Najvažnije činjenice: što se dogodilo s periskom?

Najistaknutiji fenomen koji hospitira naš Jadran posljednjih godina jest masovni pomor plemenite periske (Pinna nobilis), koji je 2019. doživio svoj najcrnji trenutak. Uzrokovao ga je parazit Haplosporidium pinnae, a posljedice su bile razornu činjenicu – desetke tisuća jedinki nestale ili izumrle u vrlo kratkom roku. No problem nije završio s tim eksplozivnim potresom za populaciju. U 2024. godini zabilježeni su još uvijek alarmantni signali: u hrvatskom dijelu Jadrana ukupno je potvrđeno 30 živih jedinki, a do kraja 2025. preostalo ih je svega oko sedam. Takav pad nije samo ekološki teret; on otvara i pitanja sigurnosti, regulative i zloupotreba prirodnih resursa, što se jasno povezuje s temama kriminala protiv okoliša.

Stručnjaci upozoravaju da dio nestanka nije samo prirodni proces. Dok je priroda uvijek podložna promjenama, povećan je rizik od nestanka zbog ljudskih djelovanja: krađe, vandalizam, nepropisno održavanje zaštićenih kaveza, pa čak i fizičko oštećivanje jedinki. Primjerice, na Ninu su u plićaku uz plažu nestale dvije periske samo dva mjeseca nakon što su evidentirane. Na Braču, u Sutivanu, pronađena je iščupana i razbijena jedinka, a i u Mircima je ubrzo uslijedio još jedan gubitak. U Cresu, na lokaciji Pernat, periska je iz kaveza ukradena koja je bila pod nadzorom dvije godine. Jedna je vjerojatno uništena sidrenjem kod Zečeva, dok je jedina poznata periska na Viru, praćena dvije godine, doslovno samljevena betonskim blokom bačenim na nju. Ovi primjeri nisu izolirani incidenti nego dijelovi šireg obrasca rizika koji povezuje ekologiju i kriminal.

Naslov teme: kriminalni rizici i zaštita – gdje su ugroze i kako ih prepoznati

Osviještenost o krivičnim radnjama protiv prirode postala je važna tema za javnost. Periska, kao jedno od najvažnijih ekosistemskih resursa Jadrana, nije samo predmet ekološke brige, već i cilj kriminalnih radnji koje narušavaju njezino stanište i mogućnost prirodne rekolonizacije. Krađa iz zaštićenih kaveza, neovlaštena manipulacija staništima, pa i šteta nanesena s ciljem ubrzanog uklanjanja jedinki – sve su to oblici koji se vješto stapaju s dnevnim događanjima u obalnim područjima. Stručnjaci upozoravaju da bi svaka manipulacija ili nestanak jedinke mogla imati dugoročne posljedice na razmnožavanje, genetsku raznolikost i sposobnost oporavka cijelog ekosustava.

Na razini znanstvenih istraživanja, talijanski i slovensko-talijanski radovi ukazuju na važnost smještaja i skrbi za preživjele jedinke unutar prirodnog morskog okoliša, a ne u akvarijima ili laboratorijima. Takav pristup, poznat kao in situ uzgoj, ekonomski je i tehnički zahtjevan, ali pruža najbolju šansu za očuvanje genetskog i ekološkog nasljeđa koje periska predstavlja. Time se ističe i koncept “zaštitnog uzgoja” unutar zaštićenih područja, gdje se mlađi pomno štite i pratе, kako bi se osigurali uvjeti za njihov prirodni rast i proliferaciju u budućnosti.

Gdje su konkretno najviše pogođene postaje?

Periska nije raspoređena jednako po cijelom Jadranu, no najviše zabrinjavanja izaziva lokacijska koncentracija na različitim lokacijama: Nin, Brač, Cres, Mirci i Vir. U Nin ju je prijetio nestanak s dvije jedinke u plićaku; na Braču brojka je pala, a u Cresu je periska ukradena iz sigurnog kaveza. Ovi primjeri otkrivaju dvije razine rizika: izravnu ljudsku intervenciju i organizirane radnje koje ciljaju na prirodni kapital. Takve situacije podsjećaju da su ekosistemi i njihova očuvanja često i pitanja sigurnosne politike, nadzora i pravilnog upravljanja resursima.

H3 podsekcije: što se radi i što to znači za budućnost šireg jadranskog područja

In situ uzgoj i zaštita – logika znanstvenog pristupa

U kontekstu sprječavanja daljnjeg pada populacije, znanstvenici zagovaraju stalni smještaj i skrb za preživjele jedinke u njihovom prirodnom okruženju. To znači da se mlađi i odrasli uzgajaju u zaštićenim staništima, uz preciznu kontrolu okoliša koji im omogućuje rast bez stresa i s pravilnim uvjetima. Ovakav pristup, poznat i kao in situ uzgoj, pokazao se učinkovitijim što se tiče dugoročnog preživljavanja i očuvanja genetske raznolikosti. Istovremeno, ovakva metoda zahtijeva znatno više resursa, stroži nadzor i partnerstvo između znanstvenih institucija, uprave i lokalnih zajednica.

