Kraj godine donosi presjek stanja na tržištu rada, a podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za studeni otkrivaju zanimljive pomake. Iako je ukupna brojka nezaposlenih u Hrvatskoj blago porasla u odnosu na prethodni mjesec, kada gledamo širu sliku, vidljiv je značajan pad nezaposlenosti u odnosu na studeni prošle godine. Smanjenje od gotovo 10 posto potvrđuje da se tržište rada oporavlja, no istovremeno otvara pitanja o kvaliteti novozaposlenih i dugoročnoj održivosti ovih trendova. Ovaj članak dubinski analizira najnovije statistike, secira sektore koji prednjače u zapošljavanju, razmatra razloge izlaska iz evidencije HZZ-a te donosi pregled novčane pomoći i potražnje za radnom snagom, sve s ciljem pružanja detaljnog uvida u trenutnu situaciju.
Analiza trendova nezaposlenosti: Studeni u fokusu
Podaci HZZ-a za kraj studenog ove godine pokazuju da je u evidenciji bilo registrirano 81.112 nezaposlenih osoba. Ovo predstavlja pad od 9,8%, odnosno 8.785 osoba manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ovakav pad je svakako ohrabrujući pokazatelj oporavka i potencijalnog rasta ekonomske aktivnosti. Međutim, ako pogledamo kraći vremenski horizont, od listopada do studenog ove godine, bilježimo porast od 4,2%, što znači dodatnih 3.287 osoba na evidenciji. Ovo povećanje je uobičajeno za ovaj period godine, s obzirom na sezonske poslove koji završavaju i povratak dijela radne snage na biro. Trenutno, prema dnevnim podacima HZZ-a, broj nezaposlenih lagano oscilira, dosegnuvši 81.341 osobu, dok je istovremeno oglašeno 14.764 slobodnih radnih mjesta, što sugerira postojanje značajne potražnje za radnom snagom.
Priljev i odljev nezaposlenih osoba u studenom
Tijekom studenog, HZZ je zabilježio priljev od ukupno 15.603 novoprijavljene nezaposlene osobe. Ovo je neznatno više, za 4,4%, u odnosu na studeni prethodne godine. Važno je naglasiti da je velik dio novoprijavljenih, točnije 12.889 osoba (82,6%), došlo izravno iz radnog odnosa. To bi moglo ukazivati na prekide radnog odnosa, stečajeve manjih tvrtki ili otpuštanja, što je značajan pokazatelj za analizu tržišta. Uz njih, u evidenciju su ušle i 541 osoba (3,5%) nakon završetka redovitog školovanja te 2.173 osobe (13,9%) koje su bile neaktivne, a sada aktivno traže posao.
S druge strane, evidenciju nezaposlenih napustilo je 12.316 osoba, što je rast od 8,8% u odnosu na studeni prošle godine. Ključni podatak ovdje je zapošljavanje 7.648 osoba, što čini značajan dio onih koji su napustili HZZ. Od toga, njih 6.857 (89,7%) zaposlilo se na temelju zasnivanja radnog odnosa, dok je 791 osoba (10,3%) pronašla posao kroz druge poslovne aktivnosti, poput samozapošljavanja ili obavljanja slobodnih djelatnosti.
Sektori koji prednjače u zapošljavanju
Analiza podataka o zapošljavanju otkriva jasne favorite kada je riječ o sektorima koji najviše upijaju novu radnu snagu. Kada govorimo o zasnivanju radnog odnosa, trgovina na veliko i malo zauzima prvo mjesto s 1.070 zaposlenih osoba, što čini 15,6% ukupnog broja. Ovaj sektor, iako često suočen s izazovima poput niskih plaća i zahtjevnih uvjeta rada, konstantno pokazuje veliku potrebu za radnicima, posebice u maloprodaji.
Na drugom mjestu nalazi se prerađivačka industrija, koja je zaposlila 917 osoba, odnosno 13,4%. Ovaj podatak je posebno značajan jer ukazuje na potencijalni oporavak ili rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, sektoru koji je u proteklim godinama bio pod pritiskom. Potreba za kvalificiranim radnicima u proizvodnji i dalje je visoka.
Na trećem mjestu, s 785 zaposlenih osoba (11,4%), nalazi se obrazovanje. Ovaj sektor, iako možda ne zvuči kao tipično mjesto brzog zapošljavanja, pokazuje stabilnu potražnju, vjerojatno zbog potrebe za nadomjestcima postojećeg osoblja, novih projekata ili širenja obrazovnih programa.
Zanimljivo je primijetiti da ovi podaci sugeriraju snažnu potražnju za radnicima u sektorima koji često zahtijevaju nižu razinu obrazovanja ili specifične vještine koje se mogu steći kroz obuku, ali i rast potrebe za stručnim kadrom u industriji i obrazovanju.
