U središtu Zagreba, na trgu prepunom svakodnevnog žamora i turista, zabilježen je šokantan prizor – muškarac u Zagrebu gazio ruže postavljene u spomen na ubijene žene. Ovaj čin razbjesnio je brojne prolaznike, potaknuo lavinu reakcija na društvenim mrežama i otvorio raspravu o poštovanju tragova nasilja koje je obilježilo živote brojnih obitelji. U nastavku detaljno razlažemo događaj, upoznajemo vas s akterima, analiziramo institucionalne reakcije i pozivamo na promišljanje o položaju žena u hrvatskom društvu.
1. Kontekst akcije “Tiha misa”
Svake godine umjetnica Arijana Lekić Fridrih organizira akciju nazvanu Tiha misa na Trgu bana Jelačića. Cilj joj je skrenuti pozornost na porast slučajeva nasilja nad ženama te oživjeti sjećanje na najteže sudbine. Tijekom protekle tri godine na javnom prostoru ispred zagrebačke katedrale položeno je više stotina ruža, svaka označavajući žrtvu.
Iako su ruže sama po sebi simbol nježnosti i prolaznosti, u kontekstu spomen-čina poprimaju dodatno značenje – svaka latica podsjeća na život prekinut nasiljem koje nas i dalje proganja. U tom kontekstu, incident kada je muškarac u Zagrebu gazio ruže postavljene u spomen na ubijene žene nije tek pojedinačni čin vandalizma, već i provokacija usred javne umjetničke akcije koja apelira na suosjećanje i solidarnost.
1.1 Povijest i cilj “Tihe mise”
Prva Tiha misa održana je 2019. godine, a umjetnica je svakog proljeća, na simboličan datum obilježavanja Dana borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog), pozivala građane na zajedničko molitveno-meditativno okupljanje. Osnovni cilj bio je dati vidljivost problemu; 2022. broj žrtava se popeo na rekordnih 45 ubijenih žena u samo jednoj godini, prema službenim statistikama Ministarstva unutarnjih poslova.
Zabrinjavajući podaci pokazuju da se u Hrvatskoj svake godine prijavi gotovo 10.000 kaznenih djela nasilja u obitelji, a stručnjaci ističu kako je stvarni broj žrtava i višestruko veći zbog neuzvraćene prijave. U tom svjetlu, spomen-čini poput razasipanih ruža pomažu da se glas žrtava čuje i nakon smrti, te podsjećaju na neodgodivu potrebu za sustavnim promjenama.
2. Prikaz incidenta na Trgu bana Jelačića
U popodnevnim satima jučer, dok se na trgu odvijala redovna molitva u organizaciji bratstva Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina, kamere su zabilježile netipičan prizor. Među okupljenima stajao je muškarac koji je namjerno koračao preko pažljivo razasutih ruža. Postupak je izgledao promišljeno – čini se kako je pri svakom koraku pazeći da ugazi baš svaku rozu.
Kratka snimka koja se brzo proširila na Facebooku i Twitteru uhvatila je trenutak kada prolaznica pokušava zaustaviti čovjeka. Njegov hladan odgovor i povratak u red molitelja razbjesnio je svjedoke događaja. U okolini su se nalazili i redari, ali ni policijski službenici nisu reagirali na vandalizam.
2.1 Opis snimke i ponašanje počinitelja
- Snimka prikazuje muškarca odjevenog u tamnu jaknu i tamne traperice kako namjerno trampla crvene ruže.
- Svaki korak je bio usklađen da ugazi svaku pojedinačnu ružu, uz prijeteći osmijeh i pogled u kameru.
- Kada mu je prolaznica prišla, on je kratko zastao, otrgnuo ruku i nastavio uništavati spomen.
Takvo namjerno i neosjetljivo ponašanje očito nije bilo impulsivno, već višekratno izvedeno djelo – muškarac je, unatoč upozorenju, ponovio čin. Uznemireni svjedoci kazali su kako je snimka podsjećala na provokaciju, a ne na slučajno nagaziti cvijet.
2.2 Tko je Toni Kumerle i njegova povezanost s bendom Izlet
Brzo su se pojavile sumnje da je muškarac na snimci Toni Kumerle, član zagrebačke rock grupe Izlet. Na službenom profilu benda pojavile su se fotografije s istih mjesta, na kojima Kumerle sudjeluje u molitvenim skupovima radikalnih katoličkih skupina.
Detaljnija analiza pokazala je da je na snimkama s tih događaja odjeven u istu tamnu jaknu, a nosi i veliki transparent s likom Djevice Marije – što dodatno povezuje oba događaja. Unatoč tome, čelni ljudi Izleta još nisu službeno odgovorili na upit o identitetu muškarca.
3. Reakcija javnosti i institucija
Šokantni video izazvao je lavinu komentara – jedni osuđuju vandalizam, dok drugi opravdavaju njegov čin kao „protuakcionu demonstraciju“ protiv „prepisanih feminističkih narativa“. Ipak, većina građana smatra da je takvo druženje radikalnih skupina i nečasno gaziti simbolički spomen žrtava nasilja.
3.1 Pitanje odgovornosti: policija i redari
Usprkos prisustvu redara i policajaca, nitko od njih nije intervenirao. Prema Zakonu o javnom okupljanju, radnje koje remetile javni red i mir trebale su se sankcionirati na licu mjesta. Policijski sindikat najavio je internu istragu, no do objave članka napominjemo kako službeni odgovori iz MUP-a kasne.
Prema nekim izvorima, policija je ključni dokaz – video snimka – tek naknadno pregledala, što dovodi u pitanje brzinu i učinkovitost reakcije. Udruga B.a.B.e. poslala je priopćenje u kojem traži hitno procesuiranje počinitelja i jačanje mjera zaštite žrtava nasilja.
