Naslov projekta ZAG: Kako zagrebački učenici pokreću građansku promjenu

U ovom naslovu članka donosimo pregled kako su zagrebački učenici kroz program Zajednica aktivnih građana (ZAG) razvili i predstavili svoje projekte građanskog odgoja te potaknuli promjene u školama i lokalnoj zajednici. Ovaj članak analizira ključne aspekte programa, donosi konkretne primjere, statistike i perspektive za budućnost aktivnog građanstva.

Uvod u građanski odgoj i program ZAG

Građanski odgoj i obrazovanje postali su neizostavan dio školskog kurikuluma diljem Europe. U Zagrebu je od jeseni 2022. pokrenut program Zajednica aktivnih građana (ZAG), izvannastavna aktivnost kroz koju učenici osnovnih i srednjih škola razvijaju vještine participativne demokracije, socijalne inkluzije i kritičkog promišljanja. Pod naslovom “ZAG” okupljeno je već 1.721 učenik u 80 škola, a taj broj svake godine raste.

Širi kontekst i statistike

Program ZAG čvrsto je ukorijenjen u širem gradskom i nacionalnom okviru implementacije građanskog odgoja:

• Godina početka: Jesen 2022.
• Obuhvat škola: 63 osnovne i 17 srednjih škola tijekom školske godine 2023./2024.
• Broj učenika: 1.721 sudionik uz podršku 100 mentora (učitelja, nastavnika, stručnih suradnika).
• Suradnja: Gradska skupština, Grad Zagreb, lokalne udruge civilnog društva.

Ovi podaci ilustriraju rastući interes i povjerenje u važnost aktivnog građanstva među mladima. Statistički, 76% sudionika ističe kako im je program promijenio pogled na ulogu pojedinca u društvu, a 58% učenika poručuje da su stečene vještine praktično primijenili unutar matične škole ili lokalne zajednice.

H2: Program ZAG u praksi

Program ZAG strukturiran je kroz modul u kojem učenici pod vodstvom mentora prolaze četiri faze:

1. Identifikacija lokalnih problema
2. Istraživanje i razvoj rješenja
3. Provedba i testiranje projekta
4. Evaluacija i prezentacija pred Gradskom skupštinom

Svaka faza nosi svoj naslov i specifične zadatke, a kroz interaktivne radionice, debatne sesije i terenska istraživanja učenici razvijaju ključne kompetencije 21. stoljeća: timski rad, vođenje, empatiju i odgovornu participaciju.

H3: Faza 1 – Identifikacija problema

U ovoj prvoj fazi učenici analiziraju potrebe svoje škole ili kvarta. Tematski naslovi radionica uključuju:

• Sigurnost i prevencija nasilja
• Kulturno nasljeđe i mladenačka participacija
• Pristupačnost i inkluzija osoba s invaliditetom

Na primjer, OŠ Ivana Meštrovića fokusirala se na nenasilno okruženje kroz anketu među vršnjacima, dok je OŠ Nikole Tesle istraživala potrebe slabovidnih učenika, što je postavilo temelje za razvoj taktilne slikovnice.

H3: Faza 2 – Istraživanje i razvoj rješenja

Nakon što su identificirani prioriteti, timovi učenika razvijaju koncept rješenja, koristeći različite metode poput dizajn razmišljanja (design thinking) i sudioničkog budžetiranja. Primjeri:

• OŠ Nikole Tesle osmislila je taktilne slikovnice s reljefima i brajevom azbukom.
• Škola za montažu instalacija uredila je prostor za odmor // chill zone s recikliranim namještajem i zelenilom.

H3: Faza 3 – Provedba i testiranje

Učenici postavljaju prototipove svojih ideja unutar škole ili šire javnosti te prikupljaju povratne informacije. Tijekom prošle godine:

• Agronomska škola Zagreb organizirala je kulturni festival posvećen tradicijskim zanatima i multikulturalnosti.
• II. gimnazija i OŠ Ivana Meštrovića pokrenule su radionice javnog govora u gradskim kulturnim centrima.

U svim projektima ključni su bili mentorski timovi koji su vodili učenike kroz izazove implementacije, od prikupljanja sredstava do logistike izvedbe.

H3: Faza 4 – Evaluacija i prezentacija

Završna je faza jedna od najuzbudljivijih: učenici svoje projekte predstavljaju pred gradskim čelnicima u Gradskoj skupštini. Ove je godine prisutno bilo preko 200 ljudi, uključujući gradonačelnika Tomislava Tomaševića te zamjenice Danijelu Dolenec i Luku Korlaeta. Upravo je ta prezentacija bila kulminacija rada, označavajući trenutak preuzimanja inicijative i odgovornosti.

H2: Primjeri istaknutih projekata

Konkretnost i raznolikost projekata najbolje ilustriraju snagu programa ZAG. Donosimo kratki pregled pet najinovativnijih inicijativa:

H3: Nenasilno školsko okruženje (OŠ Ivana Meštrovića)

Rad na prevenciji vršnjačkog nasilja uključivao je:

• Interaktivne radionice o nenasilnoj komunikaciji
• Kampanju “Stani na kraj!” s posterima i videoprilozima učenika
• Mentorski susreti s psiholozima i stručnjacima za mentalno zdravlje

Rezultat: 30% smanjenje broja prijavljenih incidenata te veći osjećaj sigurnosti među učenicima, prema internim anketama škole.

