Dana 14. prosinca 1960. godine, u hladnim vodama Mramornog mora, nedaleko od turskog Istanbula, dogodila se nesreća koja će zauvijek ostati uklesana u analima hrvatskog pomorstva. Domaći tanker “Petar Zoranić”, ponos zadarske flote, u kobnom sudaru s grčkim brodom “O.E. Pothitis” odnio je 53 života i postao sinonim za jednu od najstrašnijih pomorskih katastrofa koje su zadesile našu obalu. Ovaj događaj, iako se odigrao daleko od hrvatskih teritorijalnih voda, duboko je potresao cijelu naciju i ostavio neizbrisiv trag u sjećanju preživjelih, obitelji poginulih i budućih generacija pomoraca. Krenimo na putovanje kroz vrijeme i otkrijmo sve detalje ove neopisive tragedije.
Petar Zoranić: Simbol hrvatske brodogradnje i ponosa
Priča o tankeru “Petar Zoranić” započinje s velikim ambicijama i optimizmom. Izgrađen u prestižnom riječkom brodogradilištu “3. maj” 1959. godine, ovaj moderan brod bio je predan zadarskoj floti kao simbol novog doba u hrvatskoj brodogradnji. Nazvan po znamenitom hrvatskom književniku, autoru prvog hrvatskog romana, “Petar Zoranić” je predstavljao tehničku izvrsnost i viziju budućnosti. Kada je u rujnu 1960. uplovio u zadarsku luku, dočekan je s velikim oduševljenjem. Građani Zadra, ponosni na ovaj čelični gigant, okupili su se kako bi svjedočili rađanju novog pomorskog junaka.
Brod je bio impozantnih dimenzija: dugačak 192 metra i širok 25 metara, s parnim pogonom na dvije turbine koje su mu omogućavale brzinu od 17.5 čvorova, što je u to vrijeme bilo izuzetno impresivno. Njegova konstrukcija od čelika garantirala je snagu i izdržljivost, a cijela je nacija polagala velike nade u ovaj brod kao ključnog igrača u jačanju domaće trgovačke flote. Zadarski pomorci s nestrpljenjem su iščekivali svoje prve plovidbe na “Zoraniću”, svjesni da je pred njima budućnost pomorstva.
Kobno putovanje: Iz Tuapsea prema Hamburgu
Nekoliko mjeseci nakon svečanog dočeka, “Petar Zoranić” je bio na svom prvom značajnijem zadatku. Iz ruske luke Tuapse, naoružan s 12 tisuća tona izuzetno zapaljivog tereta – benzina i dizelskog goriva – krenuo je prema njemačkom Hamburgu. Zapovjedni most preuzeo je kapetan Ante Sablić, pomorski vuk s nebrojenim pređenim miljama, uključujući i brojne prolaske kroz tjesnac Bospor, za koji se vjerovalo da ga poznaje u dušu. Malo je tko mogao pretpostaviti da će ovo putovanje postati kobno i za posadu i za brod.
Sigurnost tankera bila je na najvišoj razini, a teret pažljivo utovaren. Posada, iskusna i profesionalna, pripremala se za uobičajenu rutinsku plovidbu. Međutim, sudbina je imala drugačije planove, a tjesnac Bospor, poznat po svojim opasnim strujama i gustim prometom, trebao je postati poprište nezapamćene tragedije. Teret od 12 tisuća tona goriva, u trenucima nemara ili nepredviđenih okolnosti, postao je tempirana bomba.
Tragedija u Bosporu: Sudar koji je promijenio sve
Noć 14. prosinca 1960. godine bila je tamna i tiha, dok se “Petar Zoranić” polako kretao azijskom stranom tjesnaca Bospor, usmjeravajući se prema Istanbulu. Prema službenim izvještajima, kapetan Sablić je bio na mostu, a posada na svojim uobičajenim dužnostima. Odjednom, u daljini, članovi posade uočili su svjetla drugog broda koji im je dolazio iz suprotnog smjera. Ono što se činilo kao rutinski manevar susreta dvaju plovila, ubrzo se pretvorilo u nadrealnu noćnu moru.
