U razgovoru za Hinu, ministrica zdravstva Irena Hrstić osvrnula se na svoje prve godine na čelu ovog resora. Govorila je o postignućima, izazovima i budućim planovima, posebno u vezi s listama čekanja, radom liječnika u javnom i privatnom zdravstvu te rješavanjem problema manjka obiteljskih liječnika.
Rezultati prve godine mandata
Na pitanje o zadovoljstvu tijekom prve godine mandata, Hrstić ističe da je razdoblje od samo godinu dana u zdravstvu kratko s obzirom na kompleksnost procesa. “U ovoj godini proveli smo značajne izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, povećali naknade za bolovanje, produžili naknade za majke koje njeguju djecu do sedme godine i povećali rodiljne naknade”, rekla je. Ove promjene nisu samo zakonske, već predstavljaju i promjenu standarda u zdravstvu.
Osim toga, završeni su važni infrastrukturni projekti, uključujući obnovu Klinike u Petrovoj i KB-a Merkur, dok su započeli novi projekti poput treće faze izgradnje KBC-a Zagreb i nacionalne dječje bolnice. “Mobilne ambulante i ljekarne bit će veliki iskorak”, dodaje ministrica. Iako se na prvi pogled čini da su postignuća mala, ona naglašava da su to procesi koji značajno mijenjaju sustav.
Na kraju prve godine, Irena Hrstić dala bi si ocjenu “plus tri”. Obrazložila je to time da je perfekcionist i da bi ocjena petica značila savršen sustav, što u zdravstvu gotovo nikada nije moguće postići.
Percepcija javnosti i liste čekanja
Jedan od glavnih izazova s kojima se ministrica suočava je percepcija javnosti koja očekuje brže promjene, posebno kada je riječ o listama čekanja. “U javnosti postoji samo jedan veliki indikator – liste čekanja. Ako tu ne vidite pomak, sve drugo kao da ne postoji”, objašnjava. Međutim, ističe da rješavanje ovog problema zahtijeva više od samo kupnje novih uređaja. Potrebne su kliničke smjernice, odgovorno ponašanje pacijenata i optimalno iskorištavanje bolničkih resursa.
Hrstić naglašava da su kliničke smjernice temelj za definiranje kada je određena pretraga doista potrebna. “Već smo implementirali smjernicu za ultrazvuk srca u informatički sustav obiteljskih liječnika, a gotove su smjernice i za dijagnostiku dojke, MRI kralježnice i mozga”, dodaje. No, kako bi se ove smjernice u potpunosti primijenile, potrebno je doraditi i bolnički informatički sustav.
Očekivanja i stvarnost
Na pitanje kada će biti vidljive promjene na listama čekanja, ministrica odgovara da će za izradu smjernica za osnovne i najvažnije dijagnostičke pretrage biti potrebno više vremena i discipline. “Brza rješenja ne donose promjene”, ističe. U nekim bolnicama uspjeli su smanjiti vrijeme čekanja ispod 270 dana, no ubrzo su se svi oslobođeni termini ponovno popunili, posebno za tražene pretrage poput ultrazvuka abdomena.
Jedan od problema je i neodazivanje pacijenata na zakazane termine. “Kazne za takvo ponašanje nisu moj prvi izbor, ali neotkazivanje termina ima utjecaj na listu čekanja”, priznaje. Ističe važnost odgovornosti pacijenata i kontinuiranog rada na poboljšanju situacije.
Pravilnik o dvojnom radu liječnika
Ministrica je također komentirala očekivanja vezana uz pravilnik o dvojnom radu liječnika. “U dvojnom radu radi u prosjeku 20 posto liječnika. Postoje pojedinci koji pošteno odrade svoje radne zadatke, ali i oni koji imaju manje izvršenje”, objašnjava. Izrađeni su jasni, mjerljivi kriteriji koji će vrijediti za sve liječnike, a trenutno se razmatra u kojoj će formi biti primijenjeni.
Primjerice, ako pacijenti na određenu pretragu čekaju duže od 150 dana, liječnik iz te bolnice neće moći raditi tu pretragu privatno. “Ako sve bude išlo prema planu, primjena kriterija trebala bi početi najkasnije 1. siječnja”, dodaje.
Normativi i radna etika
Na pitanje kako će se odrediti koliko je pregleda trebalo biti odrađeno u jednom danu bez pravilnika o vremensko-kadrovskim normativima, Hrstić ističe da se to može odrediti i bez formalnog pravilnika. “Svaka ustanova ima svoj prosjek rada. Ako jedan liječnik u osmosatnoj smjeni obavi 20 pregleda, a drugi samo dva, prosjek postaje realan normativ za tu ambulantu”, objašnjava.
Međutim, ne može se uspoređivati prosjek KBC-a i općih bolnica, stoga se polazi od prosjeka izvršenih usluga u zadnjih godinu dana u svakoj ustanovi. “Tek kad to utvrdimo, možemo normirati i sve ostalo”, dodaje.
Informatička povezanost i transparentnost
Ministrica je također naglasila važnost informatičke povezanosti javnih ustanova. “Željela bih da se kao ministrica mogu potpuno posvetiti rješavanju strukturnih problema koji poboljšavaju konačan ishod liječenja”, rekla je. U tijeku je završna faza povezivanja objedinjenih hitnih bolničkih prijema s izvanbolničkom hitnom službom i ordinacijama obiteljske medicine.
Osim toga, svi privatnici će morati ući u Centralni zdravstveni informatički sustav (CEZIH). “To neće biti stvar dobre volje već obveza iz Zakona o medicinskoj dokumentaciji”, naglašava. Očekuje se da će svi privatnici u sustav ući u roku od tri do šest mjeseci.
Zaključak
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je brojne izazove s kojima se suočava tijekom svog mandata, ali i značajne promjene koje su već provedene. Iako su liste čekanja i dalje veliki problem, ona vjeruje da će uz odgovorno ponašanje pacijenata i implementaciju kliničkih smjernica doći do poboljšanja. Uz to, rad na pravilnicima i normativima trebao bi dodatno unaprijediti rad liječnika i kvalitetu zdravstvene usluge.
Česta pitanja (FAQ)
Koje su glavne promjene u zdravstvu tijekom prve godine mandata ministrice Hrstić?
Uvedene su izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, povećane naknade za bolovanje i rodiljne naknade, te su završeni važni infrastrukturni projekti.
Kada će biti vidljive promjene na listama čekanja?
Vidljive promjene zahtijevaju vrijeme i disciplinu, a očekuje se da će se situacija poboljšati uz implementaciju kliničkih smjernica.
Što je pravilnik o dvojnom radu liječnika?
To je skup kriterija koji će regulirati rad liječnika u javnom i privatnom sektoru, kako bi se osigurala ravnoteža i odgovornost.
Kako će se odrediti normativi za rad liječnika?
Normativi će se temeljiti na prosjeku izvršenih usluga u svakoj ustanovi tijekom protekle godine.
Što je CEZIH i koja je njegova uloga?
Centralni zdravstveni informatički sustav (CEZIH) omogućava povezivanje svih zdravstvenih ustanova radi veće transparentnosti i učinkovitosti u radu.
Leave a Comment