Online prevaranti nisu više rijetkost. Sve češće koriste pametne alate kako bi sakrili svoj identitet i otežali otkrivanje. Razumijevanje tih metoda danas je bitno jer su digitalne prijevare sve brojnije i sofisticiranije.
Ovi alati su lako dostupni i često ostavljaju ljude bez ideje kako su prevareni. Kada znamo na što treba paziti, lakše je zaštititi svoj novac i osobne podatke. Ovaj tekst pomaže objasniti kako prevaranti djeluju i zašto je važno biti oprezan online.
VPN i Proxy servisi – prvi korak u prikrivanju tragova
Kad prevaranti odluče sakriti svoj identitet, prvo posegnu za alatima koji skrivaju njihovu stvarnu lokaciju i IP adresu. U toj ulozi VPN i proxy servisi igraju ključnu ulogu jer omogućuju da korisnici “nestanu” s internetske radarske slike. Ova tehnologija nije stvorena za prevare, ali ju prevaranti koriste kao štit. Istovremeno, mnogi obični korisnici olako misle da su ovakvi alati potpuno sigurni i anonimni, što vodi u zabludu i povećava digitalni rizik.
Što je VPN i kako funkcioniše kod prevara
VPN (Virtual Private Network) stvara zaštićen “tunel” između uređaja i interneta. Kad koristite VPN, vaš stvarni IP skriva se i zamjenjuje “drugim” koji pripada VPN serveru, često u drugoj zemlji. Prevarant koji koristi VPN najčešće:
- Lažira svoju lokaciju (izgleda kao da šalje poruke iz Njemačke, dok je zapravo u Srbiji)
- Prikriva tragove komunikacije i aktivnosti
- Otežava otkrivanje stvarne adrese i vezu s lažnom e-mail adresom ili lažnim profilom
VPN-ovi su danas dostupni svima, pa i osobama s lošim namjerama. No, većina žrtava nije svjesna koliko ova “skrivalica” može biti učinkovita ako na vrijeme ne prepoznaju znakove. Malware, phishing i lažne transakcije tada prolaze ispod radara. Za naprednije informacije o tome kako se IP adresa skriva korištenjem VPN-a, pogledajte članak 5 Ways to Hide Your IP Address Safely [https://proxy-seller.com/blog/how_to_hide_ip_address_proxies_vpn_tor_mobile_and_public_wi_fi_networks/].
Proxy servisi – brza maska za IP adresu
Proxy poslužitelji djeluju poput “posrednika”. Kada korisnik pošalje zahtjev za prikaz određene stranice, proxy šalje taj zahtjev umjesto njega. Time stranica ne vidi izvorni (stvarni) IP nego IP adresu proxy poslužitelja. Ovo prevarantima omogućuje:
- Brzu zamjenu identiteta kod svake nove sesije
- Prikazivanje kao “novi korisnik” čak i kad stalno ulaze na istu platformu
- Izbjegavanje blokada, zabrana ili prepoznavanja uređaja
Proxy servisi najčešće se koriste za manje sigurnosno zahtjevne prijevare, ali su popularni jer su laki za postavljanje i često besplatni. Ako želite znati više o razlikama između VPN-a i proxyja te njihovom korištenju za privatnost, pročitajte vodič Razlika između VPN-a i web proxyja [https://www.mozilla.org/bs/products/vpn/more/vpn-or-proxy/].
Nedostaci i rizici za obične korisnike
Iako oba alata mogu zvučati kao savršena zaštita, stvarnost je drukčija za prosječnog korisnika:
- Besplatni VPN-ovi i proxyji često prikupljaju podatke korisnika
- Nisu svi VPN-ovi jednako sigurni, a loše konfiguracije otkrivaju pravu IP adresu
- Proxy ne šifrira promet, pa informacije mogu “procureti”
Žrtve prijevara posebno su ugrožene kad ne znaju da komunikacija dolazi iza VPN-a ili proxyja. Tada nije moguće lako procijeniti iz koje zemlje ili grada dolazi prijetnja, što usporava reakciju i mogućnost zaštite. Također, mnogi obični korisnici nemaju znanje kako otkriti je li netko sakrio svoj trag, što posebno povećava izloženost prijevarama i “nevidljivim” napadima. Da bi točno pronašli prevaranta, stručnjaci koriste napredne sustave za detekciju VPN i proxy prometa, o čemu možete saznati više u članku How to get precise fraud detection with a proxies and VPN detection tool [https://blog.mangopay.com/en/home/how-to-get-precise-fraud-detection-with-a-proxies-and-vpn-detection-tool].
