MIP bez kvoruma: Zašto je odgođena odluka o skidanju imuniteta Dali Orešković?

Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) suočeno je s neuobičajenom situacijom koja podiže pitanja o transparentnosti i političkoj odgovornosti. U ponedjeljak je, zbog nedostatka kvoruma, odluka o zahtjevu Dobroslava Parage za skidanje imuniteta zastupnici Daliji Orešković odgođena za iduću sjednicu.

Ova situacija iznenadila mnoge jer se rijetko događa da MIP ne može donijeti odluku zbog odsutnosti zastupnika. Robert Jankovics, predsjednik povjerenstva, izjavio je kako je to prvi put u njegovih šest godina na čelu MIP-a da neki sastanak ostane bez kvoruma. Na sjednici je bio prisutan samo dio vladajuće većine, dok su predstavnici oporbe u potpunosti izostali. Očekuje se da će se odluka donijeti tek u siječnju, što otvara prostor za daljnje speculacije i političke igre.

Akcija skidanja imuniteta zastupnicima u ovom slučaju nije povezana s kaznenim djelima u službenom obliku, nego s privatnom tužbom na klevetu koju je pokrenuo Dobroslav Paraga. On tvrdi da su riječi izgovorene u Hrvatskom saboru, a koje dolaze od Dali Orešković, bile klevetne. Međutim, praksa MIP-a u dosadašnjim slučajevima privatnih tužbi bila je konzistentna – imunitet se nije skidao.

Što je Mandatno-imunitetno povjerenstvo?

Osnovne funkcije i ovlasti MIP-a

MIP, Mandatno-imunitetno povjerenstvo Sabora Republike Hrvatske, nositelj je ključnih odluka vezanih uz izbornu legitimaciju i imunitet zastupnika. Odluke koje donosi MIP često imaju političko i simboličko značenje, a ne samo pravno.

Glavna tri zadatka MIP-a su:

Provjeravanje mandata novoodabranih zastupnika prije nego što započnu s radom.
Skidanje imuniteta zastupnicima ako je takva odluka potrebna za pokretanje kaznenog postupka.
Priprema procjena o izbornim kršenjima i drugim nepravilnostima.

Iako je njihov rad u velikoj mjeri tehnički, sve što povjerenstvo donosi često šokira javnost – pogotovo ako je u pitanju skidanje imuniteta. Taj postupak otvara vrata za daljnje istrage pa su zato odlike političkih sukoba i tenzija.

Kvorumi – kritična točka sastanka

Kvorum je minimalan broj članova povjerenstva koji mora biti prisutan da bi sastanak bio valjan i da bi se odluke mogle donijeti. U slučaju MIP-a, to znači da barem pola članova mora sudjelovati. Ako se to ne dogodi – svaki prijedlog, od imenovanja do skidanja imuniteta – ostaje bez odgovora.

Izuzetno je rijetko da se ovaj uvjet ne ispuni. Ova situacija izaziva sumnje u ozbiljnost političke elite i stavlja pitanje da li se određene odluke namjerno blokiraju zbog političkih proračuna.

Zašto Paraga traži skidanje imuniteta Orešković?

Pozadina skandala – kleveta i politička igra

Dobroslav Paraga, raniji zastupnik i predsjednik stranke HSP 1861, pokrenuo je tužbu protiv Dali Orešković radi navodne klevete. Prema njemu, riječi izgovorene pred saborskom govornicom imale su značenje koje stavlja njegov karakter pod znak pitanja.

„Kleveta je jedna od najtežih kategorija kriminalnih djela u javnom životu, a kada se iznese u sklopu javnog izlaganja, ona postaje nešto više od ličnog napada – to je napad na čovjekovo dostojanstvo i moralno stanje“, rekao je Paraga u jednom intervjuu nakon pokretanja tužbe.

Ovaj slučaj brzo je postao politički, jer Orešković više nije obična zastupnica – postala je simbol neslaznosti unutar elite, osobito kad su u pitanju isplate novčanih nagrada i političke privilegije. Tužba i zahtjev za skidanjem imuniteta, prema mnogim političkim analitičarima, više izgleda kao politička pokretačka akcija nego pravna.

Reakcija Orešković: Javni apel i otvoreno pismo

Svjesna političke dimenzije, Dalia Orešković nije pokušala sakriti glavu u pijesak. Umjesto toga, postavila je otvoreno pismo pred sve saborske zastupnike s jasnom porukom: „Skinite mi imunitet“. Na Facebooku je objavila da će učiniti presedan ako se odluka donese i da time želi pokazati da „nema ništa za skrivati“.

