Nejasnoće u imovinskoj kartici Vilija Beroša izazivaju pitanja bez jasnog odgovora

Foto: Luka Batelić/Pixsell

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa danas je kaznilo bivšeg ministra zdravstva i USKOK-ovog optuženika Vilija Beroša zbog kaosa u imovinskoj kartici. Njegovi upisi—ili bolje rečeno, krive kvadrature nekretnina, neprijavljeni prihodi i netočna navedba o suvlasništvu—otkriveni su tijekom detaljne provjere koja se provodi svake godine. Ovaj slučaj baca novo svjetlo na način na koji su javni službenici bili i jesu podložni nadzoru, ali i na izazove same administracije prilikom vođenja imovinskih kartica. U nastavku donosimo kronologiju događaja, razloge za postupke Povjerenstva i analizu utjecaja na povjerenje javnosti, kao i na mehanizme nadzora.

Detaljne nepravilnosti u imovinskoj kartici

Metodologija provjere i što je provjereno

Unutar godišnje provjere imovinske kartice za 2023. godinu, kojom se bavi Povjerenstvo, utvrđeno je da postoji niz nepravilnosti koje su, tvrde, imale utjecaj na točan prikaz imovine i prijavljenih prihoda. Tijekom procesa razmatrane su informacije iz različitih izvora – od Porezne uprave preko podataka Trgovačkog suda u Zagrebu do zemljišnih knjiga. Ova sveobuhvatnost često otkriva razliku između onoga što službenik navede u kartici i stvarnog stanja na terenu. U konkretnom slučaju, radi se o netočnim ili nejasnim podacima koji se odnose na nekretnine, plovila i financijske transakcije.

Precizirani podaci o nekretninama i njihova veličina

Jedan od ključnih elemenata bio je podatak da stan ima 140 četvornih metara, ali su se kroz provjeru i upise u zemljišne knjige potvrdili drugi brojovi – 102,5 kvadratnih metara. Dodatno su se pojavile indicije da je vlasnica tog stana njegova supruga, što implicira složenije vlasničke odnose koji nisu precizno navedeni u kartici. Objašnjenje za ovu razliku navodi na mogućnost da su naknadno legalizirani dijelovi nekretnine, prije nego što su formalno upisani u zemljišne knjige, a time i prije nego je Beroš stekao pravo na posjed. Ovo ukazuje na nužnost jasnijeg i pravovremenog upisa svih eventualnih promjena u vlasništvu.

Detalji o kući na Hvaru i suvlasništvima

Što se tiče kuće na Hvaru, prvotno je navedeno 135 četvornih metara, no provjerom iz zemljišnih knjiga potvrđeno je da je stvarna površina 92 četvorna metra. Osim toga, nije prijavljen suvlasnički udio od 1/12. Ovakva razlika nije mala — ona mijenja sliku o tome koliko Beroš konkretno posjeduje nekretninu i tko sjedi dublje u vlasničkim pravima. Dodajmo i detalj kako suvlasništvo nije bilo evidentirano na postojeće suvlasnike u nekim slučajevima; to sugirа da su podaci zastarjeli ili nepotpuni te da su zahtijevali ažuriranje i dopunu.

Stan od 107,42 četvorna metra i suvlasništvo

U slučaju stana od 107,42 četvorna metra, prijavljenog kao suvlasništvo s trećim osobama u jednoj četvrtini, Povjerenstvo je otkrilo da iz zemljišnih knjiga ne proizlazi da je Beroš uopće suvlasnik. Ovo otvara pitanja o tome kako su se u kartici prikazivali odnosi vlasništva i koliko su svi suvlasnici, s obzirom na stvarne udjele, pravilno iskazani u ispravama. U prilog tome, početni podaci nisu ukazivali na eventualne suvlasničke udjele, ali kasnija provjera otkriva dublje probleme vezane uz to tumačenje.