Anonimizacijski alati: Tor mreža i slične opcije
Osobe koje žele ostati neprimijećene na internetu često biraju naprednije metode sakrivanja. Tor mreža i slični anonimni preglednici korisnicima omogućuju gotovo potpunu privatnost, što prevarante čini znatno težima za praćenje. Ovi alati idu korak dalje od običnih VPN-ova i proxyja jer ponekad skrivaju svaki trag digitalnog identiteta.
Kako radi Tor mreža
Tor (The Onion Router) posebno je popularan među onima koji ne žele ostaviti digitalni otisak. Kada korisnik šalje podatke preko Tor mreže, taj promet prolazi kroz više slojeva “čvorova” po cijelom svijetu, od kojih svaki skriva tko je pravi pošiljatelj. Slično kao što šal, sloj po sloj, skriva pravu osobu, tako Tor sakriva stvarnu lokaciju i mrežnu adresu.
Ključni benefiti Tor mreže uključuju:
- Skrivanje IP adrese korisnika
- Višestruko šifriranje prometa
- Mogućnost pristupa web stranicama koje su blokirane ili filtrirane
Prevaranti često koriste Tor jer je teško pratiti njihov put kroz mrežu. Mnogo stranica ima tzv. “.onion” domene dostupne samo preko Tor preglednika, gdje se skupljaju lažne trgovine, privatni forumi i kanali za komunikaciju.
Ako želite dublje razumjeti kako funkcionira Tor i koje su njegove prave prednosti, dobro je pogledati ovaj vodič o Tor mreži [https://ssd.eff.org/en/module/choosing-right-tool-how-anonymize-your-internet-traffic].
Slični anonimni preglednici
Tor nije jedini alat za anonimno surfanje. Postoje drugi preglednici razvijeni za privatnost, iako su manje poznati javnosti. Evo nekoliko primjera:
- I2P (Invisible Internet Project): Fokusiran više na privatne servise i komunikaciju unutar vlastite mreže nego na pristup “normalnom” internetu.
- Tails OS: Cjelokupni operativni sustav napravljen da ne ostavlja trag, posebno koristan kad želite koristiti Tor na sigurnijoj razini.
- Brave Browser: Pruža veću privatnost integracijom Tor opcije u “Private Window”, iako nije isti nivo anonimizacije kao pravi Tor preglednik.
- Epic Privacy Browser: Blokira praćenje i najčešće oglase, ali nema značajki slojevitog anonimiziranja kao Tor.
Ovi alati imaju svoje prednosti, ali za pravu anonimnost Tor i Tails OS prednjače. Ipak, što su alati sofisticiraniji, to je korisnicima teže prepoznati tko se zaista krije iza komunikacije.
Prepoznavanje moguće zloupotrebe
Iako su anonimni alati legalni i korisni za zaštitu privatnosti, mogu biti znak za uzbunu u pogrešnim rukama. Ako primijetite neke od ovih znakova, budite na oprezu:
- Komunikacija uvijek dolazi s nepoznatih ili neobičnih adresa (npr. adresa završava sa .onion)
- Pošiljatelj često mijenja način pristupa servisima ili uporno izbjegava video pozive
- Nema nikakvih osobnih detalja niti mogućnosti provjere identiteta
- Osoba vas traži da koristite Tor ili sličan alat za komunikaciju ili plaćanje
Ove situacije nisu odmah znak prijevare, ali ako se pojave uz druge sumnjive radnje, dobro je konzultirati stručnjaka ili istražiti što više o toj komunikaciji.
Za dodatne savjete o zaštiti privatnosti na internetu, korisno je proučiti materijale poput praktičnog vodiča Electronic Frontier Foundation o alatima za anonimizaciju [https://ssd.eff.org/en/module/choosing-right-tool-how-anonymize-your-internet-traffic]. Ove informacije mogu pomoći da brže reagirate i prepoznate moguće zloupotrebe, prije nego što postanete žrtva prijevare.
Lažni identiteti: jednokratni mailovi i telefonski brojevi
Prevaranti online vješto koriste privremene email adrese i telefonske brojeve da bi prikrili tragove. Ovi alati omogućuju im brzu izmjenu kontakta, otvaranje lažnih profila i komunikaciju sa žrtvama bez otkrivanja pravog identiteta. Postavljanje novog emaila ili broja traje samo par sekundi, što prijestupnicima daje veliku prednost kad žele izbjeći praćenje ili blokade.