„Unatoč tome što su se u dosadašnjoj praksi MIP-a odbijali ovakvi zahtjevi, smatram da se u ovom slučaju radi o pitanjima koja imaju puno šire društveno i političko značenje.“
„Pitanja koja se postavljaju o značenju pokliča ‘Za dom spremni’ i djelovanju HOS-a u Domovinskom ratu postala su prvorazredna tema kojom se metodom obmanjivanja naša povijest nastoji prikazati drugačijom od onoga kakva je bila.“

Iako se može zaključiti da je riječ o pokušaju stjecanja simpatija javnosti, njen potez je ipak ostavio traga kod građana – naročito onih koji su oduvijek kritični prema političkom sustavu.

Procesi skidanja imuniteta – praksa i slučajevi

Kakva je dosadašnja praksa MIP-a?

Do sada je MIP odobrilo skidanje imuniteta samo u iznimnim slučajevima – uglavnom kada je riječ o teškim kaznenim djelima kao što su korupcija, zlostavljanje ili zatajenje pravde. Privatne tužbe, poput one koju je podnio Paraga, rijetko su bile dovoljno ozbiljne da se usvoje.

Međutim, praksa se može promijeniti, a naročito kad je iza nje politička snaga.

Koliko puta je imunitet zapravo skinut?

Od samog osnutka Hrvatskog sabora u 1990-ima, skidanje imuniteta provedeno je relativno rijetko. Od više stotina zastupnika, tek je nekoliko desetina zaista izgubilo pravo na imunitet. U većini takvih slučajeva, to je bilo zbog ozbiljnih tereta – izdaja, financijske prijevare ili kazne počinjene izvan političke funkcije.

Stoga, situacija s Orešković izgleda prilično netipično – politička promidžba, javnost, istorijski kontekst, svi ti elementi čine ovaj slučaj jedinstvenim.

Pozadinska politička igra – što stoji iza svega?

Je li ovo pokus da se diskreditira HSP?

Jedna od teorija glasi da je ovaj potez namjerno orkestriran kako bi se pokušalo diskreditirati stranku HSP. Ako Orešković kao aktivna članica DOSIP-a i simpatizerka nekih političkih pogleda koje se mogu vezati uz tu stranku, izgubi imunitet radi tužbe političke orijentacije, to bi bio jasan signal šire javnosti: „Pripadanje ovoj stranki je loše“.

Vrlo je moguće da je činjenica da se odluka donosi izravno u doba izbornih priprema i pokretanja kampanja – što samo dodaje na političkoj napetosti.

Je li ovo pokušaj umanjenja simpatija javnosti prema Orešković?

Njen javni apel da joj se „skinuje imunitet“ može zvučati herojski, ali za mnoge građane to zvuči neprirodno. U svijetu politike, rijetko tko želi da mu se „pomaže“ u nečemu što može imati pravne posljedice. Stoga, dio javnosti to interpretira kao kalkuliran potez za medijsku pozornost.

A s druge strane – što joj to daje u vidljivosti, popularnosti i simboličkoj vrijednosti u hrvatskom javnom životu?

Zaključak: Tko je zapravo pobjednik u ovoj situaciji?

Odgodba odluke zbog nedostatka kvoruma je nešto neočekivano, naročito za instituciju kao što je MIP. A da je to posljedica političkog blokiranja ili prostog slučaja nepažnje – prepušteno je tumačenju, ali posljedice su realne.

U ovom slučaju nismo u pitanju pravde, nego pravila igre. Postavlja se brojna pitanja:

Je li politika počela previše upravljati onim što bi trebao biti nezavisan institucionalni proces?
Je li javno otkrivanje imuniteta postalo oruđe u političkim borbama?
I konačno – što ova priča kaže o građanima i njihovom odnosu prema zastupnicima?

Jedno je sigurno: kad god se imunitet bude spominjao, više nije riječ samo o zakonu ili postupcima – već o povjerenju i snazi.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što je saborski imunitet i kome se dodjeljuje?

Imunitet je pravna zaštita koju zastupnici imaju dok obavljaju svoju funkciju. On zaštićuje zastupnike od kaznenog progona zbog izjava koje su iznijeli u saboru, ali ne vrijedi za kaznena djela izvan političke funkcije.

Zašto se imunitet skida?

Imunitet se skida kada postoji opravdan sumnja u počinjenje teškog kaznenog djela. U takvim slučajevima, MIP odlučuje je li potrebno pristupiti daljnjim istragama.