Razlozi brisanja iz evidencije: Više od samo zapošljavanja
Važno je napomenuti da zapošljavanje nije jedini razlog zbog kojeg osobe izlaze iz evidencije nezaposlenih. U studenom je tako 4.668 osoba brisano iz HZZ-a zbog ostalih razloga. Ovi razlozi su raznoliki i obuhvaćaju:
Izlazak iz radne snage: To uključuje umirovljenje, odlazak na redovito školovanje (koje je već spomenuto kao jedan od razloga ulaska u evidenciju, ali ovdje govorimo o osobama koje su već bile u evidenciji), te druge situacije kada osoba više aktivno ne traži posao.
Nepridržavanje zakonskih odredbi: Dio osoba se briše jer ne ispunjavaju obveze prema HZZ-u, poput aktivnog traženja posla ili raspoloživosti za rad. Ovo je važan podsjetnik da status nezaposlenog nosi određene obveze.
Odjava s evidencije: Neki pojedinci se sami odjave s evidencije, možda zato što su pronašli posao izvan sustava HZZ-a, odlučili pokrenuti vlastiti posao, ili iz nekog drugog osobnog razloga.
Ovaj segment podataka ukazuje na složenost evidencije nezaposlenih i činjenicu da se brojke ne odnose isključivo na uspješna zapošljavanja.
Geografska distribucija nezaposlenosti i zapošljavanja
Kada pogledamo distribuciju po županijama, vidljiva su značajna regionalna odstupanja. U zapošljavanju prednjače tri županije:
1. Splitsko-dalmatinska županija: S 1.022 osobe zaposlene zasnivanjem radnog odnosa, ova županija čini 14,9% ukupnog broja zaposlenih putem HZZ-a. Njen doprinos zapošljavanju je značajan, vjerojatno potaknut turizmom i uslužnim sektorima tijekom ljetnih mjeseci, te industrijskim i obrtničkim pogonima tijekom ostatka godine.
2. Grad Zagreb: Sa 1.001 zaposlenom osobom (14,6%), glavni grad tradicionalno predstavlja najveće tržište rada s najvećom potražnjom i ponudom radne snage. Raznolikost ekonomskih aktivnosti u Zagrebu omogućava zapošljavanje u širokom spektru zanimanja.
3. Osječko-baranjska županija: Zabilježila je zapošljavanje 730 osoba (10,6%), što ukazuje na snažnu aktivnost u istočnim dijelovima Hrvatske. Ovaj podatak je ohrabrujući s obzirom na dugogodišnje probleme Slavonije s depopulacijom i nezaposlenošću.
S druge strane, kada promatramo apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba, situacija je sljedeća:
Splitsko-dalmatinska županija: Ostaje na prvom mjestu s 13.795 nezaposlenih (17% ukupno u Hrvatskoj). Unatoč visokom zapošljavanju, veliki broj stanovnika i povremena sezonalnost posla doprinose ovoj brojci.
Osječko-baranjska županija: S 10.434 nezaposlena (12,9%), potvrđuje svoju poziciju kao županija s jednim od najvećih apsolutnih brojeva nezaposlenih.
Grad Zagreb: Ima 9.746 nezaposlenih (12%). Iako je tržište rada dinamično, urbani centri često privlače i radnu snagu koja tek traži svoje mjesto.
Najmanji apsolutni broj nezaposlenih osoba zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, sa svega 1.033 osobe, što predstavlja 1,3% ukupnog broja. Ova županija, poznata po svojim prirodnim ljepotama i potencijalu u turizmu, suočava se s izazovom demografije, ali ima relativno nisku stopu nezaposlenosti.
Novčana naknada i potražnja za radnicima
Analiza podataka o novčanoj naknadi daje uvid u one koji su ostali bez posla i oslanjaju se na potporu države. U studenom ove godine, 23.329 osoba, odnosno 28,8% od ukupnog broja nezaposlenih, primalo je novčanu naknadu. Važno je primijetiti da se broj korisnika novčane naknade povećao za 15%, odnosno 3.051 osobu, u usporedbi sa studenim prethodne godine. Ovo povećanje može ukazivati na duže razdoblje traženja posla za neke kategorije nezaposlenih ili na veći broj osoba koje su ostale bez posla i imaju pravo na naknadu.
Što se tiče potražnje za radnom snagom, HZZ je u studenom oglasio 9.363 radna mjesta, kroz koja su iskazane potrebe za čak 16.049 radnika. Zanimljivo je da se broj traženih radnika povećao za 0,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovaj blagi rast ukazuje na stabilnu, ali ne i dramatično rastuću potražnju. Ono što je ključno je nesrazmjer između broja slobodnih radnih mjesta i broja nezaposlenih osoba, što ukazuje na postojanje strukturnih problema na tržištu rada – nedostatak određenih vještina, nesklonost radu u određenim sektorima ili geografska udaljenost između ponude i potražnje.
Prednosti i nedostaci trenutne situacije na tržištu rada
Kada sagledamo sve navedene podatke, možemo identificirati niz prednosti i nedostataka trenutne situacije na hrvatskom tržištu rada.
Prednosti:
Pad dugoročne nezaposlenosti: Glavni plus je značajan pad ukupnog broja nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu, što ukazuje na oporavak i rast ekonomske aktivnosti.