Privremeni email nalozi — brza zamjena za pravi identitet
Privremene email adrese, poznate i kao “jednokratni mailovi”, koriste se za brzu registraciju na raznim servisima i stranicama gdje nije potrebna detaljna provjera korisnika. Ove adrese su aktivne od nekoliko minuta do nekoliko sati i najčešće nestaju nakon prvog korištenja.
Na ovaj način prevaranti mogu:
- Otvarati više računa na istom servisu bez straha od blokade
- Sklapati lažne dogovore ili davati obećanja bez mogućnosti kasnije identifikacije
- Slati phishing poruke ili lažne zahtjeve “sa sigurnog” maila
Najčešći servisi za jednokratne mailove nude anoniman rad i ne traže nikakve osobne podatke. Kad jednom pošalju poruku ili završe registraciju, adresa se gasi — pa čak i ako žrtva pokuša kontaktirati natrag, komunikacija je nemoguća. Upravo ta brzina i “nestajanje” čini otkrivanje počinitelja gotovo nemogućim bez napredne digitalne forenzike.
Žrtve mogu primijetiti problem ako:
- Komunikacija dolazi s čudne, “nasumične” email adrese (često dugačak niz slova i brojeva)
- Isti pošiljatelj često mijenja email adrese u kratkom roku
- Nema mogućnosti da se provjeri starost email računa
Preporučuje se biti dodatno oprezan s ponudama i porukama koje dolaze s ovakvih adresa i uvijek tražiti dodatnu potvrdu identiteta.
Privremeni telefonski brojevi — nova doza anonimnosti
Osim mailova, sve češće se koriste privremeni telefonski brojevi za registraciju na društvene mreže, aplikacije za dopisivanje i online servise. Ovakvi brojevi mogu biti virtualni ili jednokratni, dajući korisniku “novi” broj samo za jednu prijavu ili poruku.
Glavne prednosti za prevarante:
- Otvaranje profila bez rizika povezivanja s vlastitim brojem
- Slanje SMS poruka ili primanje verifikacijskih kodova bez ostavljanja traga
- Brza zamjena broja ako servis blokira staru registraciju
Veliki dio aplikacija i sajtova traži telefonsku verifikaciju kako bi smanjili broj lažnih profila. Korištenje jedinstvenih brojeva za svaku registraciju to uvelike otežava. Kada nešto pođe po zlu, broj se jednostavno “gasi” i pojavljuje se novi, dok prava osoba ostaje skrivena.
Možeš prepoznati ovakvo ponašanje ako:
- Praviš dogovor, a sugovornik traži da komuniciraš preko aplikacija gdje mu broj nije vidljiv
- Dobivaš pozive ili poruke sa sumnjivih, često promjenjivih brojeva
- Nakon pogreške ili nesporazuma, osoba iznenada prestaje odgovarati ili “gubi pristup” broju
Ovo je znak za oprez jer, ako dođe do prevare, poslije je praktički nemoguće otkriti tko stoji iza dotičnih brojeva bez uključivanja operatera i policije. Informativne portale i vodiče koji ukazuju na rizike anonimnog predstavljanja i zaštitu identiteta korisno je pratiti za dodatnu edukaciju, kao što pokazuje i tekst kako prepoznati online prevaru putem komunikacijskih kanala [https://www.korisnik.com/kako-prepoznati-online-prevaru-putem-komunikacijskih-kanala].
Napomena: Veća svijest o lažnim emailovima i brojevima pomaže pri ranom prepoznavanju prijevare i može spriječiti financijske ili privatne probleme. Redovno provjeravaj s kim komuniciraš online i nemoj slati privatne podatke neprovjerenim kontaktima.
Falsifikovanje dokumenata i digitalna manipulacija
Jedna od najopasnijih metoda za skrivanje pravog identiteta kod online prevara su lažni dokumenti i digitalna manipulacija. Ove tehnike daju prevarantima mogućnost da “dokazu” svoj identitet na način koji je teško provjeriti, pogotovo kada cijela komunikacija ostane u digitalnom obliku. Danas nisu potrebni ni profi alati ni posebna oprema — često je dovoljno skinuti besplatan softver ili koristiti online servis.
