Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je izvješće o članku IV kojem su hrvatske gospodarstvo, inflacija i javne politike stavili pod fokus. U dokumentu, izvan ekskluzivne diskusije, jasno su naznačene strukturalne slabosti uz naglasak na rizike koji proizlaze iz vanjskog okruženja, ali i domaćih odluka koje bi mogle utjecati na gospodarski rast i stabilnost. U ovom članku preuzima se uloga analitičkog vodiča koji čitateljima nudi jasnu terminologiju, konkretne brojke i praktične primjere kako razumjeti što to znači za svakodnevne odluke, potrošnju i planiranje proračuna.
Uvod
MMF-ovo izvješće, koje je usvojilo mišljenje Misije MMF-a, ukazuje na to da hrvatsko gospodarstvo i dalje bilježi solidan rast u okvirima koji su jedni od najbržih u europodručju. No dok rast ostaje čvrst, povećava se i fiskalni manjak koji je pod utjecajem potrošnje u razdoblju gospodarskoga jaza i ponovnog oživljavanja potražnje. U srži poruke nalazi se upozorenje da se trenutne neravnoteže ne smiju zanemariti kako se ne bi pretvorile u dugotrajne prepreke za rast i konvergenciju s europskim gospodarstvima.
U ovom tekstu predlažemo detaljnu analizu ključnih nalaza, konteksta i mogućih scenarija. Razmatramo ne samo što MMF poručuje državnim vlastima, već i što to znači za privatni sektor, potrošače, poslodavce i one koji planiraju rekonstrukciju ili investicije. U svakom poglavlju pokušavamo pokazati konkretne primjere, slušateljske točke i praktične rizike koje bi sekcije mogle uzrokovati, uz jasno objašnjenje mjera koje se preporučuju na kratkoročne i srednjoročne rokove.
Rast, inflacija i potražnja: gdje se nalazi Hrvatska danas
Rast gospodarstva i vanjske okolnosti
Prema MMF-u, hrvatsko gospodarstvo nastavlja snažno rasti, a stopa rasta ubraja se među najviše u europodručju. Ova dinamika temelji se na snažnoj domaćoj potrošnji, turizmu i investicijama, no istovremeno stvara pritiske na potražnju i cijene, što posljedično doprinosi pritiscima na inflaciju. U kontekstu globalne neizvjesnosti, međunarodna okolina postaje sve nepovoljnija, što može usporiti dinamiku rasta i povećati volatilnost cijena energije i hrane.
Prognoze MMF-a za Hrvatsku pokazuju da bi rast u 2025. i 2026. godini mogao ostati solidan, približno oko 3 posto, ali uz rizik od korekcija ako vanjski šokovi postanu izraženiji. Značajna poruka glasi da će dinamika tekućeg računa i fiskalna politika igrati ključnu ulogu u oblikovanju tog puta. U mnogim scenarijima, povećanje prilika za potrošnju i kapitalne investicije moglo bi nastaviti nadmašivati rast proizvoda u kratkom roku, ali to isto može potaknuti inflaciju ili povećati deficit ako nije pravilno koordinirano.
Inflacija i dinamičnost cijena
Inflacija ostaje centralni rizik. MMF naglašava da domaća potražnja, uz potrošnju koja se temelji na poticajima iz razdoblja snažnoga rasta, može održavati ili povećavati pritiske na cijene. Istodobno, promjenjivost cijena energije i hrane na svjetskoj razini može dodatno pogoditi standard stanovništva, pogotovo ako troškovi života rastu brže od povećanja plaća. U tom kontekstu, upravljanje inflacijom kroz fiskalnu konsolidaciju i racionalizaciju potrošnje postaje ključni alat za stabilnost cijena.
Na domaćem planu, MMF upozorava na mogući scenarij dugotrajnog pregrijavanja ekonomije ako fiskalne politike ostanu prilagodljive bez jasnog okvira za smanjenje deficita i ako poraste masa plata i kredita iznad očekivanih projekcija. Takav razvoj scenarija mogao bi usporiti dezinflaciju i produžiti period visokih troškova života, što bi smanjilo kupovnu moć i potaklo nezadovoljstvo javnosti.