Dvadesetak minuta kasnije, neposredno prije nego što su oba broda mogla reagirati, dogodio se neizbježni sudar. Grčki brod “O.E. Pothitis” iznenada je promijenio kurs, sjekući put “Petru Zoraniću”. Udarni val koji je uslijedio bio je snažan, a kolizija se dogodila na desnom boku hrvatskog tankera, točno na mjestu gdje su se nalazili najosjetljiviji spremnici s benzinom. Trenutak nakon kontakta, eksplozija je odjeknula tjesnacem, a nebesa su se obasjala jezivim bljeskovima vatre.
Oko stotinu članova posade “Petra Zoranića” bilo je na brodu u trenutku sudara. Snažna eksplozija i izbijanje požara izazvali su paniku. Prema svjedočanstvima preživjelih, vatra se nevjerojatnom brzinom proširila brodom, progutavši sve pred sobom. Zbog gustog prometa u tjesnacu i jakih vjetrova, oba su broda ubrzo nakon sudara nasukana na obalu, ali “Petar Zoranić”, natovaren zapaljivim teretom, postao je prava vatra na vodi.
Posljedice i ljudske žrtve: Tragedija koja je šokirala svijet
Požar na tankeru “Petar Zoranić” bio je nezapamćenih razmjera. Više od 10 tisuća tona goriva izlilo se u tjesnac, pretvarajući Mramorno more u plamenu rijeku. Dim se dizao visoko u nebo, vidljiv kilometrima daleko, a plamen je gutao čeličnu konstrukciju broda satima, danima, pa čak i mjesecima nakon nesreće. Istanbulska vatrogasna služba, unatoč herojstvu svojih djelatnika, bila je nemoćna pred ovakvim razaranjem. Nisu raspolagali adekvatnom opremom za gašenje požara nafte u ovakvim razmjerima.
Na kraju, turska vojska intervenirala je kako bi spriječila daljnje širenje vatre i katastrofalno zagađenje. Korištenjem teške mehanizacije, vojnici su bacali zemlju i pijesak na zapaljene dijelove broda i mora, pokušavajući ugušiti plamen. Unatoč njihovim naporima, šteta je bila neprocjenjiva.
Najveća tragedija, međutim, ogledala se u ljudskim žrtvama. Od stotinjak članova posade “Petra Zoranića”, 53 pomorca izgubila su živote u ovom strašnom događaju. Mnogi su stradali u eksploziji i vatri, dok su se neki borili za život u plamtećem moru. Manji broj njih uspio se spasiti, ali mnogi od njih zadobili su teške opekline i trajne ozljede, kako fizičke tako i psihičke.
Postoji priča, koja se prenosi s koljena na koljeno, da je veći broj članova posade preživio zahvaljujući pošti koja je stigla iz Hrvatske. Toga dana, mnogi su pomorci bili budni i angažirani čitajući pisma od svojih obitelji, što im je možda dalo dodatnu snagu i koncentraciju da reagiraju na prve znakove opasnosti i pokušaju se spasiti. No, za mnoge druge, ta pisma nikada neće biti primljena.
Sjećanje na žrtve i pouke iz prošlosti
Tragedija “Petra Zoranića” snažno je odjeknula u Hrvatskoj. Vijest o stradanju domaće posade i potpunom uništenju broda izazvala je tugu i suosjećanje diljem zemlje. Službeni izvještaji su bili šturi, ali priče preživjelih i obitelji poginulih govorile su o hrabrosti, panici i nemoći pred elementarnom silom vatre i mora.
Danas, sjećanje na ovu katastrofu živi kroz arhivsku građu i pomorsko-povijesne zbirke. Fotografije uništenog tankera, isječci iz novina i osobne ispovijesti svjedoci su tog kobnog dana. Pomorsko-povijesna zbirka Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru čuva dokumentaciju vezanu uz tragediju “Petra Zoranića”, podsjećajući nas na cijenu koju pomorstvo ponekad zahtijeva.