Softveri i online alati za izradu lažnih dokumenata
Falsifikovanje dokumenata više nije vezano samo za fizičke lažne lične karte. Sad postoji velik broj web stranica i aplikacija koje omogućavaju pravljenje uvjerljivih kopija ličnih karata, vozačkih dozvola ili čak putovnica. Proces je često krajnje jednostavan:
- Odabereš predložak (template) željenog dokumenta
- Uneseš podatke koji ti trebaju (ime, prezime, datum rođenja)
- Prilagodiš fotografiju (često AI pomaže da slika izgleda autentičnije)
- Preuzmeš gotov “dokument” u PDF ili slici
Neki programi omogućavaju i automatsko unošenje lažnih podataka iz generiranih baza, što dodatno otežava provjeru. Takvi alati se koriste za otvaranje lažnih profila, online računa pa čak i za pokušaje podizanja kredita ili kupovinu na tuđi račun.
Softveri ovog tipa su ponekad i sami ilegalni, ali često koriste “rupu” u zakonu, oglašavajući se kao “demo alati” ili “primjeri za edukaciju”. Pravi cilj im je jasno vidljiv kroz mogućnosti koje nude.
Digitalna identifikacija i manipulacija sadržajem
Osim falsifikovanja dokumenata, još opasnija praksa postaje digitalna manipulacija slikama i videima. S razvojem umjetne inteligencije, pojavio se ogroman porast tzv. deepfake sadržaja. Deepfake je video ili fotografija gdje je lice ili glas jedne osobe “preslikan” na drugu osobu, ali tako da laž može izgledati sasvim stvarno.
Najčešće se koriste ovako:
- Lažno predstavljanje u video pozivima (npr. prevarant se predstavi kao službenik banke koristeći lažno video lice)
- Slanje “dokaza” putem lažno napravljenih fotografija
- Komunikacija s više žrtava istovremeno, gdje AI generira glasovne poruke ili razgovore
Ova tehnologija nije više samo dio scene iz filma ili skupa ekspertskih laboratorija. Danas gotovo svaki korisnik interneta može pronaći aplikacije za izradu deepfake videa, koje su jednostavne za upravljanje. Deepfake nije rezerviran samo za zlobne radnje, ali kad ga koriste prevaranti, posljedice postaju ozbiljne: povjerenje nestaje, a identitet žrtve ili lažnog profila teško je dokazati.
Brzi pregled alata i tehnika falsifikovanja
Kako bi ovo bolje razumio, izdvojili smo nekoliko ključnih karakteristika i opisa alata u tablici ispod:
Vrsta alata
Opis i mogućnosti
Razina rizika
Generator lažnih dokumenata
Brza izrada lažnih ID dokumenata, šabloni svih vrsta
Vrlo visok
Photo editing softver
Promjena lica, podataka, potpisa na slici
Srednji do vrlo visok
Deepfake aplikacije
AI generira lažno lice ili glas
Ekstremno visok
Online baza lažnih profila
Automatska izrada digitalnih identiteta
Srednji
Kombinacijom ovih tehnika prevaranti mogu gotovo nestati sa “radara” i ostaviti žrtvu bez načina provjere s kim zaista ima posla.
Ako te zanima više o zaštiti od digitalne manipulacije, pogotovo što se tiče novih AI alata i deepfake tehnologija, korisno je pregledati stručne članke koji detaljno prate trendove u prevarama ovog tipa [https://www.brookings.edu/articles/how-to-fight-deepfake-crime/] kako bi uvijek bio korak ispred potencijalnih rizika.
Lažni profili na društvenim mrežama i komunikacionim aplikacijama
Lažni profili nisu samo “dječja igra” na internetu. Oni su sada standardni alat online prevaranata. Društvene mreže i aplikacije za dopisivanje kao što su Facebook, Instagram, Telegram i WhatsApp omogućuju otvaranje profila bez ikakve provjere identiteta. Iza lažnog profila može stajati bilo tko: prevarant, automatizirani bot pa čak i “profesionalna” grupa koja u samo nekoliko minuta kreira desetine identičnih lažnih osoba. Ovakva praksa otežava žrtvi da procijeni s kim zapravo komunicira i povećava rizik od različitih oblika prevare.
Zašto su lažni profili toliko korisni prevarantima?
Društvene mreže i aplikacije nude brzinu i spajanje s ogromnim brojem ljudi. Na tim platformama lažni profil je ulaznica za svijet anonimnosti i manipulacije. Prevarantima su najprivlačniji iz nekoliko razloga:
- Jednostavna i brza registracija: Većina aplikacija ne traži ozbiljnu provjeru identiteta. Dovoljan je novi email, privremeni broj ili čak foto AI generiran lik.
- Velika dostupnost žrtava: Golema baza korisnika pruža beskonačne mogućnosti za slanje poruka, ponuda i zamki.
