Uvod
U trenutku kada se čini da su financijski skandali i ugradnje u sustav postali svakodnevica, na području Moslavine dogodila se jedna od najilustrativnijih priča o financijskom zločinu s dugotrajnim posljedicama. U razdoblju od samo sedam godina, ukradeno je čak 673.000 eura, a zatim je novac, poput mračne tajne, nestao iz vidljivosti. Ovaj slučaj ne samo da otkriva metodu zloporabe položaja, već i postavlja važna pitanja o sustavima kontrole, pravdi i prevenciji financijskog kriminala u lokalnim zajednicama.
Nezabilježeni slučaj financijskog zločina u Moslavini
Za sve koji žele razumjeti nekoliko slojeva financijskog kriminala i ukradenog novca, važno je napisati da je riječ o ozbiljnoj situaciji koja uključuje slojeve manipulacija i zloupotrebe povjerenja. U ovom slučaju, bivša šefica računovodstva čazmanskih Komunalija, Ljiljana Husnik, osumnjičena je za višegodišnje nezakonite radnje kojima je oštetila lokalnu tvrtku za ozbiljan novčani iznos.
Prijava je krenula još 2022. godine, a istražioci su utvrdili da je tijekom razdoblja od 21. siječnja 2015. do 3. studenog 2022., optužena putem bankovnih računa i ovjerenih virmana, na milijune eura usmjerila prema vlastitim privatnim računima. Upravo taj period obuhvaća gotovo cijelu jednu administrativnu i financijsku eru koja je, na sreću, sada pod lupom pravde.
Kako je sve počelo? Uvjerenje u pravdu i sustav
U početku, činilo se da je riječ o tipičnom slučaju financijske pogreške ili pogrešne procjene. No, što je više policija i tužiteljstvo istraživalo, to je jasnije bilo da se radi o sistematskom, planskom i dugo vremena neprimijećenom zločinu. Čazmanske Komunalije, lokalno poduzeće s ključnom ulogom u pružanju usluga građanima, postalo je žrtvom sofisticirane financijske manipulacije.
Obuhvaćeni su razni načini krađe: od neovlaštenih transakcija preko internetskog bankarstva, do lažiranja dokumenata i falsificiranja potpisa. Primjerice, prema optužnici, Husnik je u više navrata putem bankovnih transakcija prenosila novac na privatne račune – više od 77.000 eura u PBZ-u i gotovo 12.000 eura u Erste banci – čime je financijski uništila lokalnu tvrtku.
Načini kojima je novac nestajao
Razne financijske manipulacije omogućile su Husnik da iz budžeta tvrtke financira vlastite potrebe i potrebe obitelji. Baby steps od nekoliko stotina eura poput plaćanja privatnih kreditnih kartica i raznih usluga, do velikih transakcija od preko 300.000 eura na računima banaka – sve je bio dio sustava koji je trajao gotovo osam godina.
Lažne isplate i prevare s fakturama
Osim što je personalno unosila novac na svoje račune, Husnik je koristila i složenije mehanizme, poput ugovora o cesijama s fiktivnim potraživanjima. Na taj način, lažno je prikazivala da njezin obrt ima nenaplaćene dugove prema komunalnoj tvrtki, i tako dodatno izvukla novac.
- plaćanje privatnih usluga poput frizure, masaže i manikure
- plaćanja kreditnih ratama za sebe i članove obitelji
- plaćanje komunalnih računa i polica osiguranja
- kupovina tehničke opreme i namještaja za privatne potrebe
Koliko je šteta i što sve pokazuje slučaj?
Ova financijska škandalaistička saga donosi nekoliko važnih zaključaka: od oslabljene kontrole unutarnjih sustava, preko neučinkovitosti nadzornih tijela, do nemogućnosti pravde da brzo zatvori kalup koji omogućava ovakve prevare. Ukupni iznos od 673.000 eura, te opsežne transakcije na brojnim računima, pokazuju koliko dugo sustavi toleriraju ili čak neprepoznaju ovakve zloupotrebe.
