Domovinski rat ostavio je za sobom tisuće kuća koje su doslovno srušene do temelja ili ozbiljno oštećene. Naslov „I nakon 30 godina, aktualna obnova kuća uništenih u ratu“ simbolizira nastavak jednog od najvećih povratničkih programa u modernoj hrvatskoj povijesti.
U kolovozu 1995. pokrenut je prvi val obnove, a ključni zahtjevi za financijsku potporu na temelju zakona i provođenje programa obnavljanja trajali su do rujna 2004. Od tada, iako novi zahtjevi nisu prihvaćani, radovi i dalje traju.
Jedan od razloga je složenost postupaka: od izrade dokumentacije, preko provođenja javne nabave izvođača do same sanacije. U nastavku razlažemo ovaj dugotrajni proces te objašnjavamo kako je organizirana suradnja između državnih tijela, županija i lokalnih zajednica.
Domovinski rat i oštećenja kuća
Ratne operacije proširile su se diljem Hrvatske, a najviše su stradale kuće u Vukovaru, Osijeku, Kninu, Škabrnji i niz drugih mjesta. Naslov rata i njegovi tragični rezultati jasno se ogledaju u ruševinama koje su godinama nakon završetka ratnih operacija stajale neobnovljene.
Mnogi su objekti imali samo zidove do visine jednog kata, a krovne konstrukcije bile su ili sasvim srušene ili ozbiljno oštećene. U nekim slučajevima, kuće su bile neupotrebljive zbog destabiliziranih zidova i opasnosti od urušavanja.
Zakonski okvir i posljednji zahtjev
Finalni „naslov“ ovog razdoblja dogodio se 30. rujna 2004. kada je bio zadnji rok za podnošenje zahtjeva za sredstva iz državnog proračuna i Europskog fonda za regionalni razvoj. Nakon tog datuma, formalno, više nije bilo moguće prijavljivati nove zahtjeve.
Zakonodavni okvir obuhvaćao je državni Pravilnik o obnove kuća, te brojne uredbe koje su definirale način izračuna šteta, visinu potpora i uvjete za odobravanje sredstava. Iako su novčane injekcije tada prestale, provedba radova nastavljena je na projektima u tijeku.
Aktualni postupci obnove kuća
Iako su formalni zahtjevi za obnovu prestali 2004., u registru Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) i danas se vodi nekoliko desetaka započetih projekata. Podaci pokazuju da se broj otvorenih postupaka kreće oko 50 predmeta.
Ti predmeti obuhvaćaju različite faze: od izrade projektne dokumentacije, preko provođenja javne nabave izvođača, do same izgradnje i nadzora. U nastavku donosimo pregled ključnih koraka koje svaki projekt prolazi.
Izrada projektne dokumentacije
Prvi korak u obnovi kuće je izrada detaljne tehničke dokumentacije. Projektanti moraju obaviti terenski pregled, utvrditi točno stanje konstrukcije i sastaviti elaborat o statičnosti te predložiti odgovarajuće sanacijske mjere.
Suradnja s lokalnim uredima za graditeljstvo i konzervatorskim odjelima, ako je riječ o kulturno zaštićenim objektima, često dodatno produžuje proces. Naslov projekta u dokumentaciji jasno definira mjesto, vrstu oštećenja i predviđene radove.
Javna nabava izvođača radova
Sljedeći korak je provođenje javne nabave. S obzirom na vrijednost radova, ugovori moraju biti transparentni, uz poštivanje Pravilnika o javnoj nabavi. Predmet nabave obično uključuje sanaciju temelja, zidova, krovne konstrukcije i fasade.
U natječaju se navode tehnički uvjeti, rokovi izvođenja, financijske klauzule te obveze izvođača prema nadzornom inženjeru. Primjerice, jedan nedavno objavljen natječaj obuhvaćao je obnovu sedam kuća oštećenih u Domovinskom ratu, uz procijenjenu vrijednost od nekoliko milijuna kuna.
Regionalna raspodjela i broj županija uključenih u projekte
Obnova kuća oštećenih u ratu prostire se po čitavoj Hrvatskoj, no neke županije vode veći teret. Prema podacima iz 12 regionalnih ureda, najviše otvorenih predmeta bilježe Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija.
U ovim regijama, veći broj stambenih objekata stradao je tijekom agresije, pa su i projekti sanacije brojni. No, ni druge županije poput Brodsko-posavske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke ne zaostaju po broju započetih procesa obnove.
Vukovarsko-srijemska županija
U Vukovarsko-srijemskoj županiji vodi se oko 15 postupaka obnove. Mnoge kuće zahtijevaju potpuni zamjenski program jer su oštećenja prelazila prag sanacije. Lokalni stožer za obnovu koordinira aktivnosti s MRRFEU i ministarstvima.