- Slab nadzor: Platforme sporo reagiraju na prijave sumnjivih profila, ili ih moderatori ne prepoznaju na vrijeme.
- Mogućnost građenja povjerenja: Lažni profil često koristi slike atraktivnih ljudi, lažne biografije ili “uvjerljive” priče koje kod žrtve bude radoznalost ili povjerenje.
Prevaranti će koristiti identitet nalik stvarnim ljudima, angažirati se kroz komentare i poruke, sudjelovati u grupama te tako steći kredibilitet kod žrtve. Mnogi korisnici misle da je teško pasti na lažan profil, ali praksa pokazuje suprotno. Razlozi za stalni rast broja ovakvih slučajeva objašnjeni su na portalu Lažni profili na društvenim mrežama: tko stoji iza anonimnosti [https://www.infovodice.com/hr/magazin-novo/1202-lazni-profili-na-drustvenim-mrezama-tko-stoji-iza-anonimnosti].
Najčešći znakovi lažnog profila
Prepoznati lažni profil nije uvijek jednostavno, ali postoje jasni znakovi koji mogu probuditi sumnju. Evo na što treba obratiti pozornost:
- Profilna slika izgleda “predobro” ili prefektno: Često koristi slike preuzete s interneta ili AI generirane fotografije.
- Malo stvarnog sadržaja ili aktivnosti: Rijetko objavljuje, ima malo prijatelja, komentari su kopirani ili besmisleni.
- Brzo započinje razgovor ili šalje osobne upite: Žuri s dobivanjem povjerenja, često vrlo osoban od početka.
- Informacije su općenite ili proturječne: Lokacija, biografija i zanimanja brzo se mijenjaju, bez ikakvih detalja koji se mogu provjeriti.
- Komunikacija prelazi na druge aplikacije: Prevaranti vole “preseliti” razgovor sa sigurne mreže na manje kontrolirane kanale kao što su WhatsApp, Telegram ili Signal.
Više savjeta i konkretnih primjera na koje treba paziti mogu se pronaći u članku Kako prepoznati lažni profil na društvenim mrežama? [https://csi.hr/2025/05/29/kako-prepoznati-lazni-profil-na-drustvenim-mrezama/].
Savjeti za sigurnost s nepoznatim kontaktima
Sigurnost počinje zdravim oprezom i ne prihvaćanjem svega “zdravo za gotovo”. Donosimo nekoliko brzih savjeta kako se zaštititi kad primiš poruku od nepoznate osobe ili novog profila:
- Pažljivo gledaj profilnu sliku i objave: Provjeri sliku uz pomoć Google pretrage ili sličnih alata.
- Ne odaji osobne podatke: Nikad ne šalji privatne informacije, slike ili podatke dok nisi siguran kome ih šalješ.
- Koristi postavke privatnosti: Ograniči tko ti može slati poruke i tko vidi tvoje objave.
- Ignoriraj sumnjive linkove i “brze ponude”: Prevaranti te često mole da klikneš na poveznicu ili pređeš na drugu aplikaciju.
- Prijavi sumnjive profile: Gotovo svaka mreža ima opciju za prijavu. Time pomažeš sebi, ali i drugima da izbjegnu isti problem.
Za dodatne upute kako prepoznati i izbjeći lažne profile korisno je proučiti vodič Kako prepoznati lažne profile – BBC News na srpskom [https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-64429395]. Sigurna komunikacija i svijest o ovim trikovima najbolja su zaštita protiv lažnih profila koji se svakodnevno šire internetom.
Trendovi i budućnost prikrivanja identiteta
Tehnologija za prikrivanje identiteta stalno napreduje, a prevaranti prate svaki korak. Danas više nije dovoljno koristiti samo VPN ili lažan broj – uvode se složeniji alati, napredna umjetna inteligencija i nove metode koje prate globalne kriminalne trendove. Ovdje izdvajamo aktualne prijetnje i ono što nam budućnost nosi u ovoj sivoj zoni interneta.
AI kloniranje glasa: kad tvoj glas više nije tvoj
Kloniranje glasa pomoću umjetne inteligencije postaje dostupno svakome tko želi zamijeniti vlastiti identitet tuđim. Dovoljno je nekoliko minuta zvučnog zapisa i sofisticirani AI alat može napraviti vjernu kopiju ljudskog glasa. Ova tehnologija se koristi za lažno predstavljanje, prevaru putem poziva ili lažnu autentifikaciju na bankama i servisima.
