—
Policija u njemačkom gradu Giessenu je nedavno objavila da je incident u kojem je nekoliko ljudi ozlijeđeno nije bio teroristički napad, niti je vozač imao političke motive. Ali što onda? Zašto je 32-godišnji vozač iz Azerbajdžana, koji je nedavno živio u Giessenu, promijenio traku i udario u pješake s takvom silom da je jedna žena teško ozlijeđena? Odgovor leži u zdravstvenom stanju – a ne u krivici.
Istražitelji kažu da je muškarac vjerojatno patio od akutne psihoze, a ne od terorističkog ili političkog motiva. To je važan razlog zašto se ovaj slučaj ne može svrstati u kategoriju kriminala s političkim podtekstom. Ali kako se to događa? Zašto ljudi u takvim stanjima postaju opasni po druge, a kako policija i društvo reagiraju na takve situacije? Odgovori na ova pitanja nisu samo zanimljivi, nego i ključni za razumijevanje realnih uzroka nasilja – a ne onih koji se često pojavljuju u medijima.
—
Zašto se incident u Giessenu ne smatra terorizmom? Razlika između psihoze i političkog nasilja
Prvo pitanje koje se pojavljuje kod većine ljudi: je li ovo bio teroristički napad? Odgovor je jasno NE. Policija i tužiteljstvo su izričito istaknuli da nema dokaza o političkim ili terorističkim motivima. Ali zašto je to tako važno naglasiti?
1. Terorizam zahtijeva namjernost i političku svrhu
Terorizam se definira kao namjerno nasilje protiv civila ili kritičnih infrastruktura, s ciljem uzrokovati strah, političko pritisak ili promijeniti društveni poredak. U ovom slučaju, vozač nije imao takav cilj. Njegovo ponašanje nije bilo usmjereno protiv određene skupine, ideje ili institucije.
– Primjer: Napad na teretnu stanicu u Berlinu 2016. bio je teroristički čin jer je imao političku motivaciju (ISIS).
– Ovaj slučaj: Vozač je bez razmišljanja promijenio traku i udario u pješake, ali nije imao političke ili ideološke motive.
2. Psihoza, a ne krivica
Istražitelji navode da je vozač vjerojatno patio od akutne psihoze, stanja koje pogoršava percepciju stvarnosti. To znači da je nije bio u stanju razumjeti posljedice svojih radnji.
– Što je psihoza? To je teško psihičko stanje u kojem osoba gubi kontakt s realnošću, čuje glasove ili ima halucinacije. U takvim trenucima, nije u stanju razumjeti da je nešto pogrešno.
– Statistika: Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), psihoza pogađa oko 24 milijuna ljudi širom svijeta. U Njemačkoj, svake godine se oko 100.000 ljudi suočava s akutnim psihozom.
Zašto je to važno? Jer ako bi se ovaj slučaj svrstao u terorizam, bilo bi to krivo tumačenje. Vozač nije bio kriv u pravnom smislu, jer nije imao kontrolu nad svojim djelovanjem zbog psihoze.
—
Kako se psihoza manifestira? Znaci koji bi trebali upozoriti
Pitanje koje se često postavlja: kako prepoznati da neko pati od psihoze? Jer ako bi se takve situacije ranije prepoznale, možda bi se spriječilo nasilje.
1. Promjene u ponašanju i percepciji
Osobe u psihozi često gube kontakt s realnošću. To se može vidjeti kroz:
– Halucinacije (čuvati glasove, vidjeti stvari koje ne postoje).
– Paranoja (sumnja u sve, misli da ih neko goni).
– Nespretno ponašanje (neobjašnjivo agresivnost, bezrazložna panika).
Primjer: Vozač iz Giessena nije imao razloga za agresiju, ali je iznenada promijenio traku i udario u pješake. To može biti znak akutne psihoze, gdje osoba ne razumije posljedice svojih radnji.
2. Emocionalna nestabilnost
Psihotični napad često prati iznenadna promjena raspoloženja – od euforije do bezrazložne agresije.
– Statistika: Prema njemačkim studijama, oko 10% ljudi s psihozom ima agresivne epizode.
– Rizik: Ako se psihoza ne liječi, može dovesti do opasnih situacija na javnim mjestima.
3. Kako prepoznati da neko ima psihozu?
Ako vidite nekoga koji:
✅ Nepotrebno vrišti ili plače bez razloga.
✅ Govori sam s sobom ili čuje glasove.
✅ Postaje iznenada agresivan bez vidljivog uzroka.
Što učiniti? Nije se okretati policiji odmah, jer to može pogoršati situaciju. Bolje je pozvati hitnu pomoć (112 u Njemačkoj) ili psihijatrijsku službu.
—
Što se događa kada se psihoza pretvori u nasilje? Realni primjeri iz Njemačke
Pitanje koje se često postavlja: kako često se psihoza pretvara u nasilje? I kako policija reagira na takve slučajeve?
1. Slučaj u Hamburgu (2021.) – Psihoza i nesretni sudar
U Hamburgu, 28-godišnji muškarac udario je u skupinu ljudi na pješačkoj stazi. Policija je najprije mislila na teroristički napad, ali je kasnije utvrđeno da je vozač patio od psihoze.