3.2 Odjek na društvenim mrežama
Facebook grupa “Stop nasilju nad ženama” prikupila je više od 5.000 komentara i podijeljena je više od 2.000 puta u prvim satima. Twitter je, uz hashtag #GazimoNegovorimo, postao prostor oštrih podjela – jedni postavljaju snimku kao dokaz apatije društva, drugi je koriste kako bi ismijali “pretjerani politički aktivizam”.
Instagram influenserice i javne osobe pozvale su na prikupljanje novih cvjetnih spomen-čini i zajedničko postavljanje plakata protiv femicida. Video je postao građanski poziv na okupljanje i nadzor javnog prostora, a broj sudionika spontanih akcija dosegao je po procjeni organizatora oko 300 ljudi.
4. Širi kontekst nasilja nad ženama u Hrvatskoj
Incident na Trgu bana Jelačića tek je vrh ledenog brijega. Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova:
- 2021. – 42 žene ubijene u obiteljskom nasilju
- 2022. – 45 žena ubijeno, porast od 7%
- 2023. – 38 žena ubijeno, unatoč padanju statistike, brojka i dalje previsoka
Svaka brojka krije priče o zlostavljanju, zanemarivanju institucija ili odvraćanju pažnje javnosti. Spomen-čini poput razasutih ruža imaju jasan cilj – natjerati sustav i građane da se probude iz letargije.
4.1 Temporalni okvir i preventivne mjere
U posljednjih pet godina u Hrvatskoj su donesene mjere poput helpline telefona za žrtve (0800 200 300), edukacija policajaca o rodno uvjetovanom nasilju te financijska podrška ženskim centrima. Unatoč tome, stopa recidiva počinitelja ostaje visoka – čak 30% prijavljenih nasilnika vraća se nasilnom ponašanju unutar dvije godine.
Dok stručnjaci preporučuju uvođenje hitnih mjera – kao što je automatsko udaljavanje počinitelja sa 500 m od žrtve – Vlada je do sada odbijala radikalnije prijedloge. Javno podizanje spomen-činova jedno je od rijetkih vidljivih oblika pritiska na donositelje odluka.
4.2 Prednosti i nedostaci javnih spomen-činova
“Simbolički čini mogu imati snažan emotivni utjecaj, ali bez konkretnih zakonskih promjena, riječ je o gesti koja brzo blijedi.” – komentira sociologinja dr. Ivana Horvat.
Prednosti:
- Svjesnost javnosti o opasnosti femicida
- Emocionalna podrška obiteljima žrtava
- Javni pritisak na institucije
Nedostaci:
- Mogućnost vandaliziranja i trivijalizacije čina
- Oslanjanje na spontani angažman, bez dugoročnog strategijskog plana
- Rizik od polarizacije javnosti
Zaključak
Čin kada je muškarac u Zagrebu gazio ruže postavljene u spomen na ubijene žene razotkrio je više razina društvenih slabosti – od institucionalne inertnosti do latentnih anti-feminističkih motiva pojedinaca. Javna reakcija, potaknuta fotografijama i videom, pokazuje da je želja za promjenom snažna, ali bez sustavnih mjera i učinkovitih kazni, simbolične geste mogli bi ostati tek privremeni odjeki protesta.
Dok se čeka odgovor policije i službena potvrda identiteta počinitelja, ključno je zadržati momentum: širite informacije, sudjelujte u javnim akcijama i podržite ženske udruge koje već godinama ukazuju na alarmantno stanje. Samo zajedničkim radom možemo osigurati da sljedeća generacija žena živi u sigurnijem i pravednijem društvu.
Česta pitanja (FAQ)
1. Tko je organizator akcije “Tiha misa”?
Akciju organizira umjetnica Arijana Lekić Fridrih, koja već tri godine simboličnim polaganjem ruža na Trgu bana Jelačića upozorava na problem nasilja nad ženama.
2. Je li policija postupila protiv počinitelja?
Do objave ovog članka policija službeno nije potvrdila identitet počinitelja niti poduzela mjere. U tijeku je interna istraga, a građani mogu dostaviti video i fotografije kao dokaze.
3. Gdje mogu prijaviti nasilje nad ženama?
Žrtve i svjedoci mogu se obratiti besplatnom državnom telefonu 0800 200 300, PU Zagrebačkoj, Hitnoj pomoći ili lokalnim centrima za žene žrtve nasilja.
4. Koliko je žena ubijeno u Hrvatskoj posljednjih godina?
Prema MUP-ovim podacima, u 2021. ubijeno je 42, 2022. 45, a 2023. 38 žena. Stopa nasilja i dalje je visoka, unatoč blago smanjenim brojkama.
5. Kakva je odgovornost organizatora javnih spomen-činova?
Organizatori snose odgovornost za sigurnost okupljenih, osvještavanje javnosti i dokumentiranje događaja. Za zaštitu od vandalizma često angažiraju redare i odnose se na lokalne vlasti za pravovremenu policijsku podršku.
6. Kako građani mogu pomoći u borbi protiv nasilja nad ženama?
- Podržite i volontirajte u udrugama za zaštitu žrtava
- Prijavljujte nasilje nadležnim institucijama
- Sudjelujte u javnim spomen-činima i edukacijama
7. Koje su dugoročne mjere za smanjenje femicida?
Stručnjaci predlažu strože zakone, hitne mjere udaljavanja počinitelja, edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti te financijsku potporu ženskim sigurne kuće.
Ovaj članak objavljuje Kriminal.info – vaša pouzdana adresa za informacije o kriminalu i društvenim temama.
Leave a Comment