Novi Autobusni kolodvor Zagreb: planovi, lokacije i povezanost s Glavnim kolodvorom

Uvod: što se konkretno najavljuje i zašto je ovo važna tema

U 2026. godine Zagreb očekuje promjene koje bi mogle redefinirati način na koji se gradski prijevoz odvija. Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je jednu od najvećih prometnih promjena koje Grad Zagreb planira u bliskoj budućnosti: preseljenje ili promjenu lokacije postojećeg Autobusnog kolodvora te uspostavu nove veze s Glavnim kolodvorom. Ključne odluke predviđaju mogućnost međudjelovanja s željezničkim sustavom i, potencijalno, podzemnim tunelom koji bi olakšao putnike i povećao protok prometa.

Ova najava dolazi u kontekstu širokih urbanističkih promjena, racionalizacije ulaganja i povećanja kvalitete javnog prijevoza. Grad Zagreb želi stvoriti prometni čvor koji bi povezao autobusni sustav s željezničkim kapacitetima, uz očuvanje urbanog prostora i poboljšanje sigurnosti korisnika. U nastavku teksta detaljno ćemo objasniti gdje se predlaže novi kolodvor, koje su administrativne pripreme i koji su tehnički koraci potrebni prije nego što se postave temelji za buduću infrastrukturu.

Novi Autobusni kolodvor Zagreb: gdje bi se trebao nalaziti

Glavna tema je identifikacija lokacije koja bi pružila optimalnu povezanost s Glavnim kolodvorom i s okvirnim dnevnim tokovima putnika. Prema riječima infrastrukturnih planera i gradskih službi, nova bi se lokacija trebala nalaziti na prostoru nekadašnjeg Gredelja, području koje je u vlasništvu grada i ulazi u širi urbanistički okvir rekonstrukcije tog dijela grada. Takva bi lokacija pružila pogodnosti poput izrađene prometne mreže i većeg prostora za prilagodljive kapacitete kolodvora.

Specifično, riječ je o prostoru napuštene tvornice koja se nalazi otprilike poluotvorenim područjem od trenutnog Autobusnog kolodvora, ali značajno bliže Glavnom kolodvoru. To bi otvorilo mogućnost za lakšu povezanost putnika između autobusa i vlakova, uz mogućnost uspostave tunelske veze ili druge vrste podzemne infrastrukture koja bi skratila udaljenosti i povećala sigurnost putničkih tokova.

Treba naglasiti da govorimo o početnoj fazi planiranja. Prije konačne odluke potrebno je uskladiti Urbanistički plan uređenja (UPU) za područje Gredelja, dovršiti studiju prometnog čvora Zagreb koja bi definira rokove, tehničke uvjete i mogućnosti realizacije. Nakon tih koraka pristupilo bi se definiranju eventualnog dizajna budućeg kolodvora, kao i njegovog utjecaja na okolnu infrastrukturu i stanovništvo.

Privremene i trajne opcije – što se razmatralo

Grad i Gradonačelnik istaknuli su da nije racionalno ulagati značajne milijune eura u postojeću zgradu kao privremeno rješenje ako postoji realna mogućnost izgradnje novog kolodvora. U razmatranje su uključene i druge opcije – privremeni ili trajni smještaj kolodvora u zgradi u Paromlinskoj ulici, gdje se nekada nalazila Zagrebačka banka. No vlasnik te zgrade navodno nije bio spreman prodati objekt radi dugoročnog rješenja kolodvora. Takav je primjer poteškoće s trasiranjem budućih kapaciteta i rasporedom korisnika, ali istovremeno i mogućnost da Grad kroz pregovore pronađe alternativno rješenje u colaboraciji s vlasnicima ili javnim partnerstvima.

Uzimajući u obzir javne reakcije i tehničke izazove, grad vodi otvorenu raspravu o tome treba li se zadržati postojeći kolodvor uz postupnu modernizaciju ili potpuno preseliti na novu lokaciju koja bi omogućila uspostavu komplementarne mreže s Glavnim kolodvorom. U svakom slučaju, prioritete čine kvaliteta usluge, sigurnost putnika i sklad s urbanim razvojem grada.

Najavljena buduća povezanost s Glavnim kolodvorom i mogućnost tuneliranja otvara nove perspektive. U konačnici, cilj je stvoriti ključno jezgro za gradski prijevoz koje bi smanjilo gužve i produžilo učinkovitost putovanja diljem grada i šire regije.

