Novi granični prijelaz prema BiH bit će otvoren, ali neće raditi jer je to BiH – nevjerojatan razvoj situacije koji svjedoči o složenosti odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Premda se s obje strane godinama govori o modernoj prometnoj poveznici kod Gradiške, formalnosti i političke blokade spriječile su da prijelaz odmah prione na posao. U nastavku analiziramo povijest projekta, razloge zastoja, ekonomske i društvene učinke te moguće scenarije rješenja.
Povijest i značenje novog prijelaza
Geografski i infrastrukturni kontekst
Most na Savi kod Gradiške, izgrađen 2021., spojio je autocestu Zagreb–Lipovac s modernom lokalnom cestom prema Bosni i Hercegovini. Ulaganje od oko 40 milijuna eura financirala je Europska unija uz potporu hrvatske Vlade. Očekivalo se da će novi prelaz rasteretiti postojeću točku na Bosanskoj Gradiški, gdje su gužve tijekom turističke sezone dosezale i do sat vremena čekanja.
Političke zapreke
Unatoč tehnološkoj spremnosti, uspostava carinske ispostave na prijelazu kod Gradiške zapela je zbog proceduralnih usuglašavanja u Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) u BiH. Na posljednjem sastanku Upravnog odbora nisu izmijenjeni pravilnici o unutarnjoj organizaciji, što je neophodno za raspored carinskih službenika. To je dovelo do situacije da će se granični prijelaz ceremonijalno otvoriti, ali bez stvarne funkcionalnosti.
Razlozi za nefunkcioniranje prijelaza
Unutarnje proceduralne poteškoće u BiH
BiH carinska uprava, poznata kao UNO, podijeljena je po entitetima – Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Svaka izmjena pravilnika zahtijeva suglasnost svih članova Upravnog odbora. Glas stručnjaka imenovanog od Federacije BiH, Zijada Krnjića, bio je ključan za odbijanje prijedloga. On je istaknuo da prioriteti UNO ne uključuju formiranje nove carinske ispostave.
Politički utjecaji i entitetski nesporazumi
Ministar financija BiH Srđan Amidžić iz Republike Srpske optužio je Krnjića da radi po nalogu Stranke demokratske akcije (SDA) i da namjerno blokira projekt od državnog značaja. S druge strane, Federalna vlada demantira odgovornost i tvrdi da je riječ o stajalištu samostalnog eksperta. Ovakva međuentitetska napetost često rezultira paralizom infrastrukturnih investicija.
Financijski i pravni izazovi
Osim proceduralnih prepreka, sporna je i raspodjela prihoda od PDV-a. Krnjić tvrdi da je Federacija BiH zakinuta za preko 50 milijuna eura u posljednjih pet godina. Povećanje koeficijenata za raspodjelu novca dodatno je otežalo donošenje odluka. Bez rješavanja tog pitanja, carinska ispostava ne može startati, pa se prijelaz ne može staviti u punu upotrebu.
Posljedice za promet i gospodarstvo
Utjecaj na lokalno stanovništvo
Građani Gradiške i okolnih općina već godinama trpe prometne gužve, buku i zagađenje zraka. Postojeći prijelaz često zaguši lokalne prometnice, posebno u turističkim mjesecima kada se stotine kamiona i osobnih vozila gužvaju na nekoliko kilometara. Novi priključak obećavao je rasterećenje, ali sada je praktično neupotrebljiv.
Konkurentske alternative i rješenja
U nedostatku funkcionalnog prijelaza kod Gradiške, prijevoz robe i putnika preusmjerava se na međunarodni koridor preko Slavonskog Broda i Županje. To znači dulje rute i veće troškove prijevoza, što poskupljuje logistiku. Neke tvrtke razmatraju alternativne pravce preko Srbije, što narušava regionalnu povezanost Hrvatske i BiH.
Mogući scenariji rješenja
Pregovori i diplomatski koraci
Da bi se otklonile proceduralne barijere, potrebno je uspostaviti dijalog između entiteta u BiH i srediti financijsko-pravna pitanja. Hrvatska diplomacija može posredovati u razgovorima, dok EU fondovi nude poticaje za izgradnju carinskih kapaciteta. U planu je i formiranje radne skupine koja će pratiti implementaciju izmjena pravilnika u UNO.
Primjeri dobrih praksi iz regije
U Sloveniji i Srbiji integrirani granični prijelazi smanjili su vrijeme čekanja za 60%. U suradnji sa susjedima, Hrvatske je uspostavila jedinstveni sustav e-prijelaza i digitalnih carinskih procedura na prijelazu Bregana–Obrežje. Sličan model mogao bi se primijeniti i na novom mostu kod Gradiške, stvarajući višejezičnu carinsku ispostavu i ubrzani nadzor.
Pros i cons otvaranja bez funkcionalnosti
- Pros:
- Javna vidljivost projekta i diplomatski signal suradnje.
- Povjerenstvo EU može uvjeriti domaće politike u potrebu nastavka procedura.
- Podizanje svijesti građana i medijska pozornost na ključne infrastrukturne probleme.
- Cons:
- Visoki troškovi organizacije ceremonije bez funkcionalne koristi.
- Frustracija lokalnog stanovništva i prijevozničkih tvrtki.
- Rizik da projekt izgubi kredibilitet zbog političkih blokada.
Zaključak
Iako je izgradnja mosta i ceste završena, novi granični prijelaz prema BiH bit će otvoren, ali neće raditi jer je to BiH proceduralni i politički izazov. Jednostavna ceremonija simbolizira zajedničku namjeru, no istinsko otvaranje zahtijeva koordinaciju carinske uprave, rješavanje financijskih koeficijenata za PDV i spremnost entiteta da stanu iza rješenja. Bez toga prometna poveznica ostaje papirnata projekcija, a građani i gospodarstvenici i dalje će snositi posljedice produženih čekanja i dodatnih troškova.
Često postavljana pitanja (FAQ)
-
Zašto novi prijelaz neće raditi odmah?
Otvaranje bez rada rezultat je neuspjeha Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) da izmijeni pravilnik o unutarnjoj organizaciji carine, što blokira raspored službenika.
-
Koliki je trošak ceremonijalnog otvaranja?
Procjenjuje se na oko 100.000 eura, uključujući protokol, osiguranje, tehničku opremu i medijsku pokrivenost.
-
Hoće li stari prijelaz ostati u funkciji?
Da, postojeći prijelaz u Bosanskoj Gradiški i dalje će raditi punim kapacitetom sve dok novi ne postane operativan.
-
Koliko je dugo trajao projekt izgradnje mosta?
Radovi su započeli 2018. godine, a most je završen 2021., nakon čega je uslijedila izgradnja pristupnih cesta.
-
Što je glavni politički kamen spoticanja?
Rasprava o koeficijentima za raspodjelu PDV-a i položaj eksperta Federacije BiH u Upravnom odboru UNO ključni su razlozi za blokadu.
-
Postoje li rokovi za stavljanje u funkciju?
Vijeće ministara BiH najavilo je usvajanje izmjena do kraja tekuće godine, ali bez jamstva kada će procedura biti dovršena.
-
Kako to utječe na gospodarstvo regije?
Dodatni kilometri transporta povećavaju troškove logistike i usporavaju distribuciju, što poskupljuje proizvode za krajnje korisnike.
Izvor: Dejan Rakita/PIXSELL; analiza Kriminal.info





Leave a Comment