Potražnja za radnicima: Postojanje velikog broja oglašenih radnih mjesta ukazuje na potrebu gospodarstva za radnom snagom, otvarajući mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje u ključnim sektorima: Pozitivno je vidjeti zapošljavanje u industriji i obrazovanju, što signalizira potencijal za stabilniji i dugoročniji rast.
Regionalni napredak: Povećano zapošljavanje u nekim županijama koje su prethodno imale probleme s nezaposlenošću daje nadu u ravnomjerniji regionalni razvoj.
Nedostaci:
Sezonski porast kratkoročne nezaposlenosti: Povećanje broja nezaposlenih od listopada do studenog, iako očekivano, ukazuje na ranjivost tržišta na sezonske promjene.
Potencijalna nestabilnost zaposlenja: Velik broj novoprijavljenih osoba iz radnog odnosa može signalizirati kratkotrajna radna mjesta, otpuštanja ili probleme u poslovanju tvrtki.
Rast korisnika novčane naknade: Povećanje broja primatelja novčane naknade sugerira da dio nezaposlenih dulje vrijeme traži posao, što može biti znak strukturnih problema u pronalaženju adekvatnog zaposlenja.
Nesrazmjer ponude i potražnje: Još uvijek postoji značajan jaz između vještina koje poslodavci traže i onih koje nezaposleni posjeduju, što onemogućuje potpuno iskorištavanje potencijala tržišta rada.
Geografska nejednakost: Iako postoje pozitivni pomaci, i dalje postoje županije s visokim apsolutnim brojevima nezaposlenih, što zahtijeva ciljane intervencije.
Zaključak: Potreba za strateškim pristupom
Podaci za studeni nude dvoslojnu sliku hrvatskog tržišta rada. S jedne strane, ohrabrujući je pad dugoročne nezaposlenosti i stabilna potražnja za radnicima u ključnim sektorima poput trgovine, industrije i obrazovanja. Zapošljavanje u tim sektorima, uz rastuću potražnju, daje povod za optimizam u pogledu ekonomske aktivnosti. Međutim, kratkoročni porast nezaposlenosti, rast broja korisnika novčane naknade i značajan broj novoprijavljenih osoba iz radnog odnosa podsjećaju nas da tržište rada nije savršeno.
Ključ uspjeha leži u premošćivanju jaza između ponude i potražnje za radnom snagom. To podrazumijeva ulaganja u cjeloživotno obrazovanje, programe prekvalifikacije i usavršavanja, kao i poticanje mobilnosti radne snage. Također, važno je analizirati razloge napuštanja radnih mjesta i raditi na poboljšanju uvjeta rada kako bi se smanjila fluktuacija. Geografska neravnomjernost zahtijeva ciljane regionalne politike zapošljavanja i poticanje ulaganja u manje razvijena područja. HZZ, kao središnja institucija, ima ključnu ulogu u usmjeravanju ovih procesa, ali uspjeh ovisi o suradnji države, poslodavaca i samih radnika.
Često postavljana pitanja (FAQ)
P: Je li nezaposlenost u Hrvatskoj zaista smanjena za 10%?
O: Da, podaci HZZ-a za studeni pokazuju smanjenje nezaposlenosti od 9,8% u odnosu na studeni prošle godine. Dakle, govorimo o značajnom smanjenju dugoročne nezaposlenosti.
P: Zašto broj nezaposlenih raste od listopada do studenog?
O: Taj porast je uglavnom sezonskog karaktera. Završetkom ljetnih i jesenskih sezonskih poslova, te ulaskom novih generacija na tržište rada nakon završetka školovanja, broj nezaposlenih prirodno raste u kasnu jesen.
P: Koji su najtraženiji poslovi u Hrvatskoj prema HZZ-u?
O: Podaci za studeni ukazuju na veliku potražnju u trgovini, prerađivačkoj industriji i obrazovanju. Konkretna zanimanja variraju, ali općenito se radi o radnicima u proizvodnji, trgovcima, kao i stručnom osoblju u obrazovanju.
P: Koliko ljudi u Hrvatskoj prima novčanu naknadu za nezaposlene?
O: U studenom je 28,8% nezaposlenih osoba, odnosno 23.329 osoba, koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika je porastao u usporedbi s prethodnom godinom.
P: Gdje je najviše, a gdje najmanje nezaposlenih u Hrvatskoj?
O: Najveći apsolutni broj nezaposlenih bilježe Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb. Najmanji broj nezaposlenih je u Ličko-senjskoj županiji.
P: Što znači da je velik broj novoprijavljenih osoba došlo iz radnog odnosa?
O: To znači da su te osobe prethodno bile zaposlene, ali su ostale bez posla iz raznih razloga – otkaz, stečaj tvrtke, istek ugovora na određeno vrijeme, ili su se same odlučile na promjenu. To može ukazivati na određenu nestabilnost na tržištu rada ili na dinamiku promjene radnih mjesta.
Leave a Comment