Kako bi nova lokacija utjecala na promet u Zagrebu

Glavni razlog za promjenu lokacije nije samo koncentracija putnika, već i ukupna učinkovitost javnog prijevoza. Povezivanje Autobusnog kolodvora s Glavnim kolodvorom kroz eventualno tunelsko povezivanje ima potencijal da smanji vrijeme putovanja, ubrza prelazak između različitih prijevoznika i olakša pristup stanicama za putnike s različitim potrebama. Osim toga, planovi pretpostavljaju bolju integraciju s ostalim logističkim sustavima grada, uključujući službe hitne pomoći, vatrogasne službe i tehničke službe, koje svakodnevno upravljaju velikim protokom teških vozila.

Prednosti ovakvog pristupa su višestruke:

Brža povezanost putnika između autobusnih i željezničkih linija, što omogućuje jednostavnije presjedanje.
Povećana sigurnost zbog jasnijeg i preglednijeg protoka ljudi i vozila na zajedničkom čvorištu.
Efikasnije korištenje kapaciteta jer bi se trošili prostor i infrastruktura na novoj lokaciji uz optimalno oblikovanje perona i pristupa.
Potencijal za gospodarski rast kroz nove poslovne prilike u okolini kolodvora te poticanje turizma i lokalne potrošnje.

Izazovi uključuju visok trošak početnih ulaganja, složenost urbanističkih i infrastrukturalnih projekata te potrebu za širokom javnom raspravom i koordinacijom svih sudionika – grada, državnih institucija, operatera prijevoza i građana.

Indikacije o rokovima i fazama realizacije

Trenutno, okvirno razdoblje planiranja uključuje nekoliko ključnih koraka. Prvo se mora dovršiti Urbanistički plan uređenja područja Gredelja, a zatim će HŽ Infrastruktura predložiti completiranje studije prometnog čvora Zagreb. Tek nakon ovih tehničkih analiza moglo bi se pristupiti definiraju roka za pripremu projektne dokumentacije i javne rasprave. Stručnjaci naglašavaju da su rokovi podložni promjenama, jer su uklјučeni različiti dioničari i regulatorne procedure.

U ovom trenutku, iznos rokova nije konačan, ali očekivanja su da bi inicijalne faze mogle trajati nekoliko godina. U 2026. godini, grad bi mogao imati jasniju sliku o eventualnom vremenskom planu za izgradnju, ali krajnji termin završetka bit će određен kroz detaljne projekcije, javne rasprave i koncesijske modele koji bi bili potrebni za financijsku realizaciju.

Uloga urbanizma i tehničke pripreme prije same građevine

Ključna logistička komponenta je razvijanje Urbanističkog plana uređenja, koji bi definirao izgled kolodvora, njegove perone, pristupne prometnice i parkiralište, ali i pravilnike o zaštiti okoliša, buku i vizualnom identitetu. Istovremeno, HŽ Infrastruktura treba dovršiti studiju prometnog čvora Zagreb koja bi analizirala procese opterećenja, kapacitete i način integracije s postojećom željezničkom mrežom. Ove su studije temelj za donošenje odluka o eventualnim tunelskim rješenjima ili alternativnim pristupima.

Očekivani ishodi tih tehničkih aktivnosti uključuju: detaljan nacrt budućeg kolodvora, identifikaciju potrebnih infrastrukturnih objekata (peroni, nadvožnjaci, podzemne komunikacije), osiguranje financijskih sredstava i definiciju vremenskih okvira. U istom kontekstu, važno je razmotriti utjecaj na okolne susjedne zone i načine minimalizacije budućih smetnji za lokalnu zajednicu te posjetitelje koji koriste prijevoz.

Povezivanje novog kolodvora s Glavnim kolodvorom: tehnički i logični aspekti

Najvažnija komponenta je uspostava poveznice između novog kolodvora i Glavnog kolodvora. Ova poveznica mogla bi biti realizirana kroz podzemni tunel ili alternativne površinske rute koje bi putnike brzo i sigurnom na način koji razdvaja dnevne tokove i smanjuje zagušenja na postojećim cestama. Detaljna tehnička studija predvidjela bi različite scenarije, uključujući konsolidirane prijevozne linije, mogućnost reorganizacije parkirno-pretovarnog prostora i prilagodbe za teretna vozila.

U javnom prostoru postoji konsenzus da tunelska opcija ima veći potencijal za buduću funkcionalnost i sigurnost. Tunel bi pojednostavio kretanje između autobusa i vlakova, skratio bi udaljenosti i pružio uvjete za lakši prijenos putnika s jednog prijevoznog sustava na drugi. Istovremeno, trebamo uzeti u obzir troškove, tehničku izvedivost i dugoročne održavanje takvog rješenja.