Primjeri uporabe AI kloniranja glasa su:
- Prevara putem lažnih telefonskih poziva – prevarant koristi glas žrtve kako bi tražio novac od obitelji ili prijatelja.
- Krađa identiteta – voice-bot rješava verifikacije umjesto pravog korisnika.
- Lažno predstavljanje u firmama – netko “glumi” šefa i šalje lažne zapovijedi zaposlenicima.
Sve o tome kako funkcioniraju najnoviji AI alati za glas i potencijalne etičke probleme pronaći ćete u tekstu Voice Engine: Kloniranje ljudskog glasa [https://bljesak.info/magazin/tehnologija/voice-engine-kloniranje-ljudskog-glasa/450400]. Važno je znati da običan korisnik bez puno truda može pasti na ovakvu prijevaru, pogotovo ako nema iskustva s tim tehnologijama.
Digitalni identiteti i globalne “mreže” prevara
Kriminalne grupe prelaze na internacionalne metode, koristeći digitalne platforme i niz lažnih identiteta koji je teško pratiti. Ovi identiteti kombiniraju lažne profile, privremene dokumente i napredne AI skripte koje mogu voditi automatiziranu komunikaciju s više osoba odjednom.
Nadahnuće crpe iz foruma, baza lažnih podataka i skupih “paketa” za krađu identiteta iz podzemlja interneta. Ovakve metode:
- Spajaju nekoliko vrsta anonimnosti – klonirani glas, deepfake fotografije, različite IP adrese i uređaje.
- Šalju napade iz više zemalja – time zbunjuju policiju i žrtve, koje teško mogu locirati izvor napada.
- Kombiniraju društvene inženjeringe – automatiziraju lažne prijateljske poruke ili emailove radi krađe povjerljivih podataka.
U novijim slučajevima, ove grupe rade gotovo industrijski, imaju vlastite “odjele” za pranje novca, nabavu podataka i vještaka za deepfake tehnologiju. Detaljniji pregled rada međunarodnih kriminalnih grupa u visokotehnološkoj sferi možete pročitati u izvješću Kriminalne grupe organizovanog visokotehnološkog kriminala [https://scispace.com/pdf/kriminalne-grupe-organizovanog-visokotehnoloskog-kriminala-1o8eixeb30.pdf].
Glavne opasnosti danas: što odmah zabrinjava?
Brzi pregled najopasnijih trendova današnjice pokazuje da su neki alati dostupniji i jednostavniji, dok su drugi rezervirani za iskusne “zaštitare” kriminalnog podzemlja:
- AI kloniranje glasa – omogućava novu razinu krađe identiteta, naročito kod telefonskih i video prevara.
- Deepfake tehnologija – lažno predstavljanje u video pozivima, krivotvorene snimke i kompromitirajuće fotografije.
- Automatizirani botovi – vođenje stotina razgovora ili napada istovremeno.
- Paketi za instant izradu digitalnog identiteta – kupljeni na mračnom webu, dolaze s gotovim dokumentima i računima.
Ovi trendovi pokazuju da današnje prevare idu puno dalje od lažnih emailova i jednostavnih lažnih profila. Ako želite biti korak ispred, pratite najnovije materijale o novim tehnologijama i prijetnjama u sferi online prevara [https://www.unite.ai/hr/how-to-use-generative-ai-voices-ethically-for-business-in-2023/].
Na kraju je jasno: budućnost skrivenog identiteta na internetu ovisi o kombinaciji tehnologije, kriminalne inovativnosti i nepažnji običnih korisnika. Ako ne pratimo nove metode, lako možemo postati sljedeća meta.
Zaključak
Većina online prevara danas koristi cijeli niz alata za prikrivanje pravog identiteta: od VPN servisa i proxy poslužitelja, preko Tor mreže i lažnih emailova, do deepfake videa i lažnih profila na društvenim mrežama. Svaki od tih alata ima svoju ulogu i može prevarantima dati prednost kad žele ostati sakriveni.
Najbolja zaštita su znanje i jasan oprez, pogotovo kad komuniciraš s nepoznatim ili sumnjivim kontaktima. Prati savjete o sigurnosti, ne žuri s povjerenjem i uvijek provjeri s kim zaista razgovaraš.
Ako saznaš nešto korisno, podijeli to s drugima. Tako zajedno gradimo sigurniju online zajednicu i pomažemo jedni drugima ostati korak ispred novih prevara. Hvala što si čitao, a za nove teme i iskustva prati novosti i dijeli svoja zapažanja.
Leave a Comment