H3: Taktilna slikovnica za slabovidne (OŠ Nikole Tesle)

Učenici su surađivali s Hrvatskom udrugom slijepih i ambliopičara pri izradi slikovnice:

• Reljefne ilustracije
• Braille opis radnji
• Audio-prilog u kojem učenici čitaju tekst

Broj primjeraka: 150 besplatno distribuiranih slikovnica diljem Zagreba. Projekt je dobio i regionalnu medijsku pozornost, potičući dijalog o pristupačnom obrazovanju.

H3: Chill zona u Školi za montažu instalacija

U tijeku recikliranja starih školskih stolica i stolova, nastao je prostor za opuštanje i socijalizaciju:

• Seating area od paleta obojanih recikliranim bojama
• Zeleni zid s biljkama koje učenici sami uzgajaju
• Besplatni časopisi i lektire na policama

U anketi provođenoj među vršnjacima, 85% korisnika ocijenilo je prostor “vrlo korisnim” za smanjenje stresa tijekom velikih ispita.

H3: Kulturni festival (Agronomska škola Zagreb)

Festival je okupio 10 škola i 500 posjetitelja te ponudio:

• Radionice tradicionalnih zanata (izrada keramike, tkanje)
• Degustaciju lokalnih proizvoda
• Folklorne plesove i predavanja o kulturnoj raznolikosti

Festival je poslužilo kao platforma za prezentaciju projekata i poticanje suradnje između različitih školskih zajednica.

H3: Uključivanje mladih u kulturni život (II. gimnazija i OŠ Ivana Meštrovića)

Partnerstvo dviju škola dovelo je do niza radionica i javnih čitanja u:

• Knjižnici Miroslav Krleža
• Domu kulture Dubrava
• Galeriji Tuškanac

Ovi su susreti mlade autore potaknuli na stvaranje i otvorili vrata profesionalnih mentora iz svijeta književnosti i kazališta.

H2: Uloga grada i lokalnih institucija

Grad Zagreb kroz program ZAG i srodne inicijative (npr. fakultativni predmet Škola i zajednica – ŠiZ) realistično štiti i potiče razvoj građanskog društva:

• Financijska podrška: Proračunska sredstva za materijale i logistiku projekata.
• Institucionalna podrška: Pristup vijećnicama, gradskim prostorima i medijskoj promociji.
• Stručno mentorstvo: Suradnja s udrugama civilnog društva i stručnjacima iz raznih područja.

Gradonačelnik Tomašević naglašava kako upravo takvi programi grade e-entra i povjerenje građana u demokratske procese, dok zamjenici Korlaet i Dolenec ističu da su mladi najbolji demanti stereotipa o nezainteresiranosti i letargiji.

H2: Izazovi i perspektive

Unatoč uspjesima, program ZAG suočava se s nekoliko važnih izazova:

• Održavanje motivacije: Kako zadržati učenike angažiranima tijekom cijele školske godine?
• Javna vidljivost: Potrebno je sustavno uključiti lokalne medije kako bi projekti dobili zasluženi odjek.
• Resursi: Škole s manje sredstava teško prate ritam onih s boljom infrastrukturom.

Ipak, budućnost programske inicijative izgleda obećavajuće. Planira se:

1. Proširenje partnerskih udruga i fakulteta.
2. Digitalizacija sadržaja – e-moduli za građanski odgoj.
3. Međunarodna umrežavanja s projektima u regiji.

Zaključak

Naslov ovog članka oslikava stvarnu snagu mladih: kroz program ZAG oni ne samo da uče o demokraciji, nego je i svakodnevno žive. Inicijative poput taktilnih slikovnica, chill zona, kulturnih festivala i nenasilnih kampanja potvrđuju da je građanski odgoj više od školskog predmeta – on je pokretač društvenih promjena.

Kroz participaciju u 80 škola, 1.721 učenika i podršku 100 mentora, Zagreb gradi temelje aktivnog, empatičnog i kritičkog građanstva. S rastućim interesom i novim projektima na horizontu, program ZAG postaje model za druge gradove i regije koje teže demokratskom osnaživanju mladih.

FAQ

Kako se škola može uključiti u program ZAG?

Za uključivanje, škola treba kontaktirati Upravni odjel za obrazovanje Grada Zagreba te ispuniti prijavni obrazac. Potrebno je generirati podršku učiteljskog vijeća i imenovati školskog koordinatora.

Koje benefite učenici stječu sudjelovanjem?

Sudjelovanje razvija komunikacijske vještine, timski rad, sposobnost kritičkog promišljanja i samostalnog vođenja projekata. Također, učenici stječu iskustvo suradnje s dionicima civilnog društva i lokalne vlasti.

Koliko traje pojedini projekt unutar programa?

Prosječno trajanje projektnog ciklusa je 6–8 mjeseci, ali ovisno o složenosti i rasponu aktivnosti može biti i kraće ili duže.

Postoje li materijali za daljnje učenje građanskog odgoja?

Da. Grad Zagreb objavljuje online priručnike za nastavnike, digitalne alate i primjere dobre prakse na službenim stranicama Upravnog odjela za obrazovanje.

Koji su planovi za naredne godine?

Planirano je uključivanje minimalno 25 novih škola, pokretanje regionalnih natjecanja u projektima građanskog odgoja te uvođenje e-learningskih modula za učenike.

Program ZAG dokazao je da mladi mogu biti katalizatori društvenih promjena, a naslov ovog članka samo je početak priče o njihovoj inicijativi i kreativnosti. Sudjelujte, informirajte se i potaknite svoje vršnjake da postanu aktivni građani!