Plovilo i suvlasništvo

Što se tiče plovila, inicijalno nije bilo podataka o vlasništvu. Naknadnom provjerom utvrđeno je da Beroš posjeduje 50-postotni udjel na brodici. Stoga se zaključuje da podatak o suvlasništvu, iako netočan ili nepotpun, nije bio potpuno izvan stvarnosti, ali je zahtijevao jasniju i točniju evidenciju kako bi se izbjegle eventualne interpretacije koje bi mogle dovesti do sukoba interesa ili kršenja propisa.

Nepravilnosti u prijavljivanju prihoda i imovinskih obveza

Nepravilni prihodi i njihova klasifikacija

Kada se radi o prihodima, utvrđeno je da je Beroš netočno upisao da je njegova tvrtka Acta Med ostvarila prihod od 824 eura. Iz podataka Porezne uprave ne proizlazi da je taj prihod nastao, što ukazuje na mogućnost pogreške ili nepreciznosti u samom procesu prijavljivanja. Istodobno, prihod od 254 eura ostvaren preko Trgovačkog suda u Zagrebu nije bio prijavljen. Iako se initialno zanemarivanje tih prihoda povezuje s troškovima vještačenja, nema sumnje da su ti podaci nedosljedni s onim što stranice registriraju. Ovakvi detalji često otvaraju prostor za disciplinski postupak ako se pokaže namjera ili sustavno nepoštivanje pravilnika.

Troškovi vještačenja i mogući razlog kašnjenja

Navedeno je i da su troškovi vještačenja nastali kroz sudske postupke, pa stoga postoji mogućnost kašnjenja plaćanja tih troškova s strane sudova. Ipak, Povjerenstvo ostaje pri stavu da je to dovelo do netočnih prikaza prihoda u imovinskoj kartici. U ovom kontekstu zanimljivo je spomenuti da Beroš ove godine podnosi financijsko izvješće za svoju tvrtku, i to unatoč činjenici da, prema javno dostupnim podacima, firma posluje s gubitkom. Takav kontrast između poslovnih ishoda i onoga što je prikazano u kartici može dodatno varirati imidž transparentnosti.

Investicije u državne obveznice

Još jedan detalj koji Povjerenstvo navodi kao nepravilnost jest iznos od 500 eura uloženih u obveznice Republike Hrvatske, a koji nije navedena u odgovarajućoj rubrici imovinske kartice. Ovo je posebno relevantno jer obveznice spadaju pod vrijednosne papire koji su dio kapitalne imovine, što znači da njihovo neprijavljivanje ili neprecizno prijavljivanje može biti tumačeno kao nepoštivanje zahteva o transparentnosti imovine.

Posljedice i pravni kontekst

Kazna i status u odnosu na zakon o sprječavanju sukoba interesa

Važno je naglasiti da se, unatoč izazovima i otkrivanom kaosu, Beroš u trenutku provjere više nije bio formalno obveznik Zakona o sprječavanju sukoba interesa, jer je odstupio od te obveze nakon lanjskog uhićenja. U kontekstu kaznene odgovornosti i nadzora, Povjerenstvo je donijelo odluku o relativno niskoj novčanoj kazni – 530 eura. Takav iznos izaziva raspravu o tome jesu li mehanizmi nadzora i sankcioniranja dovoljno razmistreni i proporcionalni prekršajima. S druge strane, činjenica da je ovaj slučaj razotkriven i kažnjen u okvirima kaznenog postupka, a ne samo administrativne prirode, pokazuje da postoji mehanizam za ostvarenje odgovornosti bez obzira na status i položaj.

Utjecaj na diskurs o sukobu interesa

Ovo slučajno otkriveno „kaotično” ponašanje u imovinskim karticama pojačava važnost transparentnosti i preciznosti prilikom podnošenja imovinskih kartica. Sukob interesa ne ostavlja prostora za dvosmislenost, jer netočne brojke i nejasni odnosi vlasništva potkopavaju povjerenje javnosti u same institucije. U prosjeku, takvi slučajevi potiču jaču prohodnost nadzora, jasnije smjernice i, po potrebi, veće sankcije u slučaju ponavljajućih prekršaja.