Najvažniji argument u korist in situ uzgoja nije samo očuvanje – to je i prilika za buduću repopulaciju šireg jadranskog područja. Ako se povoljni okolišni uvjeti održe, ličinke koje prenose morske struje mogle bi jednoga dana ponovno nastaniti i našu obalu. U tom pogledu, periska ima vrijedan genetski i ekološki rezervoar, a njena buduća budućnost ključna je za restauraciju šireg jadranskog područja. Bez takvih mjera, rizik od potpunog izumiranja ostaje realan, a brojke iz 2024. i 2025. godine to potvrđuju.

Kolektori za prikupljanje mlađi i njihova važnost

Nedavno su kolektori za prikupljanje mlađi prepoznati kao jedan od najpouzdanijih alata za utvrđivanje mehanizama razmnožavanja i pojave novih jedinki duž hrvatske obale. U njihovom radu, znanstvenici mogu dobiti vrijedan uvid u to koliko brzo periske napreduju i što je potrebno kako bi se spriječio daljnji pad. Kada se otkriju nove jedinke, njihova pojava postaje vijest za stručnjake i građane, potičući akciju, nadzor i dodatno financiranje projekata zaštite. Ovaj mehanizam, iako tehnički složen, prikazuje kako se znanost i politika mogu spojiti kako bi se spriječile daljnje ekološke štete.

Što znači sve to za građane i lokalne zajednice?

Građani i lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u očuvanju periske i zaštiti cijelog okoliša. Prva i najvažnija komponenta je svijest o tome da je periska ne samo simbol morske bjeline, već i dio sustava koji podržava morske hranidbene mreže i biološku raznolikost. Druga komponenta je odgovorno ponašanje: izbjegavanje fizičkog oštećivanja staništa, poštivanje natjecanja i zabrana sakupljanja, posebice iz zaštićenih područja. Treća, i vrlo važna, komponenta jest potpora inicijativama za monitoring i nadzor – uključivanje lokalnih zajednica, školskih programa, volonterskih akcija i lokalnih udruga u provedbu mjera zaštite. Kriminal.info inzistira na činjenici da je društvena odgovornost bitna kako bi se spriječile buduće štete i potaknulo kritičko promišljanje o odnosu čovjeka i mora.

U praksi, to znači: vođenje jasnih evidencija, poticanje prijava neovlaštenih radnji i jačanje kaznene politike prema pojedincima koji štete zaštićenim vrstama. To je i političko pitanje jer zahtijeva jasnu zakonsku regulativu, učinkovit nadzor te transparentnu i operativnu provedbu. U konačnici, radi se o pitanju sigurnosti – jer ekološke posljedice mogu imati neposredne utjecaje na cijeli ekosustav, a samim tim i na zdravlje, gospodarske aktivnosti i turizam povezan s čistim morem.

Pro i kontra: gdje leže prednosti i izazovi očuvanja periske

• Pro: očuvanje genetskog i ekološkog nasljeđa, mogućnost repopulacije i obnove šireg područja, jačanje sigurnosnih i pravnih mehanizama za zaštitu prirode, poticanje znanstveno utemeljenih intervencija.
• Kontra: visoki troškovi implementacije in situ uzgoja, složenost nadzora i održavanja zaštitnih područja, rizik od novih krađa i šteta uslijed neodgovornog ponašanja, te vremenski okvir potrebnih mjera prije vidljivih rezultata.

Pokazatelji pokazuju jasnu sliku: bez jasne politike, dovoljne financijske potpore i aktivnog uključivanja lokalnih zajednica, oporavak periske bit će spor i potreba će biti veća. Naslovnu temu o ovom pitanju ne treba posmatrati samo kroz brojke; treba je razumjeti kao složen sustav koji povezuje ekologiju, kriminal, upravljanje i društvenu odgovornost. Ako se ova tri stupa ne usklade, rizik od daljnjeg opadanja ostaje realan, a mogućnost ponovnog uspostavljanja populacije najniza je od svih scenarija.

Što se može učiniti odmah – praktične preporuke za javnost

1. Podržite projekti zaštite i monitoringa: sudjelujte u lokalnim inicijativama, volontirajte na nadzorima staništa i šetnjama uz obalu gdje se raseljavanje mlađih jedinki prati kroz opsežne brojeve i mjere zaštite.
2. Budite budni za aktivnosti koje bi mogle naštetiti periski: izbjegavajte neovlašteni ulazak u zaštićene zone, ne dirajte kavezne sustave i ne uzimajte jedinke iz prirodnog okoliša. Ako primijetite sumnjive radnje, obavijestite nadležne institucije.
3. Podržite znanstvene programe: financijski i logistički pomozite projektima in situ uzgoja i genetskih istraživanja koje imaju jasnu budućnost za opstanak populacije.
4. Podijelite točne informacije: širite provjerene podatke i izbjegavajte širenje neutemeljenih glasina ili dezinformacija o razlozima nestanka periske.
5. Nagradite odgovornu turističku praksu: podržavajte lokalne subjekte koji poštuju pravila zaštite i održive prakse, čime se smanjuje pritisak na osjetljiva staništa.

