinicama;
- Povećanje transparentnosti – javno objavljivanje nalaza stručnih timova i obdukcijskih izvješća, uz zaštitu osobnih podataka.
Implementacija ovih mjera mogla bi smanjiti rizik od fatalnih ishoda te povećati povjerenje građana u policiju.
Zaključak
Smrt muškarca u Peklenici nakon policijske intervencije podsjeća nas na složenost slučajeva obiteljskog nasilja i izazove s kojima se suočavaju policajci i zdravstveni radnici. Proceduralna preciznost, brza i pravilna primjena sredstava prisile te adekvatna medicinska skrb mogu značajno utjecati na ishod intervencije. Istraga i obdukcija otkrit će ključne informacije o uzroku smrti, a rezultati će pokrenuti eventualne korekcije u policijskim i zdravstvenim protokolima.
FAQ
1. Zašto je policija koristila sprej i lisice?
Policijski službenici primijenili su sredstva prisile prema zakonskim smjernicama jer je muškarac fizički napao jednog od njih. Sprej je korišten za privremeno onesposobljavanje, a lisice za sprječavanje daljnjih nasilnih radnji.
2. Što je excited delirium i može li biti uzrok smrti?
Excited delirium je stanje ekstremne uznemirenosti i metaboličkog stresa koje može dovesti do zatajenja srca. Iako se u Hrvatskoj taj termin ne upotrebljava službeno, slični fenomeni su prepoznati kod osoba pod utjecajem supstanci ili u psihotičnom stanju.
3. Hoće li policajci biti sankcionirani?
Načelnik Policijske uprave formira stručni tim koji će utvrditi jesu li postupci policijskih službenika bili u skladu s pravilima. Konačnu odluku o eventualnim sankcijama donosi Državno odvjetništvo na temelju rezultata istrage i obdukcije.
4. Kako mogu građani prijaviti nepravilnosti u policijskom postupanju?
Svaka osoba može podnijeti prijavu Policijskoj upravi ili Državnom odvjetništvu, a postoje i Povjerenstvo za postupanje policije koje istražuje pritužbe građana na postupke policijskih službenika.
5. Jesu li intervencije u slučaju obiteljskog nasilja opasnije od drugih?
Intervencije zbog obiteljskog nasilja često uključuju visok stupanj stresa, neposrednu opasnost za žrtve i nepredvidive reakcije nasilnika, što ih čini zahtjevnijima od redovnih kontrola prometa ili intervencija bez nasilničke eskalacije.
6. Koje mjere policija treba poboljšati kako bi izbjegla ovakve ishode?
Preporuke uključuju uvođenje kamera na uniformama, redovite vježbe iz prve pomoći, bolju koordinaciju s medicinskim timovima i transparentno izvještavanje o svim okolnostima koje prate smrt tijekom policijske intervencije.
Leave a Comment