Uvod
U ovoj godini Hrvatska očekuje rekordan broj dolazaka i noćenja, uz stabilizaciju cijena i fokus na održivost. Prema službenim riječima ministra turizma Tončija Glavine i direktora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjana Staničića, 2025. godina mogla bi završiti s više od 21,6 milijuna turista i oko 110 milijuna noćenja. Takvi podaci nisu samo brojke na papiru; oni su signal i za domaću ekonomiju, ulaganja u infrastrukturu, poreznu disciplinu i kvalitetu usluge. Istovremeno, očekivanja za 2026. godinu temelje se na stabilizaciji cijena, reformskoj dinamici i nastojanju da Hrvatska ostane konkurentna na europskom i svjetskom tržištu. U ovom pregledu analiziramo što to znači za turizam, za smještaj, zaposlenost i planove koji utiču na svakodnevni život lokalnih zajednica, gospodarstvo i reputaciju zemlje kao jedne od najpoželjnijih destinacija.
Naslovna analitička slika: Rekordna turistička godina 2025–2026
Ogledno je da rast dolazaka nije ograničen samo na vrhunsku ljetnu sezonu. Ministarstvo ističe da je rast turizma ove godine prvi put ostvaren izvan ljeta, što potvrđuju i novembarski i prosinački rezultati. U prosincu je zabilježen porast dolazaka turista za oko 5 posto te porast noćenja za oko 6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Takvi pomaci ukazuju na širu potražnju koja se proteže i na jesenske i zimskih razdoblja, potaknuta adventskim manifestacijama, kulturnim događanjima i sveprisutnom stabilizacijom ekonomskih uvjeta u zemljama susjedstvom i šire.
Ključni podsjetnik je da je Hrvatska kontinuitetom u posljednjih godina uspjela kombinirati tradicionalnu ljetnu atraktivnost s raznovrsnim događajima tijekom zime i prijelaznih mjeseci. To znači da sektor smještaja, prije svega obiteljski smještaj, te hoteli i kampovi, dobivaju novu dinamiku potražnje. No, uz optimizam, postoje i izazovi: potreba za održivim smještajem, uspostava jasnijih propisa te usklađivanje ponude s realnim potrebama tržišta. Najavljene reforme, uključujući i prilagodbe u sustavu obiteljskog smještaja, pokušavaju odgovoriti na te izazove i izgraditi dugoročnu stabilnost.
Ministar Glavina istaknuo je da je rast turizma u ovom godišnjem ciklusu prvi put zabilježen izvan vršne sezone, što ukazuje na promjenu obrasca ponašanja potrošača i na uspješniju distribuciju turista kroz cijelu godinu. Pritom se cijene i vrijednost za novac postavljaju kao ključne teme, jer potrošači traže smislen ugovor između kvalitete, usluga i realnih troškova putovanja. HTZ, s druge strane, poručuje da će u nadolazećim mjesecima nastaviti s povećanjem promocije na strateškim tržištima i digitalnim kanalima, uz veći proračun nego prošle godine i dodane fokusirane kampanje.
U segmentu politike, značajne imovine izdvajaju se: reforma turizma, uredbe zaustavljanja bujanja obiteljskog smještaja, te integracija novih rješenja koja bi omogućila lakše praćenje i registraciju djelatnosti. Prema riječima ministra, broj kreveta u smještaju koji je najčešći u ukupnoj strukturi dosad je bio u porastu; u 2025. očekuje se da će broj kreveta u tom segmentu tijekom godine pasti za oko 10 tisuća. Takva promjena ima za cilj oslobađanje kapaciteta, rasterećenje sustava i povećanje kvalitete ponude za različite tipove turista. Studije i istraživanja poput TOMAS-a doprinose razumijevanju ponašanja i potrošnje turista, a njihovi rezultati naglašavaju važnost podrške građana turizmu i povećanje plaća u sektoru, što u konačnici pomaže u održivom razvoju.
