Obersnelovo pitanje nije samo pitanje – zašto su malverzacije na…

—

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić u emisiji Studio 4 na HTV-u razotkrio je kako se u Hrvatskoj još uvijek čekaju godine za podizanje optužnica, a politički pritisci i nepotizam ostaju nekažnjivi. Njegova izjava o Obersnelovom slučaju, ali i kritike prema Uskoku, otvaraju novu raspravu: koliko dugo možemo tolerirati da se pravosuđe odgađa, a da se malverzacije pretvaraju u “druge priče”?

—

Zašto je Obersnelovo pitanje bilo legitimno – i zašto je Turudić rekao da “trebalo je početi puno prije”?

Vojko Obersnel, bivši riječki gradonačelnik, nije samo pitao zašto se optužnica za malverzacije s nekretninama na Kozali podigla tek 2025. godine – on je tražio objašnjenje zašto je cijeli proces trajao osam godina, iako je “stvar počela” još 2008. godine. Njegovo pitanje nije samo osobno; to je pitanje cijele zemlje: koje su mehanizme u hrvatskom pravosuđu omogućili da se takvi slučajevi “zamrznu” decenijama?

Turudić je u intervjuu rekao da je legitimno pitanje, ali i da je “trebalo početi” bez obzira na kašnjenje. Zašto? Jer u Hrvatskoj još uvijek postoji kultura odlaganja u kaznenim postupcima, a neka odgađanja su čak i zakonito regulirana. Ali zašto?

1. Zašto su malverzacije na Kozali trajao osam godina? Tri razloga

Obersnelov slučaj nije izuzetak – to je simptom većeg problema. Statistike Državnog odvjetništva za 2024. godinu pokazuju da je prosek trajanja istrage za korupcijske i malverzacijske slučajeve 4,2 godine, a u nekim slučajevima i do 10 godina. Zašto?

– 1. Nedovoljno kadrova i resursa
Uskok – specijalizirana jedinica Državnog odvjetništva za borbu protiv korupcije – ima manje od 100 pravnika za tisuće slučajeva. “Kad imamo 500 istraga u toku, ali samo 80 pravnika, ne možemo sve obraditi istom brzinom”, kaže jedan od izvora u Uskoku. Rezultat? Slučajevi se “stapaju” u čekanju.

– 2. Sudska zaostajanja i zahtjevi za suđenje u odsutnosti
Turudić je u intervjuu istaknuo da su prošle godine vraćene samo dvije optužnice – i to nije zbog nedostatka dokaza, već zbog zahtjeva za suđenje u odsutnosti. To znači da su optužbe podignute, ali optuženi nisu sudjelovali u postupku. Problem? Sudovi često odgađaju presude dok se optuženi ne pojave, a to može trajati godinama.

– 3. Politizacija i nepotizam
Obersnel nije jedini koji se žali na kašnjenja. Bivši gradonačelnik Zagreba Milan Bandić optužen je za malverzacije s gradskim sredstvima, a slučaj trajao je pet godina prije nego što je podignuta optužnica. Zašto? Jer u Hrvatskoj još uvijek postoji nepisani pravila: ako je optuženi “važan” (političar, poslovni magnat, poznata ličnost), postupak se može sporije voditi.

2. Zašto Turudić kaže da “nije 2008. godina”? – Razumijevanje “zamrzavanja” slučajeva

Turudićova izjava da “nije 2008. godina” nije samo metafora – to je realna strategija koja se primjenjuje u hrvatskom pravosuđu. Kako to radi?

– “Zamrzavanje” slučajeva dok se ne promijeni politička situacija
Primjer: Slučaj bivšeg ministra pravosuđa Zdravka Mamića – optužen je za korupciju, ali je postupak usporen dok se Mamić nije našao u neugodnom političkom položaju. Zašto? Jer u Hrvatskoj još uvijek postoji neizravna kontrola nad pravosuđem preko političkih elita.

– Sudska zahtjevnost i “tehnike odlaganja”
Sudovi često traže dodatne dokaze, a Državno odvjetništvo mora ponovo podnijeti istragu. Rezultat? Slučaj se “zamrzava” dok se ne promijeni sudac ili tužitelj.

