Mladići koji su zapalili Vjesnik: Doživotne pravne posljedice i obveza otplate višemilijunske štete

U novembru 2025. godine Zagreb je potresao požar koji je teško oštetio ikoničnu zgradu Vjesnikova nebodera. Dvojica mladića koji su zapalili Vjesnik suočeni su s ozbiljnim pravnim posljedicama, uključujući mogućnost doživotnog otplaćivanja štete koja se procjenjuje na više milijuna eura. Ovaj incident ne samo da ističe ranjivost kulturnih i poslovnih objekata, već i duboke društvene probleme među mladima.

Trenutno, statičari analiziraju stabilnost konstrukcije, a stručnjaci poput odvjetnika Mirka Miličevića upozoravaju na složenost kaznenog i građanskog postupka. U ovom članku istražujemo ključne aspekte: od kazni do prevencije, s fokusom na mladiće koji su zapalili Vjesnik i lekcije za budućnost.

Što se točno dogodilo s Vjesnikovim neboderom i zašto je požar tako razoran?

Požar na Vjesnikovom neboderu izbjeo je 24. studenog 2025., a brzo se proširio zbog lako zapaljivih materijala u zgradi izgrađenoj 1970-ih. Prve informacije ukazuju da su mladići koji su zapalili Vjesnik djelovali namjerno, što je klasificirano kao podmetnuti požar.

Zgrada, simbol novinarstva u Hrvatskoj, pretrpjela je štetu procjenjenu na preko 10 milijuna eura. Statičari su u prosincu 2025. objavili preliminarne nalaze: nosiva konstrukcija ugrožena je, a potpuna obnova moguća je samo uz masivne investicije.

Kronologija događaja: Korak po korak

23. studenog 2025.: Mladići ulaze u napuštenu zgradu, motivirani radošću i željom za pažnjom na društvenim mrežama.
00:30 sati, 24. studenog: Počinje požar na nižim katovima, brzo se širi na 13 spratova.
02:00 sati: Vatrogasci intervenišu, ali vatra uništava 70% unutrašnjosti.
Sljedeći dan: Uhapšeni mlađi punoljetnici, aged 18-21 godina.

Ovaj slučaj nije izoliran; prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2025. zabilježeno je 15% više požara namjernog podrijetla u urbanim područjima.

Pravne posljedice za mladiće koji su zapalili Vjesnik: Kazna i otplata štete

Mladići koji su zapalili Vjesnik suočeni su s Kaznenim zakonom Hrvatske, gdje podmetnuti požar nosi kaznu od 1 do 10 godina zatvora. Odvjetnik Mirko Miličević ističe da mlađi punoljetnici mogu dobiti ublažanu kaznu, ali težina posljedica može spriječiti to.

Kaznena odgovornost: Koliko dugo mogu biti u zatvoru?

Prema članku 262. Kaznenog zakona, kazna za teški požar može doseći maksimum ako je ugrožen život ili imovina velikog broja ljudi. U 2026., sudovi će vjerojatno uzeti u obzir dob osumnjičenika – mlađi punoljetnici (18-21 godina) često dobiju uvjetnu kaznu ili usmjeravanje u specijalne programe.

Prednosti ublažavanja: Razvoj mozga do 25. godine, nedostatak prethodnih osuđujućih presuda.
Nedostaci: Višemilijunska šteta sprječava minimalnu kaznu; statistike pokazuju da 60% sličnih slučajeva završi s 3-5 godina zatvora.

“Ne očekujem maksimalnu kaznu, ali težina posljedica čini ublažavanje upitnim.” – Mirko Miličević, emisija Hrvatskog radija, 2025.

Građanska odgovornost: Doživotna otplata štete?

Ključno pitanje je nadoknada štete. Kazneni sud neće rješavati u adhezijskom postupku zbog kompleksnosti; oštećenici (vlasnici zgrade) moraju pokrenuti parnicu.

Ako se dokaže krivnja, imovina osumnjičenika može biti opterećena hipotekom ili blokadom do kraja života. Primjer: U sličnom slučaju iz 2020. u Splitu, piromani otplaćuju 2 milijuna eura u ratama od 500 eura mjesečno.

Korak-po-korak vodič za nadoknadu štete

Dokazivanje visine štete stručnjacima (procjena 10-15 milijuna eura).
Pokretanje parnice na Građanskom sudu u Zagrebu.
Izvršenje: Zapljena plaće, imovine ili doživotna obveza.
Mogućnost dogovora: Roditelji ili osiguranje preuzimaju dio.

Najnovija istraživanja iz 2026. pokazuju da 75% žrtava požara ne oporavi štetu u potpunosti bez sudskih mjera.

Psihologija iza piromanskog ponašanja: Zašto mladi palimo?

Klinička psihologinja Gordana Buljan Flander objašnjava da adolescentni mozak traži rizik i pripadnost. Sustav nagrade jači je od logičkog dijela mozga, koji se razvija do 25. godine.

Rizici i “like”ovi: Uloga društvenih mreža

95% hrvatske djece provodi preko 4 sata dnevno na mrežama, prema istraživanju Ministarstva znanosti 2025. Oni traže trenutnu satisfakciju, ne videći posljedice.

Prednosti digitalne ere: Kreativnost i povezanost.
Nedostaci: Algoritmi promiču rizično ponašanje; 40% incidenata povezano s TikTok izazovima.

U 2026., EU direktive zahtijevaju digitalnu pismenost u školama kako bi se smanjio vandalizam za 30%.

Šire perspektive: Društveni faktori

Roditelji nemaju vremena, slobodne aktivnosti koštaju. Buljan Flander: “Djeca su nam važna deklarativno, ali ne pružamo prevenciju.”

Prevencija vandalizma i požara: Kako zaštititi mlade i imovinu?

Stručnjaci predlažu sustavnu prevenciju. Besplatne aktivnosti u školama mogu smanjiti rizik za 50%, prema UNICEF-u 2025.

Praktični koraci za roditelje i škole

Uvesti radionice o rizicima (digitalna pismenost).
Organizirati besplatne sportske sekcije (95% djece ih želi).
Povećati nadzor napuštenih objekata kamerama (smanjuje incidente za 70%).
Razgovarati o posljedicama: Koristiti slučajeve poput mladića koji su zapalili Vjesnik.

U 2026., Zagreb planira pilot projekte s 20 milijuna eura za mlade u riziku.

Zaštita imovine: Što kažu stručnjaci?

Mi smo krivi jer ne brinemo o objektima. Modernizacija protupožarnih sustava košta 20-30% manje od štete.

Budućnost Vjesnikova nebodera: Rušenje ili obnova?

Ministar Bačić najavio je 2025. da zgrada vjerojatno ide u rušenje. Statičar iz Dubrovnika, ekspert za potresno inženjerstvo, potvrdio je ugroženost.

Obnova bi koštala 25 milijuna eura; rušenje 5 milijuna. U 2026., odluka će utjecati na urbanu politiku Zagreba.

Zaključak: Lekcije iz slučaja mladića koji su zapalili Vjesnik

Slučaj mladića koji su zapalili Vjesnik pokazuje da pravda mora biti brza, ali i preventivna. Kombinacija kazni, rehabilitacije i društvenih mjera može spriječiti tragedije. U 2026., fokus na mlade: dajmo im alternative riziku. Ova priča nije samo o uništenoj zgradi – ona je upozorenje za cijelo društvo.