Zaključak: budućnost periske i naše obale

Periska je simbol povezanosti čovjeka i mora – njezina sudbina reflektira našu sposobnost da reagiramo na ekološke rizike i da ih pretvorimo u priliku za jačanje zajedničkog doživljaja mora i njegove sigurnosti. Brojke iz 2024. i 2025. godine su jasne: spašavanje periske zahtijeva koordinirane, dugoročne i financijski održive mjere. In situ uzgoj, zaštita staništa, jačanje nadzora i aktivno uključivanje lokalnih zajednica – to su putokazi koji mogu donijeti oporavak i osiguranje za buduće generacije. Kriminal.info ostaje posvećen praćenju tih procesa, jer opstanak ovakvih vrsta nije samo ekološki cilj, već i pitanje javnog interesa, sigurnosti i društvene odgovornosti.

FAQ – Često postavljena pitanja

Što je periska i zašto je važna?

Periska, ili plemenita periska (Pinna nobilis), je velika morskа školjka koja ima važnu ulogu u ekosustavu Jadrana. Dodatne funkcije uključuju filtriranje vode, pružanje staništa drugim organizmima i utjecaj na prehrambene mreže. Zbog njezine osjetljivosti na zagađenje i bolesti, populacija se proteklih godina drastično smanjila, što povećava rizik za cjelokupni ekosustav.

Koji su glavni uzroci nestanka?

Glavni uzroci obuhvaćaju pomor uzrokovan parazitom Haplosporidium pinnae, prirodne fluktuacije, ali i ljudske radnje poput krađe jedinki iz zaštićenih područja, vandalizam i štetu nastalu na staništima. Nedovoljna prisutnost učinkovitih mjera nadzora dodatno pogoršava situaciju.

Je li periska opasna za ljude?

Ne. Periska nije opasna za ljude; radi se o morskom organizmu koji je važan dio ekosustava. Međutim, njen nestanak nema samo ekološku posljedicu, nego i socio-ekonomsku komponentu, posebno za lokalne zajednice koje ovise o očuvanju prirodnih resursa.

Što se konkretno radi u smislu zaštite?

Provode se mjere in situ uzgoja i zaštite, nadzor zaštićenih područja, edukacija javnosti, i poticanje znanstvenih istraživanja o mehanizmima razmnožavanja i oporavka populacije. Suradnja između institucija, znanstvenika i lokalne zajednice ključna je za uspjeh.

Kako građani mogu pomoći odmah?

Građani mogu aktivno sudjelovati u volonterskim programima, prijaviti sumnjive radnje koje štete periskama ili staništima, podržati projekte in situ uzgoja i donirati za istraživanja. Također je važno širenje provjerenih informacija i izbjegavanje panike ili spekulacija koje mogu štetiti naporima zaštite.

Gdje pratiti najnovije informacije?

Pratite službene izvore nadležnih institucija za prirodu i more, akademske publikacije i provjerene medijske izvore. Kriminal.info nastoji pružiti provjerene i analitičke informacije kako bi čitatelj imao jasnu sliku o tome što se događa i što se planira.

Koje su dugoročne prednosti in situ uzgoja?

Najveća prednost je povećana vjerojatnost za prirodnu repopulaciju i očuvanje genetske raznolikosti. Uz to, in situ uzgoj omogućuje lakše praćenje uvjeta okoliša i prilagodbu mjera zaštite – što na kraju olakšava i društveno-ekonomske koristi vezane uz zdravije morske ekosustave.

Koje su alternative ako in situ uzgoj nije odmah izvediv?

Alternativne opcije uključuju ex situ replike i programsko uzgoj u kontroliranim uvjetima s mogućom kasnijom reintegracijom u prirodu, ali one nose veće rizike i troškove te manje potporne učinkovitosti za dugi rok. Najprije se preferira in situ model uz stalnu evaluaciju i prilagodbu.

Napomena: Katkad se pojave fragmentarne vijesti o različitim lokacijama i događajima koji se tiču periske. Slučajevi poput nestanka s Brača, Nina, Cura ili Viru naglašavaju hitnost međusobne suradnje svih aktera – znanstvene institucije, lokalne zajednice, uprave i šire javnosti. Samo kroz sintezu ovih napora možemo osigurati da buduće generacije vide Jadran kakav je bio – bogat, raznolik i otporan na krize koje donosi čovjekov način života.

Želite li doprinijeti ovom projektu ili imate informacije koje bi mogle pomoći u očuvanju periske, kontaktirajte relevantne uredske kanale ili se javite na desk@kriminal.info. Ako vidite štetu na obali ili sumnjate na kriminalne radnje protiv prirode, ne oklijevajte – odmah obavijestite nadležne službe. Zajedno možemo okrenuti trend i dati periski novu priliku za život u Jadranu.