Naslov: Naslovna analiza trendova i ostvarenja u 2025. godini
Rast dolazaka, sezonalnost i prilagodba potražnje
Analize pokazuju da Hrvatska uspješno prenosi turističku aktivnost kroz cijelu godinu, a ključni pokretač su Adventi, kulturni događaji i promjene u ponašanju putnika. Pojedine regije bilježe povećan broj noćenja čak i izvan tradicionalne sezone, što pomaže u kanalu prihoda i razvoju infrastrukturnih projekata. Uz to, porast broja gostiju u zimskim mjesecima doprinosi smanjenju sezonskih oscilacija i povećanju zaposlenosti u uslužnim i ugostiteljskim granama.
U kontekstu projekcija, očekuje se da će dubinski dnevni prosjek ostati stabilan ili rasti nešto više nego lani, dok će se u prosjeku noćenja zadržati na pozitivnom trendu. Takav okvir pruža uvjete za planiranje investicija u infrastrukturu, energetsku učinkovitost i održive načine rada koji su osnova za dugoročan rast.
Advent i kulturni turizam kao katalizatori rasta
Treba istaknuti kako adventske manifestacije ne samo da privlače domaće posjetitelje, već i strane goste. Ovaj potpornik potražnje uz širok spektar događaja – od muzičkih festivala do manifestacija hrane i tradicije – omogućuje bolju izvoznu snagu turizma Hrvatske. U tijeku su pregovori o dodatnim programima u manjim gradovima i ruralnim područjima, s ciljem širenja benefitova turističke potrošnje i kroz lokalnu ekonomiju.
Naslov: Naslovna disciplina cijena, konkurentnost i potražnja za 2026.
Cijene, kvaliteta i nova vrijednost za novac
Jedan od ključnih zaključaka ministra i HTZ-a je da stabilizacija cijena mora pratiti i povećanje kvalitete usluge te dodavanje novih usluga. Povećanje cijena bez odgovarajućeg poboljšanja vrijednosti često bi izazvalo odliv dijela potražnje, pogotovo kod posjetitelja s manjim budžetom. Stoga je cilj da Hrvatska ostane konkurentna na tržištu, ne samo po cijeni, nego i po vrijednosti koju nudi – bilo kroz dodatne sadržaje, bolju povezanost s lokalnom zajednicom ili sigurno i ugodno iskustvo boravka.
Promotrane su strategije kao što su pametno vođene kampanje na tržištima novih potražnih profila, povećanje vidljivosti na digitalnim kanalima i osnaživanje partnerskih mreža s turističkim organizacijama susjednih zemalja. HTZ najavljuje osam glavnih kampanja, nastup na 33 sajma i partnerstvo na turističkom sajmu u Sloveniji – s naglaskom na vrijednost za novac i prilagodbu ponude potražnji.
Konkurentnost Hrvatske i globalni trendovi
U refleksiji globalnih trendova, Hrvatska inzistira na održavanju konkurentnosti kroz kombinaciju kvalitete, inovacije i pristupačne cijene. Stručnjaci naglašavaju da se migracija gostiju mijenja – sve više se traži raznolikost i pogodnost boravka izvan glavne sezone, a to zahtijeva prilagodbu kapaciteta, logistike i marketinških poruka. Hrvatska mora nastaviti s učinkovitim cijenama, ali i s ulaganjima u dodatne vrijednosti – od kulturnih sadržaja do tehnoloških rješenja koja olakšavaju rezervacije i poboljšavaju korisničko iskustvo.
Naslov: Reforma turizma i okvir za smještaj
Zakoni i regulativa: zaustavljanje bujanja obiteljskog smještaja
Najavljeno je da će se provesti pravni okvir koji će smanjiti neuređenu rastuću dinamiku obiteljskog smještaja, kako bi se postigla održiva struktura smještaja u Hrvatskoj. Cilj nije obeshrabrivati turiste ili narušiti elastičnost tržišta, već uskladiti ponudu s pravilima, registracijom i adekvatnim oporezivanjem. Uključivanje marketinških i regulatornih mjera u ovu temu ima za cilj transparentnost i sigurnost za posjetitelje, ali i stabilniji priljev poreza koji financira infrastrukturu i javne usluge.
