U ponedjeljak, 29. prosinca 2025., pet godina nakon razornog potresa koji je pogodio Petrinju i širu regiju, zajednica se okupila kako bi odala počast žrtvama i razmislila o dugom putu oporavka. Sisački biskup Vlado Košić predvodio je misu zadušnicu u župi Žažina, prisjećajući se poginulih, uključujući orguljaša Stanka Zeca, te istaknuvši snažne poruke solidarnosti, obnove i ljudskog duha koji je izronio iz tih teških trenutaka. Ovaj događaj nije bio samo vjerska ceremonija, već i dirljiv podsjetnik na trajne posljedice potresa i važnost zajedništva u vrijeme krize.
Povijesni kontekst i značaj obljetnice
Petrinjski potres, koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine, ostavio je duboke rane u srcu Hrvatske, s razornim učincima na ljudske živote, infrastrukturu i psihološki integritet zajednice. S magnitudom od 6,4 po Richterovoj ljestvici, potres je uzrokovao značajna oštećenja, uključujući urušene zgrade, prekinute komunikacije i, nažalost, gubitke života. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potres je izravno odnio 7 života, uz preko 20 teško ozlijeđenih, dok su tisuće ljudi ostale bez krova nad glavom. Petogodišnjica 2025. godine predstavlja važan trenutak za refleksiju, ocjenu napretka u obnovi i podsjećanje na one koji su stradali.
Događaji tokom mise zadušnice
Misa zadušnica održana u župi Žažina bila je emotivno nabijena ceremonija koja je okupila različite segmente društva. Osim biskupa Košića i župnika Ilije Piličića, nazočili su i visoki državni dužnosnici, uključujući potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva Branka Bačića, predstavnike Ministarstva kulture, lokalne vlasti iz Sisačko-moslavačke županije i Općine Lekenik, te brojni župljani i obitelji žrtava. Prije same mise, održana je komemoracija ispred crkve sv. Nikole i Vida, gdje su zapaljene svijeće i položeni vijenci u znak sjećanja, simbolizirajući trajni odraz zajedništva i nade.
Homilija biskupa Košića: Ključne poruke i emocionalni trenuci
U svojoj homiliji, biskup Košić dirljivo se prisjetio trenutaka potresa, ističući kako je i sam bio u epicentru događaja u Petrinji, a neposredno prije toga posjetio crkvu u Žažini koja se kasnije srušila. Posebno se osvrnuo na tragičnu pogibiju Stanka Zeca, orguljaša župe, navodeći kako je njegov župnik Ilija Piličić istakao da je Stanko bio “uvijek čovjek u pravom trenutku na pravom mjestu”. Ova izjava naglašava hrabrost i predanost pojedinaca unatoč nesreći. Biskup je također spomenuo i druge žrtve, poput trinaestogodišnje Laure Cvijić iz Majskih Poljana, najmlađe žrtve potresa, podsjećajući prisutne da je slika stradanja i preživljavanja dio šire zajedničke priče.
Solidarnost i pomoć nakon potresa
Jedna od najsnažnijih tema koje je biskup istaknuo bila je izvanredna solidarnost koja je uslijedila nakon potresa. Val podrške proširio se ne samo unutar Hrvatske, već i iz inozemstva, s brojnim humanitarnim akcijama i donacijama. Caritas je igrao kĺjučnu ulogu, organizirajući dostavu pomoći kroz šlepere i koordinirajući volontere, posebno u prvim mjesecima 2021. godine. Osim nevladinih organizacija, državne institucije, poput Ministarstva graditeljstva i Ministarstva kulture, bile su vitalne u pružanju hitne pomoći, smještaju i dugoročnoj obnovi. Ova suradnja pokazala kako zajednički napor može ublažiti posljedice katastrofe.
Obnova sakralne baštine i infrastrukture
Potres je uzrokovao značajna oštećenja na sakralnim objektima, s ukupno 28 župnih crkava koje su pretrpjele štetu. Biskup Košić zahvalio je ministru Bačiću i ministrici Nini Obuljen Koržinek na prepoznavanju važnosti obnove ne samo javnih zgrada, škola i bolnica, već i crkvenih građevina kao dijela kulturne baštine. Radovi na obnovi, poput onih na župnoj crkvi u Žažini, koji su u završnoj fazi 2025. godine, simboliziraju napredak u vraćanju normalnosti, ali i očuvanju povijesnog identiteta regije.
Demografski i gospodarski izazovi te budućnost Banovine
Banovina, regija koja je već dugo bila suočena s demografskim padom i gospodarskom stagnacijom zbog zatvaranja tvrtki i iseljavanja, našla se pred novim izazovima nakon potresa. Iako je katastrofa donijela neizmjeran bol, otvorila je i priliku za snažnija ulaganja u infrastrukturu, turizam i lokalnu ekonomiju. Biskup je istaknuo kako bi ove promjene trebale donijeti dugoročan oporavak, ali i upozorio da materijalna obnova nije dovoljna – važno je obnoviti i “ljudske duše” kroz međusobnu podršku i zajedništvo.
Zaključak: Lekcije iz tragedije i put prema naprijed
Pet godina nakon potresa, zajednica i dalje nosi emocionalne i fizičke ožiljke, ali i snagu stečenu kroz solidarnost i oporavak. Misa zadušnica bila je dirljiv podsjetnik na važnost sjećanja, ali i na potrebu za kontinuiranom brigom jedni o drugima. Kao što je biskup Košić rekao, “Sve ćemo mi to obnoviti. Sve će te zgrade biti u funkciji, ali tko će dušu obnoviti?” Ova poruka ohrabruje nas da ne zaboravimo ljubav i brigu koja se očitovala u najtežim trenucima, te da nastavimo graditi otporniju i povezaniju zajednicu za buduće generacije.
Često postavljana pitanja o potresu u Petrinji i misi zadušnici
Koliko je ljudi poginulo u potresu u Petrinji 2020. godine?
Prema službenim izvještajima, potres je izravno odnio 7 života, uključujući i trinaestogodišnju Laure Cvijić, najmlađu žrtvu. Osim toga, bilo je i brojnih ozlijeđenih i onih koji su pretrpjeli dugotrajne psihološke posljedice.
Tko je bio Stanko Zec i zašto je posebno spomenut tijekom mise?
Stanko Zec bio je orguljaš u župi Žažina, koji je poginuo u potresu. Njegova predanost vjeri i zajednici, te činjenica da je bio na “pravom mjestu u pravo vrijeme” prema riječima župnika, učinili su ga simbolom hrabrosti i žrtve, zbog čega je posebno obilježen tijekom komemoracije.
Kakva je uloga Caritasa i drugih organizacija bila u pomoći nakon potresa?
Caritas je koordinirao opsežne akcije pomoći, uključujući distribuciju hrane, skloništa i financijske potpore, uz podršku brojnih volontera i donatora iz Hrvatske i inozemstva. Njihov angažman bio je kĺjučan u prvim mjesecima nakon katastrofe.
Je li obnova Banovine završena do 2025. godine?
Obnova je u značajnom napretku, s mnogim infrastrukturnim projektima u završnoj fazi, poput obnove crkava i stambenih zgrada. Međutim, potpuni oporavak uključuje i gospodarske i demografske izazove koji zahtijevaju kontinuirani napor.
Kako se zajednica nosi s traumom nakon pet godina?
Zajednica se suočava s traumom kroz grupne aktivnosti, psihološku podršku, i događaje poput mise zadušnice koji promiču sjećanje i solidarnost. Iako su emocionalni ožiljci prisutni, zajednički napori pomažu u izgradnji otpornosti.
Leave a Comment