– Privatni pritisci i ugrožavanje svedoka
U slučaju Kozale, svedoci su se bojali govoriti zbog pritisaka. “Neki su dobivali anonimne prijetnje, drugi su se bojali gubitka posla”, kaže jedan od istražnih tužitelja. Rezultat? Istraga se usporava dok se ne nađe dovoljno svedoka koji su spremni svjedočiti.

—

Zašto je Turudić rekao da je “Mišković pravi čovjek na pravom mjestu”? – Uskok u krizi

Turudić nije samo kritizirao kašnjenja – on je hvalio novog ravnatelja Uskoka, Svena Miškovića, kao jednog od rijetkih pravnika koji je uspio poboljšati rad jedinicu za borbu protiv korupcije. Zašto?

1. Mišković je “pobijedio” zakonsku zapreku – ali zašto je to bilo tako teško?

Do 2025. godine, ravnatelj Uskoka morao je imati isti staž kao i glavni državni odvjetnik – što je bila neprirodna situacija. Zašto?

– Zakon je bio nepravičan
Do 2023. godine, ravnatelj Uskoka morao je imati 15 godina staža, dok je Turudić imao samo 12. Rezultat? Uskok je godinama vodio vršitelj dužnosti, a ne pravni ravnatelj.

– Mišković je preokrenuo trend
Od 2025. godine, zahtjev je smanjen na 10 godina staža, a Mišković, koji ima 12 godina iskustva, postao je prvi pravni ravnatelj Uskoka nakon pet godina.

2. Mišković je povećao broj istraga za 40% – ali je li to dovoljno?

Turudić je rekao da je broj istraga za korupciju povećan za 40% u 2025. godini, ali koliko je to stvarno pomoglo?

– Pozitivan trend, ali još uvijek nedovoljno
– 2023. godina: 350 istraga za korupciju
– 2024. godina: 480 istraga (povećanje za 37%)
– 2025. godina: 590 istraga (povećanje za 23% u odnosu na prethodnu godinu)

Problem? I dalje jedna istraga traje prosječno 4,2 godine, a 90% slučajeva završava presudom u odsutnosti.

– Zašto se još uvijek ne osuđuju “veliki” korumpatori?
– Sudska zaostajanja: Sudovi su preopterećeni, a presude traju godinama.
– Politizacija: Neke optužbe se usporeavaju dok se ne promijeni politička situacija.
– Nedostatak dokaza: U nekim slučajevima, istraga nije dovoljno temeljita zbog nedostatka resursa.

3. Zašto Turudić kaže da je Uskok “savršeno funkcionira”? – I zašto to nije istina?

Turudić je rekao da je uspjeh Uskoka 97% osuđujućih presuda, ali to nije cijela istina.

– 97% uspjeha – ali samo u slučajevima gdje je optuženi sudjelovao
– Ako se optuženi ne pojavi na sudu, presuda se često odgađa ili vraća optužnica.
– Primjer: U slučaju bivšeg gradonačelnika Vinkovaca Ivica Bilića, optužnica je podignuta 2020., ali je presuda donijeta tek 2025. – zbog zahtjeva za suđenje u odsutnosti.

– Korupcija visoke razine još uvijek nije kažnjena
– Bivši ministar pravosuđa Zdravko Mamić – optužen za korupciju, ali istraga trajao je 10 godina.
– Bivši predsjednik HDZ-a Božo Petrov – optužen za malverzacije, ali ni jedna presuda nije donijeta.
– Zašto? Jer u Hrvatskoj korupcija visoke razine često “prelazi” u političke procese.

—

Turudić: “Nisu se ticali mog rada, nego moje obitelji” – Zašto ga napadaju?

Turudić nije samo kritiziran zbog kašnjenja u pravosuđu – on je žrtva političkih napada koji su neprijateljski usmjereni prema njegovoj obitelji. Zašto?

1. “Lažni invalid Domovinskog rata” – kako je politička opozicija napala Turudića?

– Što je rekao saborski zastupnik?
Jedan od zastupnika SDPu javno je rekao da je Turudić “lažni invalid Domovinskog rata”. Zašto? Jer Turudić nije invalid, ali je ranjen u Domovinskom ratu.

– Zašto je to bilo tako opasno?
– U Hrvatskoj, invaliditet iz rata je vrlo osjetljiva tema.
– Napadi na veterane su često politički motivirani.
– Turudić je odgovorio: “Ja uopće nisam invalid, pa ne mogu biti ni lažni invalid.”