Između ostalog, ministarska poruka naglašava da je broj kreveta u ovom segmentu do kraja godine očekivano biti redukcijski, što bi moglo dovesti do bolje raspoređene potražnje tijekom cijele godine i smanjenja bimodalnosti turizma.
Gdje dolazi do promjena: dugoročni najam, stanovi i pristupačno stanovanje
U fokusu reformi spominje se i broj stanova/kuća za dugoročni najam, kao i poboljšanje pristupačnog boravka za nerezidente i lokale. Ovakve promjene imaju za cilj povećati stabilnost cijena i poboljšati uvjete za zaposlenike u turizmu. U godinama koje dolaze, očekuje se i veća transparentnost tržišta, lakše registriranje djelatnosti te uklanjanje nezakonitih aktivnosti koje mogu narušiti ugled i sigurnost potrošača.
Naslov: Digitalna promocija i prilike tržišta
Digitalna prisutnost i nove platforme
Digitalni kanali postali su središnji dio marketinške strategije hrvatskog turizma. HTZ planira osam glavnih kampanja i jačanje prisutnosti na tržištima s kojih je zabilježen pad dolazaka i noćenja. Ulaganje u nove alate digitalne komunikacije pomoći će u promoviranju različitih regija, proizvoda i iskustava, od kulturne baštine do aktivnog turizma. Osam kampanja nije samo brojka: to je signal da se želi osigurati širok raspon poruka prilagođenih različitim profilima gostiju.
Izravno, digitalna skretnica znači i lakšu komunikaciju s turističkim gospodarstvenicima, manje posredništva i brže reagiranje na promjene potražnje. Ono što je najvažnije je prilagodba sadržaja specifičnim tržištima i kulturološkim kontekstima, što doprinosi većoj konverziji i pozitivnom iskustvu posjetitelja.
Pricing strategy i vrijednost za novac
Kao odgovor na očekivanja potrošača, ključna tema ostaje kako prilagoditi cijene potražnji bez gubljenja pozicije Hrvatske kao atraktivne destinacije. Stručnjaci naglašavaju da stabilizacija cijena mora biti popraćena ponudom novih usluga i poboljšanjem kvalitete. Ovo znači da će se hotelijerske i ugostiteljske tvrtke morati usmjeriti na inovacije, dodavanje sadržaja, te bolje korisničke servise kako bi cijene ostale prihvatljive i konkurentne na tržištu.
Naslov: Zaposlovanje i radna snaga u turizmu
Izazovi rada i privlačenje radne snage
Potražnja za radnom snagom ostaje centralna tema, jer turizam ovisi o sezonskim i stalnim zaposlenima, uključujući i strane radnike. Očekuje se nastavak reformi koje bi pojednostavile zapošljavanje stranaca, uz istovremeno jačanje uvjeta rada i osiguranje prava radnika. Institut za turizam i TOMAS istraživanje prepoznaju važnost društvenog konsenzusa oko turizma; većina građana podržava turizam što pomaže u donošenju politika koje podržavaju plaće, radne uvjete i dugoročni razvoj.
Vlade i privatni sektor razmišljaju o mjerama za povećanje kvalitete usluga, smanjenju visoke zaposlenosti u sezonskim razdobljima i osnaživanju karijernog puta za ljude koji žele ostati u turističkom sektoru kroz cijelu godinu. Time se postiže i veća gospodarska otpornost, jer turizam postaje sigurnija i proaktivnija karijera.
Naslov: Što očekivati u 2026. godini?
Predviđanja i rizici
U predviđanjima za 2026. godinu, HTZ i partneri ističu sličnost s 2025., uz naglasak na prilagodbu novih tržišta i jačanje promocije. Očekuje se da će se rastipuriti, uz nastavak stimuliranja potrošnje izvan glavne sezone i unutar većeg spektra destinacija. Ključne aktivnosti uključuju dodatne alate digitalne komunikacije, osam glavnih kampanja i proširenje nastupa na sajmovima, naročito u regijama koje su strateški važna tržišta.