Reakcije javnosti, politike i nadzora

Izjave i reakcije zainteresiranih strana

U javnom prostoru protežu se različite interpretacije o razlozima i posljedicama ovog slučaja. Beroš je, navodno, u očitovanju na nalaze Povjerenstva, pokušao objasniti dio detalja, ali nije pružio zadovoljavajuće opravdanje za neke navedene nepravilnosti. Povjerenstvo naglašava da su neki od navedenih podataka, poput veličine nekretnina i točnosti prijava prihoda, ključno za procjenu njegovog eventualnog sukoba interesa. Javna i politička reakcija često su izrazito podijeljene, pa se raspravlja o tome koliko ovakav slučaj zapravo utiče na percepciju učinkovitosti nadzornih tijela i na povjerenje u državne institucije.

Stav Povjerenstva i ostalih nadzornih tijela

Odluke Povjerenstva usmjerene su na jasno definiranje što se smatra nepravilnostima i kako se one sankcioniraju, bez obzira na politički značaj osobe. U mnogim slučajevima, ovakvi procesi poslužuju kao primjer kako treba ažurirati i popunjavati imovinske kartice, kako bi se izbjegli slični konflikti ili percepcija sukoba interesa. Zajednički dojam nevladinih organizacija i stručnjaka jeste da su ovakve odluke korisne kao podsjetnik, ali i prilika za poboljšanje sustava—od boljih obrazaca podnošenja do redovitijih ažuriranja podataka.

Utjecaj na javnost i preporuke za budućnost

Povjerenje javnosti i transparentnost

Transparentnost je ključna vrijednost u modernom javnom sektoru. Kada imovinske kartice sadrže netočnosti ili nejasne podatke, to direktno utječe na povjerenje građana u rad državnih službi. Ovaj slučaj poslužio je kao potvrda potrebe za bržim i jasnijim pravilima, kao i za dosljednim provođenjem nadzora nad imovinom i prihodima službenika. Javnost očekuje da i zbilja bude manje prostora za polovične ili pogrešne podatke koji mogu izazvati sumnje u integritet institucija.

Preporuke za sustav nadzora

Istaknute su preporuke za unapređenje procesa prijave: poboljšanje komunikacijskih kanala između Povjerenstva, sudova i Ureda za sprječavanje sukoba interesa; uspostava centraliziranog registra koji bi omogućio automatizirano poravnanje podataka između zemljišnih knjiga, poreznih Uprava i registracijskih tijela; te pooštravanje kriterija za ono što se mora navesti u imovinskoj kartici i do kada. Također se poziva na bolju edukaciju službenika o važnosti preciznog prijavljivanja i redovito ažuriranje podataka kako bi se smanjio rizik od dvostrukog prikazivanja vlasništva ili pogrešnih prihoda.

Temporalni kontekst i statistike

Što se točno promijenilo kroz vrijeme

Ovaj slučaj ilustruje kako se status i nadzor mijenjaju kroz vrijeme. Provedene provjere protežu se na 2023. godinu, a odluke Povjerenstva temelje se na nalazima iz 2024. i ranijih dostupnih dokumenata. U informacijama koje su na raspolaganju javnosti, isti slučaj također ukazuje na to da nadzor nije statičan proces, već dinamičan kroz različite faze—od identifikacije nepravilnosti do donošenja sankcija i potrebe za ažuriranjem registar i evidencija.

Pros i cons aktualnog pristupa

Prednosti aktualnog pristupa uključuju jasnu negiranje dvostrukog prikazivanja imovine i fokusu na točne podatke, te mogućnost da se sankcije prilagode težini prijestupa. Nedostaci pak mogu biti duže procedure i ponekad pretjerano detaljno bavljenje tehničkim detaljima koji mogu odvlačiti pažnju od bitnog pitanja – je li došlo do namjerne ili nenamjerne pogreške. U konačnici, ključno je uspostaviti ravnotežu između učinkovitosti nadzora i pravednosti u ocjeni svakog pojedinog slučaja.