– Reakcija policije: Nisu odmah otvarali vatru, već su pokušali smiriti situaciju.
– Posljedica: Muškarac je smješten u psihijatrijsku bolnicu, a slučaj je svrstan u nesretne slučajeve.
2. Statistike nasilja povezanog s psihozom u Njemačkoj
Prema njemačkim podacima:
– Oko 30% nasilnih incidenta na javnim mjestima može biti povezano s psihozom.
– Policija u 60% slučajeva ne može odmah utvrditi uzrok nasilja.
Zašto je to problem? Jer ako se previše brzo svrstava u terorizam, može doći do nepotrebnih represivnih mjera.
—
Kako policija i društvo reagiraju na takve slučajeve?
Pitanje koje zanimaju mnogi: kako bi se spriječilo da se psihoza pretvori u nasilje? I kako bi se bolje reagiralo kada se to dogodi?
1. Policija: Odgovor na psihozu, a ne na terorizam
Policija u Njemačkoj ima specijalne jedinice za rad s ljudima u psihozi. To su psihijatrijske službe policije, koje su obučene kako smiriti situaciju bez nasilja.
– Primjer: U Giessenu, policija nije odmah zatvarala vozača, već ga je pratila do bolnice.
– Cilj: Spriječiti da se situacija pogorša i osigurati da osoba dobije potrebnu pomoć.
2. Društvo: Kako prepoznati i pomoći osobi u psihozi?
Ako vidite nekoga koji izgleda nemiran, možete:
✔ Nepanično ga razgovarati (ne okrivljavati, nego ponuditi pomoć).
✔ Pozvati hitnu pomoć (112) ako je osoba opasna po druge.
✔ Nije se okretati policiji ako je osoba samo nemirna (može pogoršati situaciju).
Statistika: Prema njemačkim istraživanjima, 80% ljudi s psihozom nije krivo u pravnom smislu, već pate od bolesti.
—
Zaključak: Zašto je važno razlikovati psihozu od terorizma?
Incident u Giessenu nije bio teroristički napad, niti je vozač imao političke motive. To je bio slučaj psihoze, stanja koje nije bilo pod kontrolom osobe.
Zašto je to važno naglasiti?
✅ Spriječiti nepotrebnu paniku – jer se ljudi brzo plaše “terorističkih napada”.
✅ Pomoći osobi u teškoj situaciji – jer psihoza nije krivica, već bolest.
✅ Policiji i društvu bolje reagirati – jer se psihoza liječi, a ne kažnjava.
Posljednja misao: Ako vidite nekoga koji izgleda nemiran, ne okrivljavajte ga odmah. Može biti u teškoj psihozi – a pomoć može spasiti život.
—
FAQ: Česta pitanja o psihozi i nasilju
1. Što učiniti ako vidim nekoga s psihozom na javnom mjestu?
Odgovor: Nepanično ga razgovarati, ako je sigurno. Ako je opasan, pozvati hitnu pomoć (112). Nije se okretati policiji odmah, jer to može pogoršati situaciju.
2. Koliko često psihoza dovodi do nasilja?
Odgovor: Prema njemačkim podacima, oko 10% ljudi s psihozom ima agresivne epizode. Ali to nije krivica, već bolest.
3. Da li se psihoza može liječiti?
Odgovor: DA! Psihoza se može kontrolirati lijekovima i psihijatrijskom pomoć. Rano liječenje može spriječiti nasilje.
4. Zašto se psihoza često pomiješa s terorizmom?
Odgovor: Jer mediji često naglašavaju strah, a policija mora brzo reagirati. Ali psihoza nije terorizam – i to je važno razlikovati.
5. Kako se razlikuje psihoza od obične agresije?
Odgovor:
– Psihoza: Osoba ne razumije što radi, čuje glasove, izgleda zbunjeno.
– Agresija: Osoba zna što radi, ali je pod utjecajem alkohola, droga ili frustracije.
6. Što se događa s osobom koja napada zbog psihoze?
Odgovor: Nije kažnjavana kao krivac, već smještena u psihijatrijsku bolnicu za liječenje.
7. Kako se spriječiti psihoza?
Odgovor: Pravilna prehrana, sport i socijalni kontakt mogu smanjiti rizik. Rano otkrivanje i liječenje je ključno.
8. Da li psihoza može biti naslijeđena?
Odgovor: DA, ali to ne znači da će se sigurno razviti. Genetika igra ulogu, ali životni stil i okoliš također utječu.
9. Kako se psihoza dijagnosticira?
Odgovor: Psihijatrijski pregled, testovi i razgovori s pacijentom. Nema jedne testove, već se dijagnoza postavlja na osnovu simptoma.
10. Što se događa ako se psihoza ne liječi?
Odgovor: Može dovesti do kroničnih problema, uključujući nasilje, samoubojstvo i društvenu izolaciju.
—
Završni komentar:
Incident u Giessenu nije bio terorizam, niti je vozač bio kriv. To je bio slučaj psihoze – i to je važno shvatiti. Pomoć osobi u psihozi može spasiti život, a pravo razumijevanje situacije može spriječiti nepotrebnu paniku.
Ako vam se članak svidio, podijelite ga! Jer znanje pomaže – i spasava živote.
Leave a Comment