Krajem prošle godine, hrvatski pravosudni sustav našao se u središtu pozornosti zbog slučaja Milovana Zdravkovića (45), poznatog i kao Teg. Ovaj navodni pripadnik “kavačkog klana” i bliski suradnik Radoja Zvicera, našao se pod opsadom zbog više tjeralica koje su ga teretile za teška kaznena djela u Srbiji, Grčkoj i Švicarskoj. Iako se Zdravković nalazio u istražnom zatvoru u Remetincu, a u Hrvatskoj se protiv njega vodio kazneni postupak zbog krivotvorenja putovnice, njegov pravni status postao je predmet rasprave nakon što je odlučeno o njegovom ekspresnom povratku u Srbiju. Ovaj događaj pokrenuo je niz pitanja o poštivanju temeljnih prava na obranu i zakonskim procedurama u slučajevima izručenja.
Tko je Milovan Zdravković i zašto je privukao pažnju?
Milovan Zdravković, alias Teg, postao je poznat u regionalnim medijima kao ključni igrač u strukturama organiziranog kriminala, konkretno povezivan s “kavačkim klanom”. Njegovo ime često se spominjalo u kontekstu najtežih kaznenih djela, uključujući ubojstva i trgovinu drogom. Srbijanska tjeralica raspisana je zbog sumnje na sudjelovanje u likvidaciji Igora Dedovića i Stanka Peranovića u Ateni, vođa suprotstavljenog “škaljarskog klana”, u siječnju 2020. godine. Osim toga, postojale su i druge međunarodne tjeralice, iz Grčke i Švicarske, koje su dodatno komplicirale njegov pravni položaj.
Dolazak u Hrvatsku i prvi pravni problemi
Zdravkovićev dolazak u Hrvatsku bio je posljedica uhićenja u Španjolskoj krajem rujna prošle godine, na temelju Europskog uhidbenog naloga. Izručen je Hrvatskoj zbog posjedovanja krivotvorene hrvatske putovnice iz 2018. godine. Nalazio se u remetinečkom zatvoru, čekajući suđenje za to kazneno djelo. U žurnom postupku priznao je krivnju, te je osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu i novčanu kaznu. Nakon što mu je ukinut istražni zatvor po toj osnovi, činilo se da bi mogao biti slobodan.
Neočekivani preokret: Uhićenje po srbijanskoj tjeralici
Međutim, dok je čekao na raspuštanje postupka u slučaju krivotvorene putovnice, Zdravkovića su dočekali pripadnici kriminalističke policije. Ponovno je uhićen, ovoga puta na temelju srbijanske tjeralice, zbog sumnje na umiješanost u ubojstva i trgovinu drogom. Odveden je na Županijski sud u Velikoj Gorici, gdje se odlučivalo o njegovom ekstradicijskom pritvoru.
Pravna bitka i kršenje prava na obranu
Zdravković se usprotivio izručenju Srbiji, a tijekom tog procesa pojavila su se i nova krivotvorenja putovnice, zbog kojih je na Općinskom sudu u Zagrebu osuđen na tri godine zatvora. Iako je uložio žalbu, čime je taj postupak ostao otvoren, maksimalni istražni zatvor u tom predmetu istekao je 5. prosinca. Tužiteljstvo se dva puta žalilo na to rješenje, ali bez uspjeha. Zdravkoviću je pravomoćno ukinut istražni zatvor.
Ipak, ni tada nije uspio izaći na slobodu. Nakon formalnog puštanja, pred Remetincem su ga dočekali pripadnici Odjela za nezakonite migracije, s obzirom na to da je strani državljanin i nalazi se na više tjeralica. Odveden je u Prihvatni centar za strance u Ježevu, gdje je boravio od petka. Vrlo brzo je doneseno rješenje o njegovom povratku u matičnu zemlju, Srbiju, iz koje je, prema navodima policije, ušao u Hrvatsku.
Odvjetnikov stav: Kršenje temeljnih prava
Tihomir Mišić, odvjetnik Milovana Zdravkovića, naglasio je da se u ovom slučaju ne radi o klasičnom izručenju, već o rješenju o povratku. U izjavi za medije, Mišić je istaknuo nekoliko propusta u postupanju hrvatskih vlasti.
Netočnost o izručenju: Nije točno da je Zdravković u Hrvatsku izručen iz Srbije. Njega je Hrvatskoj izručila Španjolska.
Nepoštivanje zakona: Nije se poštovao zakonski rok od 30 dana za pokretanje upravnog spora nakon uručenog rješenja o povratku.
Ignoriranje ekstradicijskog postupka: Policija je u potpunosti zanemarila činjenicu da se pred Županijskim sudom u Velikoj Gorici vodio postupak ekstradicije radi izručenja Srbiji.