S obzirom na globalne trendove i moguće ekonomske izazove, važan je i proces reformi koji bi trebao olakšati zapošljavanje stranaca i smanjiti neregistriranu djelatnost u domaćinstvima. Time se povećava sigurnost potrošača i transparentnost tržišta, a za same operatore otvara se mogućnost za ciljano ulaganje u edukaciju, tehnologiju i poboljšanje standarda usluge.
Zaključak
Ova turistička godina u Hrvatskoj ne donosi samo brojke: donosi novu eru održivosti i strateške promjene koje ciljaju na dugotrajnu vrijednost. Rekordni broj turista, stabilizacija noćenja i promjena u smještajnom portfelju zahtijevaju kombinaciju mudre politike, trgovačke jasnoće i operativne učinkovitosti. Vlada, HTZ i gospodarstvenici moraju nastaviti graditi na prošlim uspjesima, ali i biti spremni na prilagodbe: jačanje kvalitete, fleksibilnost cijena, poticanje inovacija i promicanje radne snage. Ako se svi akteri uključe s jasnom vizijom, Hrvatska može ostati jedno od najpoželjnijih odredišta u srednjoročnom i dugoročnom periodu, ne samo zbog svojih prirodnih ljepota nego i zbog profesionalnog i gostoljubivog pristupa koji susreće goste gdje god oni borave.
Najčešća pitanja (FAQ)
- Koji su glavne brojke koje ukazuju na rekordnu turističku godinu?
Prema službenim najavama, Hrvatska očekuje preko 21,6 milijuna turista i oko 110 milijuna noćenja u 2025. godini, uz dodatne pozitivne trendove u prosincu i izvan ljeta. - Što je ključno za održivu turističku politiku u 2026. godini?
Stabilnost cijena uz povećanje kvalitete usluge, reforme u području obiteljskog smještaja, bolja kontrola neregistriranih djelatnosti i jačanje promocije na digitalnim kanalima. - Kako reforme smještaja utječu na domaće stanovništvo?
Planovi za smanjenje broja kreveta u segmentu koji se brojčano povećavao te usmjeravanje kapaciteta prema kvaliteti, pristupačnosti i dugoročnom najmu – sve radi održivijeg turističkog razvo appeal. - Koje su glavne mjere za poboljšanje konkurentnosti Hrvatske?
Povećanje vrijednosti za novac kroz nove usluge i dodatke, cijene prilagođene potražnji, kao i snažnija digitalna prisutnost i marketinška kampanja na važnim tržištima. - Kako TOMAS istraživanje doprinosi donošenju politika?
TOMAS pruža uvid u ponašanje i potrošnju turista te podržava podršku građana turizmu i povećanje plaća u sektoru, što su temeljni preduvjeti za održiv rast. - Koje su ključne izazovne teme vezane uz radnu snagu?
Zadržavanje i privlačenje kvalificirane radne snage, posebno sezonskih zaposlenika i stranaca, uz osiguranje uvjeta rada i jasnu regulativu koja olakšava zapošljavanje i legalno poslovanje. - Što očekivati u digitalnoj promociji Hrvatske?
Veći fokus na tržišta s rastućom potražnjom, osam glavnih kampanja i proširenje prisutnosti na internetskim platformama kako bi se povećala konverzija i vidljivost destinacija. - Koji su glavni faktori za sigurnost i kvalitetu boravka?
Registracija djelatnosti, transparentnost cijena, sigurnosni standardi te jačanje provjere kvalitete usluge kroz standarde hotelijerstva i ugostiteljstva.
Ako vas zanima više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu, slobodno se konzultirajte s lokalnim stručnjacima za turizam, tržišne analitičare i predstavnike turističke zajednice. Ovaj članak nastoji ponuditi jasnu sliku trendova, uz date podatke i vremenski kontekst, kako bi čitatelj imao dovoljno informacija za razumijevanje izazova i mogućnosti u hrvatskom turizmu.
—
Leave a Comment