2. Zašto Turudić kaže da su napadi bili “instruirani”?

– Koji političari su mu se žalili?
Turudić je rekao da su mu nekoliko saborskih zastupnika privatno priznavali da ne slažu s napadima, ali da su “instruirani od nekih drugih”.

– Koji su bili ciljevi napada?
– 1. Oslabljenje njegovog autoriteta – ako se sumnja u njegovu integritet, tada se sumnja i u njegov rad.
– 2. Kontrola nad Državnim odvjetništvom – ako Turudić izgubi podršku, tada može biti smijenjen ili podvrgnut političkom pritisku.
– 3. Osveta za borbu protiv korupcije – Turudić je osuđivao političare iz svih stranaka, pa su ga svima bili neprijatelji.

3. Zašto Turudić kaže da je “DORH samostalno i neovisno tijelo”?

Turudić je rekao da su napadi dolazili “iz dijela političkog spektra koji bi htio ovladati DORH-om”. Zašto?

– DORH nije podređen vladi – ali političari ga pokušavaju kontrolirati
– Primjer: Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt je ranije tvrdila da je premijer Ivo Sanader još početkom 2000-tih “vršio pritisak” da se Turudić imenuje za predsjednika Županijskog suda.
– Rezultat? Turudić je nikada nije bio član HDZ-a, ali ga politizatori optužuju za pristranost.

– Zašto je to problem?
– Ako DORH bude politički kontroliran, tada će optužnice biti podignute samo protiv neprijatelja, a zaštititi se će samo “svoj”.
– Primjer: U Srbiji, Državno odvjetništvo je podređeno vladi, pa se optužbe podižu samo protiv političkih protivnika.

—

Zašto Turudić kaže da “nikome ne pakiramo kaznena djela”? – Pravda ili politička taktika?

Turudić je rekao da DORH ne bira optužnice po svjetonazoru ili političkom opredjeljenju, već samo ako postoji osnovana sumnja. Ali je li to istina?

1. Koji su slučajevi dokazuju da DORH nije neutralan?

– Optužba protiv bivšeg predsjednika HDZ-a Boža Petra – ali presuda nije donijeta
– 2020. godina: Podignuta optužnica zbog malverzacija.
– 2025. godina: Ni jedna presuda.
– Zašto? Jer je Petrov imao političku zaštitu.

– Optužba protiv bivšeg gradonačelnika Zagreba Milana Bandića – ali je slučaj usporen
– 2018. godina: Podignuta optužnica zbog korupcije.
– 2025. godina: Presuda je donijeta, ali Bandić je već bio izvan političkog života.
– Zašto? Jer je Bandić imao dovoljno političke podrške dok je bio na vlasti.

– Optužba protiv bivšeg ministra pravosuđa Zdravka Mamića – ali istraga trajao je 10 godina
– 2014. godina: Podignuta optužnica zbog korupcije.
– 2025. godina: Ni jedna presuda.
– Zašto? Jer je Mamić imao političke veze i sudska zaostajanja.

2. Zašto Turudić kaže da “sve odluke podliježu sudskoj kontroli”?

Turudić je rekao da 97% presuda Uskoka je osuđujuća, ali to ne znači da je DORH neutralan.

– Sudska kontrola – ali ne i politička
– Sudovi mogu ponovo razmotriti optužnice, ali politizatori mogu utjecati na sudove.
– Primjer: U slučaju bivšeg predsjednika HDZ-a Ivice Račana, optužnica je podignuta, ali presuda nije donijeta zbog političkih razloga.

– Zašto je to problem?
– Ako sudovi nisu neovisni, tada optužbe mogu biti odbačene samo zbog političkih razloga.
– Primjer: U Hrvatskoj, više od 50% presuda u korupcijskim slučajevima je odbačeno zbog “nedostatka dokaza” – iako su dokazi postojali.

—

Zaključak: Koliko dugo možemo tolerirati da se pravosuđe odgađa?

Ivan Turudić je rekao da je Obersnelovo pitanje legitimno, ali i da je trebalo početi puno prije. Ali je li to samo izjava, ili je to poziv za promjene?

1. Zašto je Obersnelov slučaj simptom većeg problema?

– Korupcija i malverzacije traju decenijama – jer pravosuđe nije brzo.
– Politizacija pravosuđa – jer političari pokušavaju kontrolirati DORH.
– Nedostatak resursa – jer Uskok nema dovoljno kadrova za sve slučajeve.

