Najvažnije novosti iz Bačićevih zakona o gradnji

Nove odredbe koje donose tzv. Bačićevi zakoni uvelike će promijeniti način na koji u Hrvatskoj gradimo, planiramo i upravljamo prostorom. Tri ključna zakona – o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – stupaju na snagu s 1. siječnja 2026. godine. Cilj? Obećava brže ishođenje građevinskih dozvola, digitalizaciju prostornih planova i uvođenje modernih rješenja u gradnju.

Zakoni su dobili ime po ministru prostornog uređenja i stanovanja Dubravku Babiću i već su izazvali pažnju kako među stručnjacima, tako i među građanima. Njihov cilj je učiniti hrvatsko građevinsko pravilo prilagodljivijim izazovima današnjice – od klimatskih promjena i digitalizacije do potreba lokalnih zajednica za kvalitetnijim stambenim i poslovnim prostorima.

U nastavku donosimo detaljan pregled najvažnijih promjena koje donose novi prostorni i građevinski zakoni.

Osnovni ciljevi Bačićevih zakona

Bačićevi zakoni predstavljaju jedan od najambicioznijih zakonskih paketa u posljednjih desetljeća koji se tiče prostornog i građevinskog planiranja. Oni donose tri ključne novosti:

Brže i efikasnije ishođenje građevinskih dozvola – s ciljem da postupak traje najviše 30 dana.
Uvođenje digitalnih rješenja – prostorni i građevinski planovi bit će izrađeni digitalno, povezani s eDozvolama.
Vraćanje instituta urbane komasacije koji je bio ukinut 2014. godine.

Svi ovi koraci prema jednom cilju – učiniti Hrvatsku spremnijom za brze i transparentne investicije, ali i osigurati da se građevinski prostor razvija u skladu s modernim standardima održivosti i učinkovitosti.

Kada stupaju na snagu i što očekivati?

Svi zakoni stupaju na snagu s 1. siječnja 2026. godine. Digitalizacija prostornih planova, eDozvole i novi pravilnici o izgradnji kamp kućica ili stambenih jedinica za priuštivo stanovanje sve postaju realnost.

Investitori, građani i lokalne vlasti sada imaju vremena da se prilagode svim novostima – no promjene koje dolaze mogu biti dalekosežne.

Digitalizacija i eDozvole – modernizacija postupka izdavanja dozvola

Jedna od najvećih novosti koje donosi Zakon o gradnji je uvođenje sustava eDozvola.

Što su eDozvole i kako funkcioniraju?

eDozvole predstavljaju elektronički sustav putem kojeg će sve građevinske i lokacijske dozvole moći biti podnesene i ishođene elektronički. To znači kraće rokove obrade, veću transparentnost i smanjenje mogućnosti za zamaranje postupka.

Svaka dozvola će se obraditi unutar 30 dana, a posebno će se olakšati gradnja obiteljskih kuća, za koje se u Hrvatskoj izdaje preko 90% svih građevinskih dozvola.

BIM, planovi održavanja i infrastruktura

Sustav digitalizacije ne završava na samim dozvolama. Uvođenjem BIM (Building Information Modeling) modela građevine će moći biti digitalno projektirane u 3D formatu, s svim potrebnim tehničkim specifikacijama.

Dodatno, svaka zgrada će morati imati plan održavanja, čime se želi produžiti vijek trajanja građevina i smanjiti količina građevinskog otpada.

Prostorne promjene – od digitalizacije planova do urbane komasacije

Zakon o prostornom uređenju donosi značajne promjene u načinu kojim se donose i koriste prostorni planovi.

Digitalizacija prostornih planova – sve na jednom mjestu

Od 2026. sve jedinice lokalne samouprave dužne su imati digitalne prostore izrađene u jedinstvenom sustavu – ePlan. To omogućava građanima, investitorima i upravama jednostavan pristup svim podacima o mogućnostima gradnje na određenim lokacijama.

Transparentnost planiranja prostora nikada do sada nije bila veća.

Urbana komasacija – vraćanje korisnog alata

Odnedavno ukinut institut urbane komasacije vraća se s ciljem da se omogući redovnije, funkcionalnije i pravednije uređenje stambenih kvartova.

Važno: Komasaciju može inicirati već 51% vlasnika zemljišta na nekoj lokaciji, što olakšava reorganizaciju i preuređenje često zapuštenih starih gradskih dijelova.

Urbanistički projekt iniciraju isključivo javni investitori – što znači da će interes privatne dobiti ići na stranu opće koristi.

Građevna područja i infrastruktura – kraj širenju „sirovih“ zona

Jedna od najvažnijih odredbi u novom zakonu je zabrana širenja postojećih građevinskih područja dok se ne opremi osnovnom infrastrukturom (voda, kanalizacija, struja).

Zašto je to važno?

Ova odredba treba spriječiti pojavu tzv. „beobraznih“ naselja gdje građani plaćaju zemljište i građevinsku dozvolu, ali nemaju osnovne usluge.

Istodobno, općine imaju rok od tri godine da donesu urbanistički plan za već proglasene građevinske zone, inače javno tijelo može zatražiti izradu prometne studije i sam izgraditi cestu – uz mogućnost umanjenja komunalnog doprinosa od strane investitora.

Nove odredbe za kampove i kamp kućice

Jedan dio novih zakona posebno se odnosi na smještaj turista i pitanja vezana uz kampove i kamp kućice.

Kamp kućice – legalizacija i nova pravila

Kamp kućice definirane su kao “modularno-montažne pokretne kućice”. Ne treba im se više tražiti građevinska dozvola niti glavni projekt – dovoljna je lokacijska dozvola.

Gdje se mogu postaviti?

U kampovima koji se nalaze u naselju – zabrana postavljanja unutar 25 metara od obale. Iznad tog rastojanja moguće je iskoristiti do 30% izgrađenosti kampa.
Za kampove izvan naselja – minimalna udaljenost do obale iznosi 100 metara.

Kampovi imaju rok od pet godina da se prilagode novim odredbama.

Etažiranje – ograničenja osim u hotelima viših kategorija

Postojeće prakse izbjegavanja kontrolisa pomoću etažiranja turističkih objekata prestanu važiti osim u zonama hotela visoke kategorije.

Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu

Zadnji dio Bačićevih zakona usmjeren je na održivost i ekološku prihvatljivost gradnje.

Nulte emisije do 2050.

Cilj je da sve zgrade u Hrvatskoj do 2050. imaju nulte emisije. U tu svrhu planiraju se promjene u izolaciji, prozorskim okvirima i izboru klimatskih instalacija.

Zahtjevi za novogradnje

Od 2026., svaka nova građevina mora poštivati energijske klase koje idu u pravcu minimalnog utjecaja na okoliš.

Zaključak

Bačićevi zakoni predstavljaju promjenu na koju su mnogi čekali – brže dozvole, digitalizacija, transparentnost i novi okvir za modernu urbanu gradnju. Iako neki od očekivanih efekata mogu potrajati, slijedom 2026. godine Hrvatska konačno dobiva građevinski okvir u skladu s europskim standardima.