Ova nesreća poslužila je kao gorko podsjetnik na inherentne opasnosti u pomorskom prometu, posebice kada je riječ o prijevozu opasnih tereta. Naglasila je važnost stroge provedbe sigurnosnih protokola, adekvatne obuke posade i modernizacije protupožarnih sustava na brodovima. Iako je prošlo više od pola stoljeća, lekcije naučene iz tragedije “Petra Zoranića” i dalje su relevantne i služe kao upozorenje budućim generacijama pomoraca i brodograditelja.
Ključni čimbenici koji su doprinijeli tragediji:
Gusti promet u tjesnacu Bospor: Jedan od najprometnijih pomorskih puteva na svijetu, s ograničenom vidljivošću i čestim promjenama struja.
Zapaljivi teret: 12.000 tona benzina i dizelskog goriva predstavljalo je ogroman rizik u slučaju sudara.
Greška u procijeni ili manevru: Iako službeni uzrok nije uvijek jasno definiran, pretpostavlja se da je jedan od brodova pogrešno procijenio udaljenost ili izveo neočekivan manevar.
Nedostatak adekvatne opreme za gašenje požara: Istanbulska vatrogasna služba nije bila spremna za ovakav tip katastrofe, što je omogućilo požaru da se ne kontrolirano širi.
Sudar na kritičnom dijelu broda: Kolizija koja je pogodila odjeljke s gorivom, uzrokujući snažnu eksploziju i masivan požar.
Tehnički aspekti nesreće i broda
Tanker “Petar Zoranić” bio je izgrađen u skladu s najvišim standardima tog vremena. Njegova konstrukcija od čelika, uz duljinu od 192 metra i širinu od 25 metara, činila ga je značajnim plovilom u svjetskoj trgovačkoj floti. Pogon na parne turbine omogućavao mu je respektabilnu brzinu, a dizajn je bio usmjeren na siguran i učinkovit prijevoz tekućih tereta. Međutim, unatoč tehničkoj superiornosti, nijedan brod, koliko god bio moderan, nije imun na ljudsku pogrešku ili nepovoljne okolnosti.
Transport 12.000 tona benzina bio je sam po sebi iznimno rizičan. Benzin je izrazito hlapljiv i zapaljiv, a najmanja iskra ili udarac mogao je dovesti do katastrofe. Spremnici su bili smješteni na palubi, što je u slučaju sudara, posebno na boku, značilo direktnu ugrozu i veliku vjerojatnost eksplozije.
Grčki brod “O.E. Pothitis”, iako manje poznat u kontekstu ove tragedije, također je bio značajno oštećen. Detalji o njegovoj konstrukciji i teretu variraju u povijesnim izvorima, ali ključno je da je sudjelovao u direktnom sudaru s tankerom, čime je indirektno doprinio uzroku eksplozije.
Specifikacije tankera “Petar Zoranić” (prema dostupnim podacima):
Dužina: 192 metra
Širina: 25 metara
Vrsta pogona: Parne turbine
Brzina: 17.5 čvorova
Godina izgradnje: 1959.
Brodogradilište: 3. maj, Rijeka
Teret: 12.000 tona benzina i dizelskog goriva
Medijski odjek i povijesni značaj
Iako je “Index.hr” objavio ovaj članak u prosincu 2025. godine, fokusirajući se na aktualnost “današnjeg dana”, tragedija “Petra Zoranića” pripada ranijem povijesnom razdoblju. Njegova medijska popraćenost u samoj 1960. godini vjerojatno je bila drugačija nego danas. U socijalističkoj Jugoslaviji, informacije su se kontrolirale, a ovakvi događaji, iako potresni, često su se prikazivali u službenom svjetlu, naglašavajući hrabrost i solidarnost, ali nerijetko izbjegavajući detaljno seciranje uzroka koji bi mogli ukazivati na sistemske propuste.
S vremenom, kako su se otvarale arhive i dopuštale slobodnije interpretacije povijesti, tragedija “Petra Zoranića” dobila je zasluženo mjesto u analima hrvatskog pomorstva. Postala je podsjetnik na hrabrost hrvatskih pomoraca, ali i na žrtve koje pomorstvo nekada sa sobom nosi. Njezin značaj leži i u tome što nas uči o važnosti međunarodne suradnje u pomorskoj sigurnosti i potrebi stalnog unaprjeđivanja tehničkih i sigurnosnih standarda.