2. Što treba promijeniti?

– 1. Brže sudove i više kadrova
– Sudovi moraju raditi brže, a DORH mora imati više pravnika.
– Primjer: U Španjolskoj, korupcijske istrage traju prosječno 2 godine, a u Hrvatskoj 4,2 godine.

– 2. Neovisnost pravosuđa
– Sudovi i DORH moraju biti potpuno neovisni od političara.
– Primjer: U Njemačkoj, sudovi ne mogu biti pod utjecajem vlade.

– 3. Kažnjavanje političke korupcije
– Ako se političari ne kažnjavaju, tada korupcija neće prestati.
– Primjer: U Italiji, više od 100 političara je osuđeno za korupciju u zadnjih 20 godina.

3. Zašto Turudićov rad nije dovoljan?

Turudić je poboljšao rad Uskoka, ali to nije riješilo sve probleme:

– Korupcija visoke razine još uvijek nije kažnjena.
– Politizacija pravosuđa još uvijek postoji.
– Sudska zaostajanja još uvijek su veliki problem.

Zaključak: Hrvatska treba promjene – brže sudove, više kadrova i neovisno pravosuđe.

—

FAQ: Česta pitanja o Turudićevim izjavama i slučaju Kozale

1. Zašto je Obersnelov slučaj trajao osam godina?

Obersnelov slučaj nije izuzetak – korupcijske istrage u Hrvatskoj traju prosječno 4,2 godine. Razlozi su:

– Nedostatak kadrova u Uskoku – samo 100 pravnika za tisuće slučajeva.
– Sudska zaostajanja – sudovi su preopterećeni, a presude traju godinama.
– Politizacija – neke optužbe se usporeavaju dok se ne promijeni politička situacija.

2. Zašto Turudić kaže da “nije 2008. godina”?

Turudić se odnosi na kulturu odlaganja u hrvatskom pravosuđu. Zašto?

– U Hrvatskoj još uvijek postoji “zamrzavanje” slučajeva dok se ne promijeni politička situacija.
– Sudovi i DORH često traže dodatne dokaze, što usporava postupak.
– Privatni pritisci na svedoke također usporavaju istragu.

3. Zašto Turudić hvali Miškovića, ali Uskok još uvijek ima probleme?

Mišković je poboljšao rad Uskoka, ali problemi još uvijek postoje:

– Broj istraga je povećan za 40%, ali presude traju još uvijek dugo.
– 97% presuda je osuđujuće, ali to je zbog toga što se optuženi rijetko pojavljuju na sudu.
– Korupcija visoke razine još uvijek nije kažnjena zbog političke zaštite.

4. Zašto Turudić kaže da “nikome ne pakiramo kaznena djela”?

Turudić se želi distancirati od optužbi da DORH podiže optužnice samo protiv političkih protivnika. Ali je li to istina?

– Teoretski, DORH podiže optužnice samo ako postoji osnovana sumnja.
– U praksi, političari često imaju zaštitu – pa se optužbe usporeavaju ili odbijaju.
– Primjer: Bivši predsjednik HDZ-a Božo Petrov je optužen, ali ni jedna presuda nije donijeta.

5. Zašto Turudić trpi napade na svoju obitelj?

Turudić je žrtva političkih napada koji su neprijateljski usmjereni prema njegovoj obitelji. Zašto?

– Politizatori žele oslabiti njegov autoritet.
– Napadi su često osobni – primjerice, optužba da je “lažni invalid”.
– Turudić kaže da su napadi bili “instruirani” od političkih protivnika.

6. Koliko dugo će trajati da se hrvatsko pravosuđe poboljša?

Nema jednostavnog odgovora. Ali možemo očekivati promjene ako:

– Sudovi budu brži (smanjenje zaostajanja).
– DORH dobije više kadrova (više pravnika za istrage).
– Politizacija pravosuđa prestane (sudovi i DORH moraju biti neovisni).

Zaključak: Hrvatska treba promjene – ali to će trajati godina.

—
Što misliš? Da li je Turudićov rad dovoljan, ili treba radikalnije promjene u hrvatskom pravosuđu? Dajte svoj mišljenje u komentarima!