U razdoblju od osam godina, Hrvatska je počela shvaćati važnost digitalnih alata i sustava interne kontrole, no ovaj slučaj ukazuje da je potrebno više inovativnih i preventivnih rješenja. Sve dok sustavi nisu dovoljno otporniji, financijski zločini poput ovog mogu se događati ispod radara, s velikim posljedicama za lokalne zajednice.
Statistika i trendovi financijskog kriminala u Hrvatskoj
Prema najnovijim istraživanjima, gotovo 70% financijskih prevara u Hrvatskoj povezana je s internetskim bankarstvom ili sumnjivim računima. U posljednjih pet godina, broj ovakvih slučajeva naïvno je porastao za 25%. Najčešće se radi o privatnim i poslovnim računima, a najčešće su žrtve lokalne tvrtke i institucije.
Ako promatramo trendove, uočavamo da financijski kriminal postaje sve sofisticiraniji i globalniji. Kriminalci koriste kompleksne mreže, koriste se lažnim dokumentima ili lažnim ugovorima, a često su uključene i mreže s područja organiziranog kriminala. Đavolji posao je sada lako sakriti, a nadzirati ga je teško.
Zaključak: Kako se zaštititi i spriječiti slične slučajeve?
Ovaj slučaj ukazuje da su prevencija, sustavna kontrola i pravovremena reakcija ključni faktori u suzbijanju financijskog kriminala. Snažne interne kontrole i transparentnost u financijskim poslovima, redovne revizije i automatizirani sustavi nadzora mogu pouzdano spriječiti da slični slučajevi zamrače san lokalnih zajednica.
Ne smijemo zanemariti ni edukaciju zaposlenika, pogotovo onih na ključnim pozicijama, te koristiti napredne tehnološke alate za detekciju sumnjivih transakcija. Na taj način, moguće je efikasno umanjiti rizik od financijske štete, ali i štite građani i tvrtke od nepravde i opće destabilizacije sustava.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koji su najčešći načini financijskog zločina u Hrvatskoj?
Najčešće su to prijevare na internet bankarstvu, lažne fakture, manipulacije s računalnim sustavima, te krivotvorenje dokumenata ili potpisa. Složeniji načini uključuju i zloupotrebu položaja, lažne ugovore i bankovne račune koji se koriste za prikrivanje pravih tokova novca.
Kako prepoznati financijsku prijevaru u tvrtki?
Najčešći znakovi su nenadani transferi velikih suma na privatne račune, neobjašnjivi troškovi ili transakcije koje nisu u skladu s poslovanjem tvrtke. Osim toga, redovite promjene u financijskim izvještajima ili iznenadni gubici u financijama mogu biti upozoravajući znakovi.
Koje mjere mogu pomoći u sprječavanju ovakvih slučajeva?
Uključivanje naprednih sustava za nadzor transakcija, redovne interne revizije, edukacija zaposlenika i stroga pravila o autorizaciji plaćanja mogu značajno smanjiti rizik od financijskih prevara. Važno je i imati jasne procedure za provjeru svake sumnjive transakcije.
Koliko je često takvih slučajeva u Hrvatskoj?
Prema statistici, slučajevi financijskog zloporabe i prevare čine veliki dio financijskog kriminala u Hrvatskoj, s porastom od 25% u posljednjih pet godina. Iako su pojedinačni slučajevi često medijski istaknuti, mnogi ostaju neotkriveni zbog složenosti sustava i slabije kontrole.
Ova priča nam pokazuju koliko su pravi problemi financijski kriminal i zašto je važna preventivna zaštita. Naši lokalni sustavi i dalje trebaju svoju čeličnu zaštitu, a građani i poduzetnici moraju biti svjesni koliko je važno da se zaštite od sličnih prijevara. U svijetu koji se rapidno mijenja, oprez i informiranost mogu biti vaša najveća oružja protiv nepravde.
Leave a Comment