“Mogu samo reći da je evidentno da je došlo do kršenja temeljnih prava na obranu”, zaključio je odvjetnik Mišić, ukazujući na nepravilnosti u procesu koji je doveo do Zdravkovićevog ekspresnog povratka u Srbiju.
Ekspresno izručenje: Je li sve bilo po zakonu?
Činjenica da je Milovan Zdravković ekspresno vraćen u Srbiju, bez pokretanja formalnog upravnog postupka i bez omogućavanja zakonskog roka za žalbu, izazvala je polemike. Dok policija tvrdi da je sve provedeno u skladu s propisima o povratku stranaca, odvjetnik Zdravkovića ukazuje na ozbiljne propuste i potencijalno kršenje zakonskih prava.
Upravni spor i pravo na obranu
U situacijama kada strani državljanin dobije rješenje o povratku, on obično ima pravo pokrenuti upravni spor kako bi osporio to rješenje. Ovaj postupak omogućuje mu da pred sudom iznese svoje argumente i eventualne razloge za ostanak u zemlji. Međutim, u slučaju Zdravkovića, čini se da je ovo pravo uskraćeno, jer je odluka o povratku provedena u iznimno kratkom roku.
Ključne riječi i semantičke poveznice:
Milovan Zdravković
Ekspresno izručenje
Srpska mafija
Kavački klan
Remetinec
Ježevo
Županijski sud Velika Gorica
Prava na obranu
Međunarodne tjeralice
Krivotvorenje putovnice
Kazneni postupak
Prihvatni centar za strance
Zakonske posljedice i budućnost
Ovaj slučaj postavlja pitanje o načinu na koji hrvatske vlasti postupaju u složenim slučajevima izručenja, posebno kada su u pitanju osobe povezane s organiziranim kriminalom i kada postoje međunarodne tjeralice. Iako je cilj osigurati pravdu i spriječiti daljnje kriminalne aktivnosti, iznimno je važno da se pritom poštuju temeljna ljudska prava i zakonske procedure. Neusklađenost između različitih pravnih postupaka, poput onog u Hrvatskoj i onog koji se odnosi na izručenje Srbiji, dodatno komplicira situaciju.
Odvjetnik Tihomir Mišić najavio je daljnje pravne korake kako bi se utvrdila odgovornost i ispravile eventualne nepravilnosti. Ovaj slučaj pokazuje koliko su složeni odnosi između nacionalnih pravosudnih sustava i međunarodne suradnje u borbi protiv kriminala.
Česta pitanja (FAQ)
Što je ekspresno izručenje?
Ekspresno izručenje, u kontekstu ovog članka, odnosi se na ubrzani postupak povratka strane osobe u matičnu zemlju, bez uobičajenih zakonskih procedura koje obično prate klasično izručenje (ekstradiciju). U ovom slučaju, Milovanu Zdravkoviću nije omogućeno pokretanje upravnog spora, što je standardno pravo stranaca u takvim situacijama.
Zašto je Milovan Zdravković bio u Hrvatskoj?
Milovan Zdravković je bio u Hrvatskoj jer ga je Španjolska izručila na temelju Europskog uhidbenog naloga zbog posjedovanja krivotvorene hrvatske putovnice. Ujedno, u Hrvatskoj se protiv njega vodio kazneni postupak za krivotvorenje isprava.
Koje su optužbe teretile Zdravkovića u Srbiji?
Srbijanska tjeralica teretila je Zdravkovića za sumnju na sudjelovanje u ubojstvu vođa suprotstavljenog “škaljarskog klana” u Ateni, kao i za trgovinu drogom.
Što odvjetnik Tihomir Mišić zamjera hrvatskim vlastima?
Odvjetnik Mišić zamjera im nepoštivanje zakonskog roka od 30 dana za pokretanje upravnog spora te zanemarivanje činjenice da je u tijeku bio ekstradicijski postupak pred Županijskim sudom u Velikoj Gorici. Tvrdi da su mu uskraćena temeljna prava na obranu.
Što se dogodilo nakon izlaska iz Remetinca?
Nakon što mu je ukinut istražni zatvor, Milovan Zdravković je formalno pušten, ali su ga pred zatvorom dočekali djelatnici Odjela za nezakonite migracije i odveli u Prihvatni centar za strance u Ježevu, odakle je ekspresno vraćen u Srbiju.
Je li ovakvo postupanje uobičajeno?
Iako se postupak povratka stranaca provodi, ovakav iznimno brzi postupak, bez omogućavanja zakonskih prava na žalbu ili upravni spor, predstavlja odstupanje od uobičajenih procedura i izaziva pravne dvojbe.
Koje su potencijalne posljedice za pravosudni sustav?
Kršenje zakonskih procedura i prava na obranu može dovesti do međunarodnih kritika i dovesti u pitanje kredibilitet pravosudnog sustava u poštivanju međunarodnih konvencija o ljudskim pravima.
—
Leave a Comment