Usporedba s drugim pomorskim nesrećama:
Dok je “Petar Zoranić” jedna od najvećih hrvatskih pomorskih tragedija, svjetska povijest bilježi i druge katastrofalne pomorske nesreće, poput:
Titanik (1912.): Sudar s ledenjakom, potonuće s više od 1500 žrtava.
MV Wilhelm Gustloff (1945.): Potapanje sovjetskom podmornicom, oko 9.000 žrtava, smatra se najsmrtonosnijim pomorskim potonućem u povijesti.
SS Sultana (1865.): Eksplozija kotla na parobrodu u SAD-u, više od 1.800 žrtava.
Prestige (2002.): Potonuće tankera kod obale Španjolske, masovno zagađenje mora.
Tragedija “Petra Zoranića” svakako spada u red najtragičnijih događaja na moru koji su zadesili hrvatsko pomorstvo, ističući se specifičnim okolnostima – kombinacijom ljudskog faktora, zapaljivog tereta i nezgode u izrazito rizičnom plovnom putu.
Zaključak: Vječno sjećanje na more i ljude
Tragedija tankera “Petar Zoranić” ostaje mračna stranica u povijesti hrvatskog pomorstva. Sudar u tjesnacu Bospor, koji se dogodio 14. prosinca 1960. godine, ne samo da je odnio 53 života, već je uništio i brod koji je predstavljao ponos nacije. Ovaj događaj nas podsjeća na nepredvidljivost mora, opasnosti koje vrebaju u svakodnevnom poslu pomoraca, ali i na važnost stalnog ulaganja u sigurnost i tehnologiju.
Sjećanje na 53 poginula pomorca živi i danas. Njihove obitelji nosile su teret gubitka, a priče o hrabrosti i žrtvi postale su dio pomorske tradicije. Dok plovimo modernim morima, uz sve napredne tehnologije i sigurnosne protokole, lekcije naučene iz ovakvih katastrofa ostaju neprocjenjive. “Petar Zoranić” nije samo ime broda; to je simbol neprekinute veze Hrvatske s morem, priče o ljudima koji su morem zarađivali kruh i, nažalost, priče o nemilosrdnim posljedicama kada nešto pođe po zlu. Neka im je vječni mir.
Često postavljana pitanja (FAQ):
Kada se dogodila tragedija tankera “Petar Zoranić”?
Tragedija se dogodila 14. prosinca 1960. godine.
Gdje se dogodio sudar?
Sudar se dogodio u tjesnacu Bospor, u Mramornom moru, blizu Istanbula.
Koji su brodovi sudjelovali u nesreći?
Hrvatski tanker “Petar Zoranić” sudario se s grčkim brodom “O.E. Pothitis”.
Koliko je osoba poginulo u nesreći?
U nesreći je poginulo 53 osobe, članova posade tankera “Petar Zoranić”.
Što je prevozio tanker “Petar Zoranić”?
Tanker je prevozio 12.000 tona lako zapaljivog benzina i dizelskog goriva.
Kakve su bile posljedice nesreće?
Osim ljudskih žrtava, tanker “Petar Zoranić” je potpuno uništen u požaru koji je zahvatio brod i more, uzrokujući značajno zagađenje.
Zašto se ovaj događaj smatra najvećom pomorskom nesrećom u hrvatskoj povijesti?
Smatra se jednom od najvećih zbog velikog broja žrtava i potpunog uništenja broda koji je bio simbol tadašnje hrvatske brodogradnje i flote.
Postoje li preživjeli i kakva su njihova iskustva?
Manji broj članova posade uspio se spasiti, ali su mnogi zadobili teške ozljede. Njihova svjedočanstva opisuju strah, paniku i borbu za preživljavanje.
Gdje se danas čuvaju informacije o ovoj tragediji?
Informacije i dokumentacija vezana uz tragediju nalaze se u pomorsko-povijesnim zbirkama, poput one u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru.
Leave a Comment