Prednosti tunelske poveznice uključuju skraćivanje vremena prelaska, povećanje sigurnosti putnika, bolje korištenje prostora ispod površine i mogućnost modernizacije infrastrukture bez potrebe za velikim Prometnim mostovima i površinskim zonama. S druge strane, nedostaci mogu biti visoki troškovi, složena građevinska izvedba i veći rizik tijekom gradnje zbog existing gradskih tlocrta i potrebne obnove podzemnih komunikacija. Zato će odluka o konačnom rješenju biti rezultat sveobuhvatnih tehničkih i ekonomskih analiza te široke javne rasprave.

Financijski okvir i očekivani utjecaji na proračun grada

Promjena lokacije autobuskog kolodvora, uz eventualno povezivanje tunelom s Glavnim kolodvorom, nosi značajne financijske uvjete. Grad Zagreb i prvenstveno gradske službe razmatraju različite modele financiranja – od državnih potpora preko europskih fondova do javno-privatnih partnerstava (JPP). U ovoj fazi nije definirana konačna konstrukcija financijskog paketa, ali jasno je da će projekt zahtijevati višemilijunske, a vjerojatno i višestotine milijuna eura ulaganja, uz realan plan otplate i osiguranje operativnih prihoda kroz buduće najamnine, pristojbe i efekte na potrošnju u okolici kolodvora.

Kada govorimo o trenutnim financijskim projekcijama, Grad Zagreb je u javnosti naglasio da bi ulaganje moralo biti racionalno i temeljito opravdano. U kontekstu šireg urbanog razvoja, prednost naglašava da bi višestruki učinci poboljšane povezanosti prijevoza mogli potaknuti gospodarski rast i povećati kvalitetu života stanovnika, što se također mjeri kroz smanjenje zagađenja, manje gužve i bolju dostupnost usluga.

Operativni modeli i rokovi

U planiranju se uzimaju u obzir različiti operativni modeli koji bi omogućili postizanje ravnoteže između kratkoročnih potreba (trenutne kapacitete i sigurnost) i dugoročnih ciljeva (modernizacija, integracija i održivost). Rokovi za početak gradnje i završetak provjeravaju se kroz specifične faze: konačna odluka o lokaciji, uspostava urbanističkog plana, izbor projektanta i dodjela koncesija. Odrđivanje roka završetka ovisit će o dinamici dobivanja potrebnih okolišnih dozvola, javne rasprave i tehničkih pregleda.

Raspored tema: dodatne perspektive i različiti pristupi

Postoje tri glavna pristupa kojima Grad Zagreb može pristupiti ovom projektu, uz uvažavanje prednosti i izazova svakog od njih:

Konzervativni pristup – zadržati postojeći kolodvor uz rubno poboljšanje funkcionalnosti, bez velikog rušenja infrastrukture ili skupih rokova. Prednost: manje rizika i brža implementacija. Nedostatak: potencijalno manji učinci na integraciju prijevoza i potrošačku privlačnost.
Moderan pristup s novom lokacijom – preseljenje na nekadašnji Gredelj uz izgradnju modernog kolodvora s tunelskom vezom i potpuno novim dizajnom. Prednost: značajno poboljšana povezanost i kapacitet, dugoročna korist. Nedostatak: veći troškovi, zahtijeva dulje vrijeme za realizaciju.
Hybrid pristup – djelomično moderniziranje postojećeg CAP uz dio prelaska na novu lokaciju, uz minimalne prilagodbe postojećeg infrastrukturnog skupa. Prednost: umjereni troškovi i manji rizici. Nedostatak: možda složenija operativna integracija i kompromisi između funkcionalnosti i troškova.

Kako će ovo utjecati na svakodnevni život građana

Promjena lokacije i eventualna poveznica s Glavnim kolodvorom imaju neposredan utjecaj na svakodnevni život stanovnika. Putnici bi trebali lakše i sigurnije putovati između autobusa i vlakova, smanjiti vrijeme čekanja na presjedanje i imati jasniju navigaciju na prostoru. Lokalna zajednica može očekivati i pozitivne efekte kroz poboljšanje okolnog urbanog prostora, restauraciju industrijske baštine te mogućnosti otvaranja novih trgovačkih i uslužnih aktivnosti.

Međutim, treba uzeti u obzir i moguće privremene izazove tijekom gradnje: trajna prekidnica prometa, moguć kratkotrajan porast buka i radova te reorganizacija parkirnih kapaciteta. Stručnjaci savjetuju transparentnu komunikaciju s građanima, praćenje kvalitete zraka i aktivnu uključenost javnosti u faze planiranja kako bi se smanjile neugodne posljedice i povećalo prihvaćanje projekta.