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija, sa značajnim brojem ruralnih domaćinstava, ima otvoreno desetak predmeta. U tim je područjima kritično pitanje izrade elaborata o statičnosti s obzirom na oštećenja devastiranih zidova i krovnih greda.
Primjeri uspješnih obnova
Da proces može biti uspješno završen, svjedoče kuće koje su obnovljene u zadnjih nekoliko godina. Donosimo dva primjera gdje su vlasnici zahvaljujući kombinaciji državnih i europskih sredstava vratili život u svoje domove.
Obnova obiteljske kuće u Škabrnji
Gospodin Jurić iz Škabrnje dobio je potporu za sanaciju svoje potpuno urušene kuće. Projekt je obuhvatio izgradnju novih temelja, rekonstrukciju zidova te postavljanje moderne krovne konstrukcije. Jedan od ključnih elemenata bio je angažman lokalne građevinske tvrtke koja je poznata po radu na zaštićenim objektima.
“Kad sam ugledao novi krov nad glavom, shvatio sam da težina prošlosti polako pada s mojih ramena”, prisjeća se vlasnik.
Sanacija kuće u Petrinji
Petrinja se nakon potresa 2020. našla u dodatnoj teškoći, no obnova ratom oštećene kuće Ivana Horvata nastavila se uz podršku županije i MRRFEU. Kombinacija sredstava EU fondova i državne potporne mjere omogućila je bržu realizaciju radova.
Izazovi i problemi u provedbi
Iako postoje primjeri uspješnih projekata, proces obnove nije lišen poteškoća. Odgovor na pitanje “zašto obnova traje” krije se u nekoliko ključnih izazova koje donosimo u nastavku.
Birokratske prepreke
Veliki broj papira, različiti pravilnici i detaljna dokumentacija znače da svaki korak u postupku može odužiti rokove. U nekim županijama naši sugovornici navode da se u postupku izdavanja građevinske dozvole čeka i do nekoliko mjeseci.
Financijski nedostatak sredstava
Premda je 2004. prestalo primanje novih zahtjeva, mnogi projekti suočeni su s povećanim troškovima materijala i radne snage. To nameće potrebu dodatnog financiranja, što otežava pravovremenu završnicu radova.
Tehnička složenost sanacije
Sanacija kuća ratom oštećenih nerijetko zahtijeva specijalizirane građevinske zahvate: potporne konstrukcije, injektiranje zidova, obnovu arhitektonskih elemenata. Za izvođenje tih radova često nedostaje lokalnih stručnjaka za složene statičke zahvate.
Zaključak
Naslov koji smo odabrali simbolički označava da, unatoč tri desetljeća i formalnom prekidu primanja zahtjeva, proces obnove kuća oštećenih u Domovinskom ratu nije zaboravljen. Transparentnost provedbe, učinkovita javna nabava i stalna podrška države i EU fondova ključni su uvjeti za dovršetak preostalih projekta.
Do danas je sanirano nekoliko stotina objekata, ali ostaje desetke predmeta u različitim fazama. Dok država i županije pronalaze dodatne izvore financiranja, vlasnici kuća diljem Hrvatske strpljivo prate tijek radova, nadajući se povratku izgubljenog doma i komfora.
Ovaj članak nastoji osvijetliti složenost, ali i mogućnosti koje se otvaraju kroz suradnju svih dionika. Naslov nas podsjeća kako su zidovi kuća više od građevina – oni čuvaju priče i snove svih onih koji u njih polažu nadu za bolju budućnost.
FAQ
- Što je postupak obnove kuće oštećene u Domovinskom ratu?
To je proces koji uključuje izradu projektne dokumentacije, provođenje javne nabave, izvedbu građevinskih radova i nadzor. Cilj je vratiti objekt u funkcionalno stanje uz poštivanje sigurnosnih i arhitektonskih standarda.
- Zašto su zahtjevi prestali 30. rujna 2004.?
To je bio zadnji rok predviđen zakonskim izmjenama i zaokretom u programu financiranja. Nakon tog datuma nisu se više primali novi zahtjevi, ali započeti projekti nastavili su se realizirati.
- Koliko je kuća do sada obnovljeno?
Prema službenim podacima, sanirano je nekoliko stotina kuća, dok je oko 50 predmeta još uvijek u fazi dokumentacije ili izvedbe.
- Kako mogu pratiti natječaje za obnovu?
Ponude i natječaji objavljuju se na portalu javne nabave te na službenim web-stranicama županija i ministarstava.
- Koje su glavne poteškoće u realizaciji?
Glavni izazovi su birokracija, financijska ograničenja i tehnička složenost sanacije ratnih oštećenja.
- Može li EU sufinancirati sanaciju danas?
Da, kroz različite europske programe i fondove mogu se osigurati dodatna sredstva za dovršetak radova.
Autor: Kriminal.info tim | Datum objave: 2024.
Leave a Comment