Fiskalni manjak i ravnoteža javnih financija
Jedan od ključnih momanata koje MMF izdvojuje tiče se fiskalnog manjka. U analiziranom razdoblju, povećana potrošnja i demografijske potrebe za javnim uslugama pridonose širenju deficita. U kombinaciji s manjkom u tekućem računu platne bilance, to vodi k povećanju osjetljivosti na vanjske šokove i posljedičnom riziku za kreditni rejting. MMF preporučuje jaču fiskalnu disciplinu i fokus na održivost javnih financija kroz kratkoročne i srednjoročne mjere.
U prvom planu su mjere koje smanjuju nepotrebne ili preniske troškove života, uz istovremeno jačanje prikupljanja poreza i uvođenje boljih mehanizama za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza. U srednjoročnom horizontu razmatra se širenje porezne baze i racionalizacija izuzeća od PDV-a, pa čak i prelazak na vrijednosno oporezivanje imovine, uz oprez prema učinku na rast i zaposlenost.
Strukturne reforme: nužnost ili izbor?
MMF naglašava da su rizici vezani uz rast uglavnom uravnoteženi, ali inflacija ima usmjerenost prema gore. Strukturne reforme su označene kao ključne da bi se povećala ponuda, smanjili uvjeti poslovanja i povećala produktivnost. Bez ubrzanja tih reformi, rizik od duljih trajnih neravnoteža ostaje visok, osobito ako dođe do usporavanja inozemne potražnje, pogotovo u turističkom sektoru ili ako se geopolitičke tenzije pogoršaju.
Upravo zato MMF sugerira da bi brža provedba reformi mogla donijeti rast u potpunom smislu – povećanjem kapaciteta ekonomije i jačanjem potencijala. Ravnoprotnost ovoga procesa zahtijeva precizan dijalog između državnih institucija, poslovne zajednice i socijalnih partnera.
Rizici i neizvjesnost: vanjski i domaći scenariji
Globalni šokovi i geopolitičke napetosti
Globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije mogu imati izravan utjecaj na Europu i Hrvatsku, posebice kroz cijene energije i prehrambenih proizvoda. Ako dođe do naglog rasta cijena sirovina ili prekida u lancima opskrbe, inflacija može eskalirati te se prilike za rast mogu pogoršati. U takvim scenarijima, zemlje poput Hrvatske morat će brže prilagođavati fiskalnu politiku i potrošnju kako bi održale povjerenje investitora i stabilnost tečaja.
Rizici po turistički sektor i domaću potražnju
Turizam ostaje značajan motor rasta, ali ovisnost o vanjskim tokovima potražnje predstavlja rizik. Slabija potražnja iz glavnih trgovinskih partnera ili geopolitičke napetosti mogu uzrokovati pad u prihodima od turizma, što bi potom moglo pritisnuti i ostale sektore. S druge strane, domaća potražnja može ostati visoka ako rast plaća i kreditne potrošnje ne izmijeni koncekiju fiskalne discipline. Stoga je ključno zadržati određenu razinu fiskalne kontrole kako bi se očuvala stabilnost i predvidljivost poslovnog okruženja.
Rizici na domaćem planu: fiskalna disciplina i javne usluge
Unutar Hrvatske važna je tema javne potrošnje i mirovina. Prekomjerni rast plaća u javnom sektoru, kao i rast kredita, mogu pogoršati potražnju i produbiti inflaciju. Stoga MMF preporučuje precizno preispitivanje zapošljavanja u javnom sektoru i optimizaciju potrošnje u zdravstvu i obrazovanju kako bi se osigurala održivost mirovina kroz podizanje stvarne dobi za umirovljenje i racionalizaciju potrošnje. Uz to, poboljšanje upravljanja državnim poduzećima i ulaganjima je ključno za dugoročnu stabilnost i rast.
Preporuke MMF-a: što bi Hrvatska trebala učiniti?
Kratkoročne mjere: stabilnost i kontrola inflacije
- Striktna fiskalna konsolidacija kako bi se smanjio fiskalni deficit i poboljšala trajnost javnih financija.