FAQ – Često postavljena pitanja

Što konkretno znači ‘imovinska kartica’ u kontekstu sukoba interesa?
Imovinska kartica je službeni dokument u kojem državni službenici i drugi subjekti deklariraju svoju imovinu, prihode i druge okolnosti koje bi mogle utjecati na njihov rad ili izazvati sukob interesa. Cilj je transparentnost i mogućnost otkrivanja situacija koje bi mogle kompromitirati neovisnost ili integritet službenog djelovanja.
Koje su najčešće nepravilnosti otkrivene u imovinskim karticama?
Najočitije nepravilnosti su netočni ili nepotpuni podaci o veličini nekretnina, vlasničkim odnosima, upisima suvlasništva, te netočno navedeni prihodi ili ulaganja u vrijednosnice i obveznice. Također se često detektiraju kašnjenja u ažuriranju podataka uslijed promjena vlasništva ili poslovnih prihoda.
Koje su moguće posljedice za službenike ako se utvrdi sukob interesa?
Posljedice mogu biti različite — od administrativnih mjera i novčanih kazni do više formalnih disciplinskih postupaka ili, u težim slučajevima, sankcija. U Hrvatskoj su mehanizmi osmišljeni da osiguraju proporcionalnost sankcija i spriječe ponavljanje sličnih nepravilnosti.
Kako nadzorni mehanizmi poboljšavaju povjerenje građana?
Transparentnost, pravovremenost ažuriranja podataka i jasne posljedice za nepravovremene ili netočne prijave doprinose vjerodostojnosti institucija i jačaju reputaciju javnog sektora. Kada građani vide dosljedne procese i brzu reakciju na nepravilnosti, spremniji su prihvatiti odluke i smanjiti dozu skepticizma.
Što znači da je Beroš “prestao biti obveznik” Zakona o sprječavanju sukoba interesa?
To znači da, u trenutku provjere, on više nije formalno podložan tom zakonu. No, to ne znači da је raskid njegove odgovornosti za prethodne prijave automatski ukinut. Nadležna tijela i dalje ocjenjuju prethodne podatke i mogu provesti daljnje postupke ako je potrebno, a javnost očekuje da se nepravilnosti adekvatno adresiraju kroz odgovarajuće mjere.
Kako građani mogu pomoći u povećanju točnosti imovinskih kartica?
Građani mogu aktivno pratiti objave o nadzoru, prijaviti neusklađenosti ili sumnjiva ponašanja Povjerenstvu ili drugim nadzornim tijelima, i tako doprinijeti transparentnosti. U mnogim slučajevima postoji i posebna adresa na koju se mogu dostaviti pravovremene informacije ili primjedbe o neslaganjima u podacima.
Koje su konkretne mjere koje nadzor želi implementirati u budućnosti?
Neke od preporuka uključuju uspostavu centraliziranog registra, jaču integraciju spojenih podataka iz Porezne uprave, zemljišnih knjiga i institucija koje vode registre vrijednosnica, te unapređenje edukacije službenika o pravilnom prijavljivanju imovine i prihoda. Cilj je smanjiti rizik od netočnih prijava i ubrzati proces provjere kako bi se ubrzalo donošenje odluka.

Zaključak

Ovaj slučaj otkriva složenost procesa upravljanja imovinskim karticama i važnost preciznosti u deklaracijama. Iako su neke brojke i konkretni podaci predmet rasprave, zajednički zaključak ostaje jasan: nadzor nad sukobom interesa nije tek formalnost, nego konkretan mehanizam koji štiti javni interes. Uloga Povjerenstva i povezanih tijela nije samo da otkrije nepravilnosti, već da kroz jasne smjernice i dosljedne sankcije potakne promjenu ponašanja i poboljša kvalitetu podataka koje građani svakodnevno koriste za procjenu integriteta javnih službi. Ako sustav nastavi s fokusom na točnost, ažurnost i transparentnost, povjerenje javnosti neće se samo održati, već i ojačati u nadolazećim godinama.