Ključne tehnike i tehničke činjenice koje su važan dio priče

Kako bi projekat bio uspješan u tehničkom pogledu, nužno je uzeti u obzir nekoliko važnih elemenata:

Urbanistički plan uređenja – detaljno definiranje izgleda kolodvora, prilaza, parkirališta i zelenih površina te usklađivanje s okolnim stambenim i poslovnim zgradama.
Studija prometnog čvora Zagreb – analiza postojećih tokova prometa i budućih scenarija kako bi se osigurala optimalna integracija s postojećim operativnim sredstvima.
Javni interes i socijalni učinci – procjena utjecaja na lokalnu zajednicu, pristup infrastrukturi i socijalnu pravdu u korištenju novih usluga prijevoza.
Održivost i okoliš – mjerenja buke, kvalitete zraka i vizualni utjecaj na identitet grada te mogućnost implementacije zelene infrastrukture i energetsku učinkovitost.
Financijska održivost – različiti financijski modeli, uključujući konzorcije i EU fondove, uz procjenu povrata investicije kroz duži vremenski period.

Potencijalni pozitivni efekti za gospodarstvo

Uz poboljšanu povezanost, grad očekuje poticanje gospodarskih aktivnosti u okolici kolodvora. To uključuje otvaranje novih poslovnih prostora, povećanje broja posjetitelja u susjednim trgovinama i restoranima te mogućnost otvaranja novih uslužnih djelatnosti. Investicije se često vraćaju kroz povećanu potrošnju i stvaranje radnih mjesta u kratkoročnoj i srednjoročnoj perspektivi.

Najčešća pitanja o novom Autobusnom kolodvoru u Zagrebu (FAQ)

Koja je primarna lokacija za novi Autobusni kolodvor Zagreb?: Prema najavama, fokus je na prostoru nekadašnjeg Gredelja, u blizini centra grada i grada-sjeke s Glavnim kolodvorom, uz mogućnosti izrade Urbanističkog plana uređenja i dovršetka studije prometnog čvora Zagreb.
Što je s alternativnim rješenjima poput Paromlinske?: Nekadašnja zgrada Zagrebačke banke u Paromlinskoj razmatrana je kao privremeno ili trajno rješenje, ali vlasnik nije bio spreman prodati te dvorane, pa su analizirane i druge opcije uz fokus na buduću lokaciju Gredelj.
Kako bi tunelska veza utjecala na putnike?: Tunelska veza bi mogla znatno skratiti udaljenosti između kolodvora, olakšati presjedanja i povećati sigurnost puta, ali treba provesti detaljne tehničke i ekonomske analize prije donošenja konačne odluke.
Koje su glavne prednosti novog kolodvora?: Najvažnije su poboljšana povezanost različitih prijevoznih sustava, povećani kapacitet kolodvora, bolja sigurnost i sigurnija navigacija, kao i mogućnost poticanja gospodarskog rasta u okolici kroz otvorene zone i nove poslovne prilike.
Koji su glavni rizici i izazovi?: Najveći izazovi uključuju visoke troškove, tehničku složenost, dugotrajan proces dobivanja dozvola te mogući privremeni negativni utjecaj na lokalnu zajednicu tijekom gradnje.
Koliko bi vremena trebalo za realizaciju?: Točan rok još nije definiran; očekuje se nekoliko faza planiranja i javnih rasprava. Prema trenutnim informacijama, prvi ključni koraci treba završiti do sredine ili kraja 2020-tih, a završetak ovisi o tehničkim i regulatornim procedurama.

Zaključak: što očekivati i zašto je ovo važan korak za Zagreb

Najava o izgradnji novog Autobusnog kolodvora Zagreb i potencijalna veza s Glavnim kolodvorom predstavlja značajan korak u modernizaciji gradske prometne infrastrukture. Iako su potrebne detaljne studije i javni uvjeti, vizija kaže da bi ovakvo rješenje moglo donijeti bržu povezanost, veće kapacitete i bolju kvalitetu života u urbanom tkivu Zagreba. Pravilno planirano i transparentno provedeno, ovo ulaganje ima potencijal postati važan dio šireg plana za održiv promet i zelenu tranziciju grada. Povezivanje s Glavnim kolodvorom moglo bi otvoriti nove mogućnosti za putnike i lokalnu ekonomiju, uz manje gužve na cestama i efikasnije korištenje postojećih resursa.