- Učinkovito prikupljanje PDV-a i suzbijanje štednje kroz administrativne puteve koji povećavaju povjerenje u sustav naplate.
- Ukinuti mjere koje smanjuju troškove života uz istovremeno zaštitu najpotrebitijih, kako bi se smanjio teret troška života za građane i poslovnu klimu.
- Jačanje makrobonitetne politike kako bi se kapital i potrošnje usmjerili na zdrave temelje i izbjegli rizici pregrijavanja.
Srednjoročne mjere: širenje porezne osnovice i racionalizacija izuzeća
- Proširenje porezne baze kroz racionalizaciju izuzeća i prelazak na value-based oporezivanje imovine, uz zadržavanje progresivne strukture.
- Održivo upravljanje javnom potrošnjom, posebno u zdravstvu i obrazovanju, uz fokus na učinkovitost i rezultate.
- Unapređenje korporativnog upravljanja u državnom vlasništvu kako bi poslovanje bilo transparentnije i bolje prilagođeno tržišnim uvjetima.
- Povećanje učinkovitosti potrošnje kroz projekte s jasnim povratom ulaganja i prioritizacijom infrastrukturnih projekata.
Dugoročne mjere: jačanje konkurentnosti i rast potencijala
- Racionalizacija izuzeća od PDV-a i modernizacija poreznog sustava uz jasne mehanizме nadzora i širu transparentnost.
- Podrška strukturnim reformama koje potiču produktivnost, inovacije i tehnološki napredak u gospodarstvu.
- Održiva mirovinska reforma uz prilagodbu dobne granice i prilagodbu generacijskim razlikama kako bi sustav ostao financiški stabilan.
- Unapređenje infrastrukturnog portfelja s fokusom na energetske, digitalne i transportne projekte koji povećavaju efikasnost gospodarstva.
Uz ove preporuke, MMF naglašava važnost koherentne i inkluzivne komunikacije s javnošću i poslovnim sektorom kako bi se stvorilo povjerenje i jasno razumijevanje smjera politike. Transparentnost u provedbi reformi i vremenskih okvira menja ključne su za smanjenje percepcije rizika i potaknuti privatni kapital na dugoročno ulaganje.
Bankarski sustav i makrofinancijski uvjeti
Stanje likvidnosti i kapitaliziranost bankovnog sustava
MMF izvještava da je bankovni sustav Hrvatske još uvijek vrlo likvidan, dobro kapitaliziran i profitabilan. Ipak, ciklički rizici rastu, stoga se preporučuje budno praćenje uvjeta i prilagođavanje makrobonitetne politike. Testovi otpornosti na stres ukazuju na to da bi bankarski sustav ostao otporan u mnogim nepovoljnim scenarijima, ali rizik gomilanja ranjivosti – posebno u segmentu stambenih nekretnina – ostaje prisutan.
Ranjivosti i geodele
Najveće ranjivosti odnose se na povezanost banaka i države te koncentraciju kredita poduzećima. U kontekstu visoke javne potrošnje i rast kredita, treba pojačati mjere za osiguranje stabilnog proračuna i sigurnosti kredita kako bi se spriječile masovne refleksije na bankovni sustav ako dođe do naglih promjena tržišnih uvjeta.
MMF potiče dosljednu primjenu makrobonitetnih alata i prilagodbu politike prema potrebama financijskoga sustava. To uključuje nadzor kreditnoga rasta, kvalitetu kapitala banaka i zaštitu potrošača od rizičnih kreditnih ponuda, osobito u segmentima vezanim uz stambene kredite i potrošačke zajmova.
Utjecaj na građane: što to znači za vas i mene?
Životni troškovi i kupovna moć
Rast potrošnje i inflacija imaju izravan učinak na standard života. Građani s fiksnim prihodima ili onima s ograničenim prilagodbama plaća mogu osjetiti veći teret troškova života, posebno u segmentima energije, hrane i stanarine. Ipak, za one koji imaju zaposlenost i stabilne prihode, predviđanja su da bi se inflacija mogla smiriti do kraja razdoblja, uz pravilnu fiskalnu i monetarnu politiku te smanjenje nepredvidivih troškova koje često pogađaju najosjetljivije skupine.
Plaće, radna sigurnost i investicije
Povećanje produktivnosti i provedba reformi mogu imati pozitivne učinke na plaće i zaposlenost, ali na način koji ne potiče pregrijavanje ekonomije. Poduzeća bi trebala imati jasne poticaje za povećanje ulaganja, modernizaciju i inovacije, što s druge strane generira nove radne mjesta i družbeno doprinose povećanju standarda. U projektima javnih ulaganja treba naglasak biti na projektima s visokim povratom investicije i jasno vidljivim koristima za građane.
Kako se nositi s promjenama?
Građani bi trebali pratiti planove fiskalne politike i reforme kako bi razumjeli kako one utječu na proračunsku potrošnju, mirovine i poreze. Preporučuju se edukativne kampanje koje pojašnjavaju složenost poreznog sustava, te informiranje o mogućnostima ušteda i učinkovitijem trošenju energije i resursa. Transparentnost javnih projekata i jasni rokovi za provedbu pomoći povećavaju povjerenje i potiču aktivno sudjelovanje građana u reformama.
FAQ – najčešća pitanja korisnika
- Što točno MMF predviđa za Hrvatsku u sljedeće dvije godine?
MMF predviđa rast Hrvatske oko 3 posto u 2025. i 2026. godini, uz očekivani manji obujam rasta i inflacije koji bi se približio ciljanim razinama Europske središnje banke do kraja 2026. ili početkom 2027. Treba imati na umu da su ove projekcije podložne promjenama zbog vanjskih šokova i unutarnjih reformskih koraka.
- Kakve mjere MMF preporučuje za kratkoročno smanjenje inflacije?
Preporučuje se snažna fiskalna konsolidacija, poboljšanje prikupljanja PDV-a, ukidanje preostalih mjera za smanjenje troškova života i jačanje discipline u lokalnim razinama. Cilj je smanjiti potrošnju na način koji ne ugrožava socijalnu solidarnost i pristup ključnim uslugama.
- Kako bi se osigurala stabilnost bankarskog sustava?
Kontinuirano praćenje makrobonitetnih uvjeta, pojačani nadzor nad kreditnim rizicima, posebno u segmentu stambenih kredita, te kontinuitet u kapitalizaciji banaka. Uvijek je važno uravnotežiti kreditni rast s mogućnostima otplate i sigurnim poslovnim praksama.
- Na što trebaju obratiti pažnju poduzetnici?
Poduzetnici bi trebali pratiti promjene u poreznoj osnovici i mogućnost prijevođenja na učinkovitije porezne modele, prilagodbe u javnoj potrošnji i infrastrukturne projekte koji povećavaju konkurentnost. Planiranje investicija treba uzeti u obzir i rizike povezanosti rasta s vanjskim gospodarstvima.
- Kako reforme utječu na zaposlenost?
Ukoliko reforme povećaju produktivnost i stvaranje radnih mjesta kroz inovacije i digitalizaciju, očekuje se rast zaposlenosti. No kratkoročno može doći do prilagodbi i restrukturiranja u nekim sektorima, stoga je važan socijalni dijalog i mjere prilagodbe za ranjivije skupine.
Zaključak
Sažetak MMF-ove analize hrvatskog gospodarstva govori o dualnoj slici: s jedne strane, Hrvatska demonstrira snažan gospodarski rast i solidne temelje, ali s druge strane suočava se s ozbiljnim rizicima – inflacijom koja prijeti dezinflacijom, fiskalnim deficitem koji zahtijeva disciplinu i povećanjem vanjskih oscilacija koje bi mogle naštetiti stabilnosti. Strukturne reforme, povećanje produktivnosti i širenje porezne baze mogu biti ključne komponente koje pomažu Hrvatskoj da ostvari održiv rast, osloni se na infrastrukturne projekte i unaprijedi upravljanje javnim sektorom. Kao i uvijek, naglasak je na jasnoj komunikaciji, transparentnoj provedbi i partnerstvu između države, poslodavaca i građana kako bi se izgradilo povjerenje i osigurala budućnost u kojoj rast i stabilnost idu ruku uz rame.
Leave a Comment